Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o situaciji u BiH

Savet bezbednosti UN o BiH
Izvor: Kosovo Online

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija raspravlja večeras o situaciji u Bosni i Hercegovini na vanrednoj sednici, sazvanoj na zahtev Rusije. Sednici prisustvuje ambasador Srbije u SAD Marko Đurić, kao i predstavnici Hrvatske. Srpska članica Predsedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da Republika Srpska ne krši Dejtonski sporazum niti međunarodno pravo, te da je princip jednakosti glavni čuvar mira i stabilnosti u BiH, a ne represija, tutorstvo ili međunarodne intervencije.

Cvijanović, koja se putem linka obratila Savetu bezbednosti, istakla je da je Ustav BiH, odnosno Aneks četiri Dejtonskog sporazuma, pažljivo koncipiran tako da uspostavi sistem sa dva entiteta sa visokim stepenom autonomije i tri konstitutivna naroda, kao i sa važnim mehanizmima podele vlasti, koji konstitutivnim narodima garantuju zaštitu od majorizacije i ravnopravno učešće u upravljanju zemljom.

Ukazala je da Republiku Srpsku i stavove njenih institucija, mnogi često pogrešno prikazuju na prilično tendenciozan način, unutar i izvan BiH.

Poručila je da Republika Srpska ne krši Dejtonski sporazum niti međunarodno pravo, već se upravo suprotno, zalaže za striktno pridržavanje Ustava BiH, koji većinu nadležnosti ostavlja u rukama dva entiteta i konstitutivnim narodima obezbeđuje mehanizme zaštite njihovih prava.

Poštovanje međunarodnog prava, ukazala je, znači i da visoki predstavnici moraju da budu imenovani u skladu sa procedurama utvrđenim Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma i da deluju u okviru propisanog mandata.

"Republika Srpska ne krši vladavinu prava. Naprotiv, zalaže se za poštovanje našeg Ustava i procedura koje on propisuje. Protivi se zloupotrebi i zaobilaženju naših institucija i odredaba Ustava kao što je to slučaj sa aktuelnom rezolucijom o danu sećanja na Srebrenicu. Na pripremi ove rezolucije za glasanje na Generalnoj skupštini UN radi se bez ikakvih prethodnih konsultacija i odobrenja od strane relevantnih i nadležnih institucija BiH", naglasila je Cvijanović.

Navela je i da Republika Srpska ne podriva demokratiju, već insistira na stavu da samo demokratski izabrane institucije imaju pravo da donose zakone i da zakone ne mogu i ne smeju da nameću "neizabrani strani državljani".

Poručila je da je RS opredeljena za mir i stabilnost i želi da vidi BiH kao istinski demokratsku i suverenu državu, sposobnu da promoviše unutrašnji dijalog u traženju rešenja koja bi odgovarala svima u BiH.

Ukazala je da trenutno postoji nekoliko velikih izazova po mir i stabilnost u BiH, koje, kako je navela, koriste u raznim manipulacijama, i iniciraju strani i domaći politički akteri koji nastoje da "ponovo napišu Dejtonski sporazum, Ustav BiH, zakone i međunarodno pravo".

Podelila je te pretnje po mir i stabilnost u kategorije - uplitanje u unutrašnje političke i demokratske procese, pribegavanje pretnjama silom i nasiljem, nepoštovanje vladavine prava i kršenje međunarodnog prava, kao i mešanje u izbore i obespravljivanje birača.

Dodala je da se u središtu svakog spora unutar BiH nalazi fundamentalno sporno pitanje koje se tiče prirode zajedničke države, budući da prema Dejtonu, kao i istorijski, BiH može da funkcioniše samo kroz donošenje odluka konsenzusom, kako bi svaki narod bio zaštićen od preglasavanja od strane predstavnika druga dva naroda.

"Nažalost, dok se srpski i hrvatski narod i njihovi izabrani predstavnici dosledno bore za poštovanje Dejtonskog sporazuma onako kako je napisan i potpisan, Bošnjaci i njihovi izabrani predstavnici zalažu se za unitarnu i centralizovanu državu, a taj njihov politički cilj centralizacije BiH često podržavaju i propagiraju strani akteri u BiH", dodala je Cvijanović.

