Zirapi: U GŠ OVK nije bilo dogovora da se progone "kolaboranti" i protivnici

Zirapi Hag
Izvor: Specijalni sud screenshot

Bivši visoki starešina OVK Bisljim Zirapi posvedočio je danas pred Specijalizovanim većima Kosova u Hagu, da u Glavnom štabu te formacije, 1998. i 1999. godine nije postojao nikakav dogovor da se progone "kolaboranti" i svi koje je OVK smatrala protivnicima.

Za ratne zločine nad "protivnicima" OVK - uključujući Albance proglašene za "kolaborante", Srbe i Rome - u više od 40 pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji optuženi su tadašnji vodeći članovi GŠ OVK Hašim Tači, Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Kransići.

Na početku unakrsnog ispitivanja, Tačijev branilac Luka Mišetić pitao je Zirapija da li je u GŠ OVK "postojao bilo kakav dogovor, u koji je Tači bio uključen, da se krše ljudska prava osumnjičenih kolaboranata ili protivnika, da se oni muče, prebijaju, ubijaju, zastraše i premeštaju da bi OVK osvojila vlast".

"Ne", odgovorio je Zirapi, koji je od juna 1998. do marta 1999. bio prvo glavni operativac, a zatim i načelnik GŠ OVK.

Prema optužnici, progon "kolaboranata" i "protivnika" bio je deo udruženog zločinačkog poduhvata, čiji su protagonisti bili optuženi, sa ciljem da OVK nasiljem preuzme kontrolu na celom Kosovu.

Na Mišetićevu sugestiju, Zirapi je potvrdio da je otkrivanje i kažnjavanje "kolaboranata" koji neprijatelju otkrivaju informacije normalno u svim vojskama, bez obzira da li su oni vojnici ili civili.

Zirapi je izjavio da je u novembru 1998. zapovednicima "operativnih zona" OVK izdao "instrukciju" o postupanju sa "kolaborantima", posle konsultacija sa tadašnjim komandantom OVK Azemom Suljom.  

U tom dokumentu, koji je advokat Mišetić citirao u sudnici, Zirapi je naložio da se pritvoreni osumnjičeni "kolaboranti" predaju "pravnom sektoru" GŠ OVK koji će "sprovesti istragu i utvrditi ko je kolaborant".

Svedok je naglasio i da je "pravni sektor" GŠ OVK izdavao i naloge za hapšenje koje je sprovodila vojna policija.

Načelnik "pravnog sektora" Sokolj Dobruna raportirao je, po Zirapiju, "direktno" komandantu GŠ OVK Azemu Sulji.

Branilac Mišetić pitao je svedoka i o Tačijevoj ulozi u GŠ OVK.

Zirapi, koji je Tačija u junu 1998. doveo na Kosovo, odgovorio je da je Tači do novembra te godine bio šef "direktorata za medije i odnose s javnošću", a potom politički predstavnik OVK u susretima sa stranim zvaničnicima, sve do pregovora u Rambujeu, posle kojih je postavljen za premijera privremene vlade Kosova.

Privremenoj vladi Kosova i ministarstvu odbrane, posle njenog uspostavljanja krajem februara 1999., odgovarao i raportirao GŠ OVK, posvedočio je Zirapi.

Svedok Zirapi nastavlja da odgovara na pitanja Tačijeve odbrane.

Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (55), Veseljija (56), Seljimija (52) i Krasnićija (73) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).

Navedene zločine, pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999.

U optužnici je identifikovano 75 žrtava - 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.

Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za  zločine protiv čovečnosti, a četiri tačke za ratne zločine.

Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad celim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala "protivnicima".

Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.

Svi optuženi izjavili su da nisu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.