Vučić: Sa Makronom o Kosovu i Savetu Evrope – ne očekujem mnogo

Aleksandar Vučić
Izvor: PrintScreen Informer TV

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da će sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom u Parizu, razgovarati, između ostalog, i o evropskom putu Srbije, odnosima sa Prištinom i o Savetu Evrope, navodeći da kad je reč o pitanju članstva Kosova u toj organizaciji – ne očekuje mnogo.

Vučić je rekao da već ujutru putuje u Pariz, gde će imati niz sastanaka, na kojima će se govoriti o 14 tema.

"Razgovaraćemo o evropskom putu Srbije, o odnosima sa Prištinom i o Savetu Evrope. Ne očekujem mnogo. Njemu su vezane ruke, kao i meni, ali verujem da će Francuska iskazati prijateljsku nameru da koliko može, pomogne Srbiji", rekao je Vučić za Informer TV.

Naveo je da će sa Makronom razgovarati i o vojnoj industriji, ističući da se nada finalizaciji ugovora o nabavci francuskih "Rafala".

"Znam šta će Makron da me pita, ali neću o tome sada, on je to menu pomenuo u Briselu. Nadam se da u ponedeljak-utorak možemo da završimo ugovor oko ’Rafala’ i da uskoro potpisujemo to, da uzmemo 12 novih ’Rafala’ i da dalje radimo na kupovini važne vojne opreme i tehnike", rekao je Vučić.

Time, poručio je, Srbija postaje velika sila u svojim okvirima, jer su „Rafali“ jedan od tri najmoćnija lovca na svetu, uz najbolje radarske sisteme, koji sa odgovarajućim raketama postaje i bombarder.

Dodao je da će među temama razgovora biti i veštačka inteligencija, ali i nuklearna energija, kao jedina koja garantuje sigurno snabdevanje električnom energijom.

"Trebaće nam i četiri puta više energije. Biće i nestašica gasa, a s obzirom da imamo gasne elektrane u velikim delovima Evrope, potrebno je da imamo što više vrsta energetskih izvora, uz obnovljive izvore energije. Zato je važno da krenemo u ulaganje u nuklearke", rekao je Vučić.

O rezoluciji o Srebrenici: Biće teško, borićemo se, ali Republiku Srpsku ne mogu da ukinu

Kada je reč o rezoluciji o Srebrenici, koja će se naći pred Generalnom skupštinom UN ovog meseca Vučić je rekao da žele Srbe da proglase genocidnim narodom, ukazujući još jednom na dvostruke aršine, jer se ovakva rezolucija podnosi 29 godina kasnije, dok se Srbiji na spominjenje Nato agresija spočitava – vraćanje u prošlost.

Upitao je i šta je smisao tog dokumenta, u političom smislu.

"Mislite da Srbe pridobijete posle toga u RS? Čini mi se da je čitava paleta političkih stranaka u RS protiv toga. U Srbiji nema nikoga, osim ’Srbije protiv nasilja’ ko će to da podrži. Šta ste dobili? Želite lošije odnose?", rekao je Vučić i istakao da je Srbija mnogo toga uradila za Bošnjake.

Dodao je da je zahvalan i Vuku Jeremiću, iako lider opozicione stranke, koji je nekada predsedavao Generalnom skupštinom UN, jer je izrazio spremnost da pomogne.

"Oberučke sam prihvatio jer jednu osobu ili državu da pridobijemo, hvala mu. Ali, biće teška bobra. Plašim se da će biti njihova pobeda, ali 'Pirova pobeda'", rekao je Vučić.

Svestan je, kaže, da su šanse Srbije male, jer je, pojašnjava, na „pokvaren način“, izabrano da o rezoluciji odlućuje Generalna skupština, umesto Saveta bezbednosti, jer u njoj ne postoji pravo veta.

"Ali neće proći bez borbe", ponavlja.

Poručio je i da niko ne može da ukine Republiku Srpsku, jer je ona po Dejtonskom sporazumu deo BiH, ali ima svoju teritoriju, narod i ingerencije.

"Da li je moguće da je ukinete? Moguće je da pokušate, ali ne i da uspete", rekao je Vučić.

Još jednom ću vladi predložiti da ponovo uvede smrtnu kaznu

Vučić je najavio i da će još jednom predložiti vladi da razmotri ponovno uvođenje smrtne kazne.

"Svojevremeno sam se javno zalagao i zamolio vladu da razmotri da li je moguće da se ponovo uvede smrtna kazna, a da ne trpimo posledice", rekao je Vučić za TV Informer.

Vučić je rekao da delo ubistva devojčice Danke Ilić iz Bora svakako zaslužuje da bude kažnjeno ovom kaznom.

"Ako neko delo zaslužuje smrtnu kaznu, onda je ovo. Ja ću ponovo uputiti predlog vladi, pa neka ga razmotre kada bude formirana nova vlada", dodao je Vučić i dodao da ne smatra da bi bilo koja druga kazna bila adekvatna za zločin poput ubistva dvogodišnje Danke.

Podsetio je da to tražio i posle masakra u školi Vladislav Ribnikar i Duboni.