Ukazala je da svaka suverena država i svi demokratski izabrani zvaničnici uživaju zaštitu od stranog zadiranja u unutrašnje stvari, prema Povelji Ujedinjenih nacija i brojnim međunarodnim ugovorima i propisima.

"Nažalost, pojedine strane diplomate u BiH i Kristijan Šmit, koji pozira kao nekakav hibrid ’kolonijalnog namesnika’ i tipičnog despota, kontinuirano se i sa sve destruktivnijom tendencijom, mešaju u unutrašnje demokratske procese i procese odlučivanja unutar BiH. Ovo mešanje je podrilo politički konsenzus na zajedničkom nivou BiH, koji je usmeravao i podsticao napredak BiH na putu ka članstvu u EU", navela je ona.

Primetla je da je konsenzus oko članstva BiH u EU jedino važno pitanje koje omogućava teške kompromise i dogovor svih političkih snaga BiH i izabranih lidera, zbog čega je od suštinskog značaja za održavanje mira i stabilnosti unutar zajedničke države.

Dodala je da su drugi strani akteri, kao što je Savet za implementaciju mira, koje nije deo međunarodnog prava jer nije predviđen Dejtonskim sporazumom, i pojedinačne diplomate akreditovane u BiH, na sličan način zadirali  u unutrašnja pitanja i tako visokom predstavniku pomagali u njihovim nezakonitim postupcima, pa sada i Šmitu.

"Čak je i rezolucija o danu sećanja na Srebrenicu koja se predlaže Generalnoj skupštini UN-a eklatantan primer kako strano mišanje i nepoštovanje ustava BiH podrivaju mir i stabilnost. Nacrt rezolucije, čiji su autori pojedine zemlje i ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija, odražava potpuno nepoštovanje Ustava BiH i Predsedništva BiH, koje je isključivo nadležno za formulisanje spoljne politike BiH. O tom nacrtu rezolucije Predsedništvo nije ni razgovaralo niti je usvojilo, nema ni konsenzusa među našim narodima niti na bilo kom nivou vlasti o tekstu rezolucije, koji je namerno uskraćen i skriven od javnosti. Većina vaših država zna da se ova aktivnost vodi u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom, ali ste jednostavno odlučili da tu činjenicu ignorišete", poručila je Cvijanović.

Dodala je da neke članice UN-a smatraju da je rezolucija benigna i da predstavlja čin ljudskog saosećanja, ali i ukazala da je namera koja stoji iza nje - sve samo ne benigna.

Navela je da je profesor Frensis Bojl, pravni savetnik bošnjačkih političkih lidera, prošlog petka u intervuu jednoj sarajevskoj TV mreži, izjavio da nakon donošenja rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a, sve tzv. "probosanske snage" moraju da se ujedine da to iskoristite za ukidanje Republike Srpske.

Upozorila je da ta opasna izjava odražava preovlađujuću nameru mnogih bošnjačkih političkih lidera i jasno pokazuje da je predložena rezolucija destabilišuća za mir i stabilnost u BiH.

Napomenula je da, dok zvaničnici RS govore o neophodnosti očuvanja mira i stabilnosti i rešavanja otvorenih pitanja u demokratskim institucijama, zapadni ambasadori u Sarajevu "pretnjama i militarističkim izjavama" nastoje da uliju strah u Srbe, a istovremeno daju nadu nekim radikalnim snagama u bošnjačkom političkom vrhu da će "Nato rešiti ’problematičnu’ Republiku Srpsku tako što će je ukinuti".

Ukazala je i na pretnju od radikalnih islamskih terorističkih ćelija, što je, kaže, opasnost ne samo za mir u BiH i na Zapadnom Balkanu nego i u Evropi.

"Pre samo dve sedmice, policijske snage su u Zenici uhapsile jednu osobu koja se sumnjiči da pripada radikalnoj islamističkoj grupi u FBiH. Lokalni mediji u BiH nedavno su objavili i da je ministar Helez odobrio da poligoni Oružanih snaga BiH u Mostaru koriste strani državljani i pojedini meštani povezani sa radikalnim vehabijskim pokretom. To je posebno opasno i neodgovorno jer se BiH dugi niz godina u stranim medijima i međunarodnim bezbednosnim izvještajima označava kao najopasniji izvor džihadističkog terorizma u Evropi", upozorila je Cvijanović.

