Nato saveznici šalju novu vojnu pomoć Ukrajini: Milijarde evra, rakete Patriot i borbeni avioni
Na 37. sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, održanom u sedištu Natoa u Briselu, saveznici su objavili nove pakete vojne pomoći. Oko 600 miliona dolara biće izdvojeno za sisteme Patriot, saveznici su se obavezali na isporuku borbenih aviona Gripen, dok je Nemačka najavila da će iduće godine učestvovati sa 11 milijardi evra u okviru evropskog paketa pomoći Kijevu i time ostati zemlja koja ubedljivo najviše izdvaja za Ukrajinu, prenosi Juronjuz Srbija.
Pred novu zimu na ukrajinskom frontu, novi spisak potrepština za saveznike. Projektili za sistem Patriot, dronovi, municija za avione i sami avioni. Dok je F-16 moćna letelica, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da je teška za održavanje i da mnogo vremena provodi na zemlji.
„Treba nam još četrdeset borbenih aviona F-16. Radimo i na tome da Gripeni što pre polete nebom, hvala Švedskoj. Radimo i na tome da jednog dana u Ukrajini koristimo Rafale, ali zahvalni smo i na Miražima. Razgovarali smo o tome više puta, Evropa ima još borbenih aviona tipa Miraž. Za upotrebu Rafala treba vremena i obuke, dok Miraži mogu odmah da se koriste. Evropa može da nam pomogne sa tim. Molim vas, donesite tu odluku“, rekao je on, a prenosi Juronjuz Srbija.
Na početku sastanka, generalni sekretar Natoa Mark Rute poručio je ministrima da im je ovo poslednja prilika da iskažu podršku Ukrajini pre zime, koja će doneti ozbiljne izazove.
Prva se iskazala Nemačka – po 300 miliona dolara zajedno sa Norveškom izdvojiće za rakete za sistem Patriot. Britanija priprema paket od 280 miliona funti za hiljadu raketa kratkog dometa.
Boris Pistorijus, nemački ministar odbrane, rekao je da je prošlog meseca Ukrajina osvojila više teritorije nego Rusija.
„U isto vreme, više od 50.000 ruskih vojnika postalo je žrtva. To je najveći broj od početka invazije 2022. Ipak, situacija za Ukrajinu je i dalje teška, broj civila stradalih u ruskim vazdušnim udarima raste. Što je još važnije, Rusija će ponovo koristiti zimu kao oružje. Intenziviraće udare čim temperature padnu ispod nule, kako bi izazvala maksimalnu štetu“, rekao je.
Lavovski deo pomoći Ukrajini i dalje snosi tek nekoliko zemalja. Ipak, poruka Moskvi je jasna, kaže generalni sekretar Natoa Mark Rute. Ukrajina, dodao je, nije ostala bez podrške.
„Činimo sve od sebe da ovi mirovni pregovori budu uspešni i da konačno ovaj rat privedemo kraju, ali za bilo koji trajan mir, Ukrajina će morati da bude u stanju da se odbrani, sada i u budućnosti, i zato će joj i dalje biti potrebna naša pomoć“, rekao je.
Elbridž Kolbi, podsekretar za politiku u američkom Ministarstvu odbrane, kaže da Amerikanci poručuju da se treba fokusirati na pomoć Ukrajini da održi liniju, ali i da je treba obeshrabriti od dubokih napada na rusku teritoriju.
„Dok se javnost fokusira na mogućnost dubokih udara, sa namerom da izazovu bol ruskoj populaciji, naša procena je da takvi udari nisu bili efikasni u cilju privođenja kraju rata, niti su doprineli tome da se umanji rusko napredovanje na frontu. Štaviše, takvi napadi, posebno oni koji ciljaju civilnu infrastrukturu, ojačali su odlučnost ruske javnosti da nastavi sa borbom“, rekao je.
Nakon Kontakt grupe, drugi važan sastanak za Ukrajinu biće sastanak Koalicije voljnih u Berlinu, gde bi evropski lideri koji su dobili mesto za pregovaračkim stolom trebalo da zauzmu jasan stav uoči sledeće runde.
0 komentara