Vučić na molebanu sa patrijarhom pred put u Njujork: Boriću se svom snagom za budućnost naše zemlje

Aleksandar Vučić i patrijarh Porfirije
Izvor: Kosovo Online

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je liturgiji u Hramu Svetog Save na Vračaru, uoči puta u Njujork gde će se u četvrtak 23. maja održati Generalna skupština UN na kojoj će se raspravljati o rezoluciji o Srebrenici.

Vučić je na Instagramu poručio da je od patrijarha Porfirija zatražio blagoslov pred put i da ide u Njujork da se bori za budućnost Srbije.

"Idem u Njujork da se borim svom snagom i srcem za budućnost naše zemlje. Silni su oni koji su protiv nas, ali Srbija je naša najveća svetinja. Mnogo je laži, ali je istina jedna i večna. Naša trobojka će se ponosno vijoriti u Njujorku, a pod njenim okriljem će novu energiju u zalaganju za pravedniji svet naći sve slobodarske zemlje, sve nacije koje se bore za dostojanstvo i pravdu, koja je dugo bila obesmišljavana i ponižavana", istakao je Vučić.

Pored molitve, pred Vučićev put u Njujork poglavar SPC je poručio da ćemo tamo snažno podići svoj glas protiv istorijskog revizionizma i protiv toga da srpski narod bude proglašen za počinica genocida, prenose Novosti.

Patrijarh Porfirije je u obraćanju poželeo predsedniku Vučiću da ima mudrosti i odlučnosti da svedoči istinu. Tom prilikom, patrijarh Porfirije je poručio:

"Uvaženi gospodine Predsedniče, sabrali smo se u našem zavetnom Spomen hramu Svetog Save da se pomolimo pred Vaš put u Njujork, gde u Ujedinjenim nacijama velike sile sveta nameravaju da donesu rezoluciju o takozvanom genocidu u Srebrenici. Smatramo to neistinom i nepravdom u odnosu na srpski narod.

Na svom krstonosnom putu kroz svu svoju burnu istoriju naš stradalni narod je smireno i dostojanstveno nosio svoj krst. Poneli smo ga i u Prvom svetskom ratu kada smo, u odnosu na broj naših sunarodnika, bili među najvećim stradalnicima sveta. Krstonosni hod se nastavio i u Drugom svetskom ratu, kada je, u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koja je obuhvatala i Bosnu i Hercegovinu i protezala se sve do grada Zemuna, naš narod stradao kao malo koji narod sveta po broju žrtava i po načinu stradanja. Isto tako u okupiranoj Srbiji nemački nacisti su posle školskih časova ubijali čete đaka u jednom danu. Život jednog egzekutora vredeo je kao sto naših života.

Stradali smo u svakom zaseoku, selu, gradu. Istinitost toga stradanja nisu morale da potvrđuju nametnute amoralne rezolucije: njih su svedočila sama stradanja, bez lažnih svedoka u licu neposrednih potomaka i posrednih sledbenika izvršilaca stvarnog genocida.

Nažalost, svet u kojem živimo zaboravio je genocid nad srpskim narodom u dvadesetom stoleću, kao i u vekovima koji su mu prethodili. Svako drugo brdo na mestima gde žive Srbi svojevrsna je Golgota. Teši nas i uspokojava činjenica da pripadamo narodu koji je u godinama mira, koje su dolazile posle strašnih vremena smrti, sledeći Jevanđelju Vaskrsloga Hrista na kojem je utemeljen, praštao dužnicima svojim, a sa pripadnicima drugih naroda želeo i nastojao da izgradi bolju i zajedničku budućnost.

Zbog toga danas snažno podižemo svoj glas i ukazujemo na apsolutnu neistinu i pokušaj nebivalog istorijskog revizionizma, u kojem se nastoji da prostom inverzijom srpski narod, žrtva višestrukih genocida i etničkog čišćenja, bude proglašen za počinioca genocida. Ne umanjujemo razmere zločina u Srebrenici, ali, kao pravoslavni Srbi, ne prećutkujemo ni zločine nad srpskim narodom u okolini Srebrenice. Nažalost, na te zločine po srpskim selima u kojima su zatirane cele porodice i koji su se kontinuirano dešavali od 1992. do 1995. godine, ne obaziru se predlagači rezolucija. Po njima, postoji ekskluzivno pravo na žrtvu i bol. Po nama, sve nevine žrtve su nevine žrtve, bile one muslimanske ili hrvatske ili pak srpske, što „mudro" prećutkuju savremeni revizionisti i neprijatelji istorijske istine, koji dvostrukim aršinima selektivno dodeljuju ekskluzivno pravo na bol i žrtvu. Na taj način ostavljaju svima nama koji živimo na ovim prostorima kamen spoticanja za budućnost.

I ovom prilikom, kada se kao narod nalazimo na iskušenju na najvećem međunarodnom forumu, molimo se da Bog da snage, mudrosti i odlučnosti Vama, kao i čitavom našem narodu, da svedočite istinu da su sve žrtve ratova na ovim prostorima jednako vredne poštovanja i molitvenog sećanja. To je jedan od neophodnih preduslova za mirnu budućnost među ljudima i narodima na ovim prostorima.

Neka Vas Bog blagoslovi. Hristos vaskrse!", naveo je patrijarh u besedi.