Šmit: Pretnje po mir u BiH jer predstavnici RS govore o otcepljenju

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit ocenio je da postoje pretnje po mir u Bosni i Hercegovini jer predsednik Republike Srpske često ugrožava Dejtonski mirovni sporazum kroz zapaljive govore i pretnje secesijom.

Šmit je  podvukao da je njegov mandat da nadzire provođenje Opšteg okvirnog mirovnog sporazuma.

"Savet bezbednosti UN je više puta iskazalo podršku mom radu. Već se radujem svom izveštaju narednog meseca. Tema današnje sednice zahteva i dodatno obraćanje. Pismo Željke Cvijanović ne poštuje činjenice i pravni okvir BiH. Na njene izjave ne bih odgovorio i mogu reći da se radi o uvredama. Nadam se da shvatate da ovo nije mesto da govorimo o uvredama, ovo je mesto da razgovaramo jedni s drugima. Pozivam na više tačnosti, jer jedino što ja vidim zlonamernost. Ja moram biti garant postojanja entiteta, koji su delovi BiH, koja ima međunarodni subjektivitet", rekao je Šmit.

Istakao je da se BiH sastoji od dva entiteta - Federacije BiH i RS, kao i distrikta Brčko i da niko nema nameru da ukine entitete.

Šmit je rekao da Dejton i Ustav BiH predviđaju multietničnost države, i da takve izjave ugrožavaju taj cilj.

"Republika Srpska je integralni deo BiH. Pretnje po BiH postoje jer predstavnici RS kontinuirano govore o otcepljenju, odvajanju entiteta od države. Predsednik RS je nedavno izjavio da Bošnjaci mogu imati 25 odsto teritorije. Neki su to shvatili kao prostor za etničke incidente. Pretnje po teritorijalni integritet postoje. Samo jedan je primer da je Cvijanovićeva prihvatila pozive da se blokira administrativna linija između dva entiteta, što podrazumeva kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kao visoki predstavnik smatram da BiH može upasti u političku nestabilnost, i to se može sprečiti vraćanjem na Dejtonski sporazum, pogotovo kad Evropska unija nudi put integracija. Smatram da je kriza izazvana od lidera RS", podvukao je Šmit.

Ukazao je na problem revizionizma istorije, pretnje raspadom BiH.

"Visoki predstavnik je neizostavni element mira i biće tu do konačne faze evropskih integracija, kada će se raspustiti dejtonska pravila. Do tada moraju pokazati pouzdanost i predanost multietničkoj BiH, teritorijalnom integritetu. Pismo kao ono što smo primili od Cvijanovićeve ne ispunjava obaveze onih na odgovornim pozicijama", podvukao je Šmit.

Ukazao je da je bilo u više navrata nasilja protiv povratnika svih etničkih grupa i da na to gleda sa zabrinutošću.

Đurić: Umesto otvaranja starih rana napravimo novu rezoluciju koja će biti predmet konsenzusa

Specijalni izaslanik predsednika Srbije Marko Đurić istakao je da rezolucija o genocidu u Srebrenici, koja je inicirana bez konsenzusa svih naroda u toj zemlji, ali i bez konsultacija u regionu, podstiče nove tenzije i pozvao na usaglašavanje nove rezolucije koja ne bi otvarala stare rane.


Đurić je kazao da se obraća u ime Srbije koja štiti mirovni sporazum, ali i koja smatra da treba čuvati sećanje na dignitet više stotina hiljada žrtava, jer bez obzira na naiconalnu i versku pripadnost, žrtve zaslužuju istu pravdu i ravnopravno postupanje i poštovanje.

Naglasio je da Srbija dosledno i uporno podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali i integritet Republike Srpske i Federacije BiH.

Đurić je istakao da želi da govori u korist budućih generacija, koje zaslužuju mnogo više nego da provedu budućnost u ideološkim rovovima, koje su neki iskopali za njih.

"Oni ne zaslužuju da žive u sistemu koji ponavlja stalno iste narative do besvesti. Mislim da svi treba pognu glavu pred svim žrtvama u BiH bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost", podvukao je on.

Ukazao je da je rezolucija pokrenuta bez konsenzusa u BiH i da time predstavlja suprotnost i eklatantno kršenje Ustava.

Objasnio je da su mesecima pred krvavi raspad bivše Jugoslavije lideri na sve strane, pre nego što su pale prve žrtve, počeli da iskopavaju tela žrtava zločina koji se desio više od pet decenija ranije.

"Stepen međuetničkih tenzija bio je visok. Sada, 29 godina nakon dogajaja ponovo se povećavaju tenzije. Dolazi do velikih tenzija kod građana koji su toliko propatili, a došlo je i do podele u međunarodnoj zajednici. Šta je uzrokovalo takvu reakciju ? Predašnja rezolucija o Srebrenici, kosponzozirana od stalnog predstavnika BiH bez traženja saglasnosti svih entiteta, u tajnosti, bez pokušaja uvažavanja stotine hiljada drugih žrtava, kao i bez regionalne konsultacije suprotno uspostavljenoj dobroj praksi koja je primenjena kada je bio slučaj o rezoluciji o Ruandi", istakao je Đurić.

Takođe je podsetio da pitanja o kojima se raspravlja u Savetu bezbednosti ne spadaju u nadležnost Generalne skupštine, pa ova rezolucija podriva nadležnosti Saveta bezbednosti.

Srbija, kako je podvukao, osuđuje sve zločine koji su počinjeni u tragičnom sukobu, naročito u Srebrenici, koji se izdvaja po veličini i okrutnosti.

Podsetio je da je Skupština Srbije osudila taj zločin i da su dva predsednika odala počast u memorijalnom centru, kao i da su u nekoliko navrata prisustvovali komemoraciji.

"Srbija nedvosmisleno i snažno osuđuje poricanje zločina u BiH. Postavio bih pitanje onima koji su inicirali rezoluciju šta ćete reći ovde prisutnoj Duški i Svetlani Stanić, sestrama koje su kao deca, sa osam i šest godina, bile mučene u koncentracionom logoru za Srbe? Šta ćete reći Dušanu Magazinu čiji su roditelji ubijeni kada je bio mali ? Još uvek je teško da se njihov glas čuje. Mole za pravdu i istinu. Tim ljudima treba dati priliku da podele svoje svedočanstvo na događaju na kojem će se založiti za pravdu za sve", rekao je on.

Đurić je istakao da se uvek mora imati u vidu da pravda mora biti ista za sve žrtve rata u BiH, kao jedini način za mir i pomirenje.

"Suprotno svemu onome što govore neki kosponzori, stvarne razloge za ovu razornu, opasnu rezoluciju, otkrio je ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je pre neki dan javno rekao da ’takva Srbija ne zavređuje ništa osim prezira, ne ruku saradnje’, i na uvredljiv način naveo da želi da otvori sudski postupak protiv Srbije, što govori da ne želi pomirenje, niti dobrosusedske odnose", rekao je Đurić.

Dodao je da region ne treba da bude ujedinjen u teškim vremenima koja su prošla, već u građenu prosperitetne budućnosti.

"Pogledajte koliko ljudi odlazi, a koliko će ih ostati ako stalno otvaramo stare rane", upitao je Đurić.

Poručio je i da ne želi da region ponovo ogrezne u međunacionalnu mržnju, tako što će se stalno podsećati na prošlost, već želi da gradi zajedničku budućnost.

U tom smislu, preneo je da mu je jedan predstavnik zemlje članice UN sa kojim je razgovarao u Njujorku, rekao da je potpuno iznenađen fiksacijom na prošlost, te savetovao da prošlost pustimo na miru i fokusiramo se na budućnost.

Zato je apelovao na Savet bezbednosti, ne samo da se sagleda gde smo svi bili i gde smo sada, već kuda idemo, kako bismo izbegli zamke u koje su pale prethodne generacije.

"Ne smemo kao naše nasleđe da otvaramo stare rane. Umesto starih rovova, dajte da napravimo novu rezoluciju koja će biti predmet konsenzusa, koji će voditi saradnji, prosperitetu. Naš region ima najveći potencijal u Evropi. Preispitajmo nacrt rezolucije i tretirajmo sve žrtve jednako, bez osvete kroz politički diskurs. To dugujemo našem narodu,  našoj deci", poručio je Đurić.

Kako je naveo – nema prečica niti recepta za zaceljivanje rana društva nakon dugog rata, zbog čega su neophodni razumevanje i poverenje.

"Dajte da radimo zajedno na prevazilaženju izazova. Dajmo pravdu svima, dajte da postignemo konsenzus kako da prevaziđemo podele, da se ovako nešto u regionu nikada više ne ponovi", poručio je Đurić.

Lagumdžija: Svrha sednice – pritisak da se povuče Rezolucija o Srebrenici

Stalni predstavnik BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija rekao je da je svrha sednice vršenje pritiska da se povuče Rezolucija o genocidu u Srebrenici, navodeći da je to "činjenica utvrđena presudama, a ne stvar mišljenja".

Zamerio je ruskom ambasadoru, navodeći da zloupotrebljava funkciju, dodajući da je Malta tokom jednomesečnog predsedavanja svakako imala mnogo izazova i hitnih pitanja koje je trebalo se reše na SB UN, što situacija u BiH, kaže, svakako ne zahteva vanredno sagledanje.

"Rusija je više puta iskazala zabrinutost za jedan deo BiH. Kako današnja sednica odražava multietničku viziju, Dejtonski mirovni sporazum, kako ovo nije kršenje prava bar dva konstitutivna naroda? Ako bilo ko podiže tenzije to ste vi", rekao je Lagumdžija.

Dodao je i da u Dejtonskom sporazumu ne postoju zajednička država BiH, već samo država BiH, kao i entitet Republika Srpska.

"Činjenica da ste pustili pismo samo jedne članice Predsedništva BiH govori o vašoj pristrasnosti", dodao je Lagumdžija.

Prema njegovim rečima, to pismo krši Dejtonski mirovni sporazum, jer se u njemu navode nadležnosti BiH u šest područja, a nabrojano ih je pet, iako ih, kaže, ima u 10 oblasti, uz dodatne nadležnosti koje podrazumevaju sva pitanja oko kojeg se dogovore entiteti, poput suda, tužilaštva, oružanih snaga BiH…

Lagumdžija je rekao da samo BiH ima međunarodno-pravni suverenitet, dok, kako tvrdi vlasti RS podrivaju ustavni poredak, koriste zapaljivu retoriku i podižu tenzije.

Kako je naveo, vlasti RS "koriste metode ratnih zločinaca kako bi narušile mir", kao i da je vladajuća koalicija u Banjaluci "počela da sprovoditi korake za potencijalno otcepljenje RS, a navedeni su i koraci koji će se provesti".

Lagumdžija je rekao i da rezolucija o Srebrenici nije pretnja srpskom narodu, već pojedincima, zločincima, te da nema genocidnih nacija, već samo zločinaca koji su odgovorni.

"Ova Rezolucija nije kontroverzna i od nje ne treba praviti kontraverzu. Cilj je da se izgradi održivi mir i podrži proces istine, pravde i pomirenja", naveo je on.

Kako je dodao, "više su nego otvoreni za diskusiju".

"Moramo govoriti o sprovođenju presuda Haškog tribunala i kako da zajednički gradimo bolju budućnost. Suočavanje sa prošlosti kroz priznavanje genocida je nešto što 30 godina tražimo od Srbije. Stalno slušamo poricanja, vlasti u Srbiji dovode u pitanje presude Haškog tribunala. Poricanje je poslednja faza genocida, to je diskriminacija mrtvih i forma koja omogućuje ponavljanje zločina", naveo je Lagumdžija.

Pomoćnik generalnog sekretara UN Miroslav Jenča kazao je da postoji opasnost po pomirenje i uspostavljanje dugoročnog mira zbog izjava o secesiji, promociji genocida i glorifikacije ratnih zločinaca osuđenih na lokalnim i međunarodnim sudovima.

Jenča je kazao da su takve izjave zabeležene prethodnih godina kada je specijalni savetnik za sprečavanje genocida u UN bila u poseti BiH i regionu.

"Specijalna savetnica je objavila koliko su te izjave opasne i koliki uticaj imaju na pomirenje, a u njenim izveštajima naglašeno je koliko je važno da se bavimo nasleđem prošlosti uključujući genocid i zločine protiv čovečnosti. Samo ako se na pravi način suočimo sa tim moći ćemo da postignemo održivi mir", kazao je Jenča.

Dodao je da je Sud u Hagu za zločine na teritoriji bivše Jugoslavije, kao i Sud u Strazburu ustanovili da su činovi genocida učinjeni protiv muslimana u i oko Srebrenice.

Jenča navodi da UN poziva širom regiona da se prekine sa govorom mržnje i podrivanjem straha i poručuje da sve političke vođe uključujući medije moraju tome da se posvete.

Navodi i da je dosta urađeno na tome kako bi na konstruktivan način bavili prošlošću, poštovanju prema svim žrtvama i preživelima.

Podsetio je da UN nije potpisnik Dejtonskog sporazuma, niti član sporazuma za implementaciju mira, ali da su UN predane BiH na njenom putu ka pomirenju.

Navodeći da je u martu doneta odluka da se BiH otvore pristupni pregovori na osnovu procene napretka po pitanju pravosudnih i zakonodavnih reformi, Jenča kaže da u BiH postoji konsenzus među političkim vođama da su evropske integracije najbolji put da se osigura buduća stabilnost i napredak.

"Evropski projekat je započeo jedinstvenu šansu da se premoste razlike i da se oblikuje dobra budućnost uprkos izazovima", kazao je.

Navodi da je karjem 2022. Veće ministara od UN zatražio podršku za jačanje društvene kohezije naročito među mladima i ženama različitih zajednica.

"Započet je projekat koji je počeo da se sprovodi sa svima, fokusira se na implementaciju mira i bezbednosti žena i mladih i dijalog u zajednici. U prethodnim mesecima imali smo prilike videti akcije i izjave suprotne ovim ciljevima", poručio je navodeći da se te izjave tiču secesije i promocije genocida.

Predstavnik Rusije u SB UN Vasilij Nebenzja kazao je da je BiH izgubila statuis nezavisne i suverene države te da u toj državi sada konačnu reč ima građanin Nemačke koji se predstavlja kao Visoki predstvanik.

Kako kaže, on predstavlja mali broj država, a "ponaša se kao monarh".

Navodi da je pre skoro 29 godina potpisan mirovni Dejtonski sporazum koji je označio kraj krvavog konflikta, kao i da  događaji poslednjih meseci svedoče kršenju tog sporazuma.

"Incidenti se događaju svakog dana", kazao je i dodao u tom smislu da u Ustavnom sudu BiH postoje strane sudije koje su 2023. izabrani od strane stranaca u inostranstvu, a da uopšte nema srpskih sudija te da je samo jedan koji je Hrvat.

Govoreći o predloženoj rezoluciji o Srebrenici, kaže da je ona predložena suprotno Ustavu BiH.

"Ukoliko bude usvojena ne mogu se zamisliti posledice, a ne može se predvideti ni to što se može preliti i ugroziti bezbednost celog Balkana", kazao je.

Ističe da je nečuveno da Nemačka predlaže tu rezoluciju, zemlja koja je počinila najveći i najužasniji zločin za vreme Drugog svetskog rata, a aktivno je učestvovala i u kolapsu Jugoslavije i podseća da su prvi put nakon Drugog svetskog rata nemački avioni 1995. godine učestvovali u bombardovanju Sarajeva.

"Ta rezolucija ne doprinosi pomirenju, a može da izazove lančanu reakciju u celom svetu. Potrebno je da se dođe do konsenzusa, kategorično se protivimo ovom dokumentu", kazao je Nebenzja.

Predstavnik Sjedinjenih Američkih Država naveo je da je vanredna sednica koja se održava pokušaj da se Savet bezbednosti iskoristi da se promoviše etnonacionalistička pretnja.

Navodi da se SAD zalaže za bezbednu, demokratsku budućnost koju su građani BiH zaslužili i izabrali, a koja se postiže, prema njegovim rečima, evroatlanstkim integracijama.

Ističe da je ponašanje predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, a naročito negiranje genocida nešto što izaziva zabrinutost.

"Činjenica je da je u Srebrenici počinjen genocid. Dodik često poziva na raspad zemlje, a opasna retorika podriva stabilnost regiona. Dodik koji ima koruptivne radnje pored institucija BiH, podriva i Dejtonski sporazum. Podržavamo rad Visokog predstavnika, on ima centralnu ulogu u implementaciji Dejtonskog sporazuma", kazao je.

Predstavnik Japana je podsetio da se brutalni konflikt u BiH završio 1995, a da je od tada ta zemlja prošla tranziciju od konflikta do mira.

"Održivi mir je preduslov za napredak čitavog regiona, Japan kao deo SB UN podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i državno jedinstvo bez obzira na etničku i versku pripadnost. Bez obzira na našu konzistetnu podršku imamo rezerve i zabrinuti smo zbog određenih dešavanja, treba izbegavati kršenje Dejtonskog sporazuma. Podržavamo Visokog predstavnika i apelujemo na sve strane da dođu do dogovora dijalogom", kazao je..

Predstavnik Slovenije ističe da je Slovenija iskren prijatelj i da jako podržava BiH i njene narode.

"Bili smo uz ovu državu tokom razornog rata i godinama od tada, smatramo da njeni narodi zaslušuju da se razvijaju u sklopu poštovanja ljudskih prava, podržali smo i otvaranje pregovora u martu sa EU kao garant dugotrajnom razvoju stabilnosti. Drago nam je da smo čuli od Željke Cvijanović da u BiH postoji konsenzus o pristupanju u EU", kazao je.

Ističe da je Dejton ključni stub mira i da je postavio institucionalni i ustavni okvir.

"Treba da izbegavamo ulazak u situacije koje imaju suprotan učinak, podržavamo rad Visokog predstavnika koji je ustanovljen u mirovnom sporazumu, nemamo izbora nego da verujemo proveni Eufora koji opisuje situaciju kao bezbednu, u isto vrene se moramo fokusirati na evropsku budućnost BiH", naveo je.

Predstavnica Kine je ukazala na to da je u skladu sa Dejtonom, koji je uspostavio državu sa dva entiteta i tri naroda, BiH ušla u proces izgradnje mira i napretka.

"Jako je važan iskorak ove države ka miru i stabilnosti", kazala je i dodala da Visoki predstavnik ima ovlašćenja iz Ustava i Dejtonskog sporazuma, ali da je prethodnih godina koristio i svoje bonske ovlasti koje su dovele do tenzija, a koje se mogu koristiti samo u izvanrednim situacijama.

Kina smatra, kako je rekla, da unutrašnja pitanja BiH treba da se rešavaju u okviru države, odnosno između dva entiteta i tri naroda.

Bonske ovlasti su, kako dodaje, izazov za trojno Predsedništvo.

Govoreći o rezoluciji o Srebrenici, kazala je da Kina smatra da ta rezolucija treba da se uradi uz konsultaciju svih aktera i konsenzus svih naroda u BiH.

"Način na koji je predložena nije u skladu sa izvornom svrhom, a to je solidarnost. Kina je psremna da učestvuje u razgovorima sa svim narodima po ovom pitanju i da se dođe do dogovora", navela je.

Ističe i da je stav Kine o BiH dosledan i jasan.

"Mi poštujemo suverenitet i teritorijalni integritet BiH i nadamo se da sve zajednice u BiH svoju zemlju mogu da stave kao prioritet", kazala je.

Predstavnik Velike Britanije ističe da s obzirom da se redovna sednica SB UN o BiH održava za dve nedelje, ne veruju da aktuelna situacija opravdava vanrednu sednicu.

"Podstičemo institucije da zajednički rade na neophodnim koracima, lidere Republike Srpske da prestanu sa izjavama o secesiji. Izuzetno nas brine sve intenzivnije negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca. Srebrenica je jedan od najtežih zločina posle Drugog svetskog rata. To nije kritika Srbije, to nije kolektivna osuda srpskog naroda", kazao je.

Kako dodaje, Velika Britanija u potpunosti podržava nastojanja da se dođe do pomirenja, kao i da se uči iz istorije kako se nikada ne bi ponovila.

Predstavnik Francuske smatra takođe da je večerašnja sednica neobična.

"Ne slažemo se sa dramatičnom procenom ruskog predstavnika da je u BiH situacija kritična", kazao je.

Francuska poziva, kako kaže, zvaničnike u Republici Srpskoj da okončaju pristup koji otežava pristup BiH EU.

"Nacionalna retorika i pretnje secesijom ugrožavaju stabinost regiona", ističe i dodaje da će Francuska nastaviti da podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

Navodi da je žalosno što, kako kaže, Rusija pokušava da iskoristi SB UN za stvaranje konflikta oko obeležavanja dana na koji se desio "genocid u Srebrenici".

"Cilj rezolucije je da se spreče takvi događaji u budućnosti", navodi.

Ističe i da Francuska u potpunosti podržava mandat Visokog predstavnika i poziva da svi rade zajedno na reformama koje su potrebne na putu ka EU.