Kosovo ne koristi šansu da preko Otvorenog Balkana razvije turistički potencijal
Tek završen Međunarodni sajam turizma u Beogradu bio je odlična prilika za promociju turističkog potencijala celog regiona na velikoj sceni, posebno u kontekstu saradnje u okviru Otvorenog Balkana, ali za sada iz političkih razloga Kosovo to ne koristi na način koji bi lokalnoj privredi i zaposlenima doneo značajnu dobit, slažu se sagovornici Kosovo onlajna iz Prištine i Beograda.
Turizmolozi i privrednici iz regiona dele stav da bi pridruživanje Prištine inicijativi Otvoreni Balkan upotpunilo turističku ponudu regiona, a istovremeno doprinelo i promociji turističkih kapaciteta na Kosovu koji, i pored svojih potenijala, nisu razvijeni na nivou zahteva regionalne i evropske turističke mape.
Međutim, aktuelne političke okolnosti u regionu i odbijanje prištinskih vlasti da se priključe inicijativi Otvoreni Balkan, onemogućavaju ideju da se turistički kapaciteti na Kosovu predstave u celosti, zajedno sa ostalim kapacitetima u okvirima regiona i prave štetu ekonomiji i dobrobiti radnika u tom sektoru. To se vrlo jasno videlo i prethodnih dana na Sajmu u Beogradu.
Predsednik Udruženja privrednika Kosova Agim Šahini smatra da je jedan od ciljeva Otvorenog Balkana upravo udruživanje turističkih potencijala regiona, ali takođe naglašava da je politički stav Kosova protiv ove inicijative.
"Na Kosovu postoji turistički potencijal, pogotovo zimski. Međutim, tokom ove zime nije bilo dovoljno snega, pa mogu reći da je turista ove godine bilo znatno manje. Kosovo je i dalje jedna zemlja koja ima svoje istorijsko, ali i svoje turističko mesto. I dalje dolaze ljudi iz Albanije, Makedonije, Crne Gore, Srbije, pa i iz ostalih zemalja“, kaže Šahini za Kosovo onlajn.
Međutim, ocenjuje, Kosovo i dalje nema dobru promociju za resurse kojima raspolaže.
"Pa zato treba da napravimo strategiju, da preko turizma pojačamo ulazak novih gostiju, koji će služiti kao sredstvo za promociju Kosova, da je Kosovo dobro mesto za turiste i da se na Kosovu dobro živi", rekao je Šahini.
U tom kontekstu ističe da je potrebno da lideri regiona gledaju u budućnost, u smeru napredovanja ka Evropi iako je, kako objašnjava, reč o dugačkom, ali najboljem putu.
"Najverovatanije i Otvoreni Balkan ima jedan takav cilj. Međutim, Kosovo i dalje ima politički stav protiv toga. Ipak mislim da ukoliko državnici 27. februara imaju u svojoj glavi da ono što je bilo, bilo je, a ono što sledi je nešto bolje, onda treba da gledaju u budućnost. I građani Kosova i Srbije treba da idu napred ka Evropi, put ka Evropi je dugačak ali najbolji put", naveo je Šahini.
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije Aleksandar Seničić, takođe, ističe da bi jedinstvena ponuda turističkih kapaciteta u regionu umnogome doprinela razvoju ovog sektora.
Ocenjuje da je bogata kulturna baština Kosova primamljiva i za lokalno stanovništvo i za strance, kao i da bi zajednički nastup sa učesnicama Otvorenog Balkana doprineo promociji regiona.
"Samo učešće Kosova u okviru Inicijative Otvoreni Balkan mislim da bi u velikoj meri donelo prepoznatljivost tom projektu, sa jedne strane, dok bi sa druge lokalno stanovništvo imalo daleko veći broj gostiju, veću promet i svakako veći standard", rekao je Seničić za Kosovo onlajn.
Ističe da većina turizmologa deli sličan stav po pitanju ujedinjenja turističkog tržišta zemalja regiona, ali da je konačna odluka o priključenju Kosova Otvorenom Balkanuna na političarima.
Seničić smatra da su turistički potencijali Kosova nedovoljno iskorišćeni i da su uglavnom vezani za verski turizam i obilazak manastira, te ističe da posete iz Srbije uglavnom organizje turistička agencija Srpske pravoslavne crkve Dobročinstvo.
"Nalažost, politička situacija, nesigurnost i sve ono što se dešava na graničnim prelazima, nemogućnost da se na jedan normalan način uđe na Kosovo sprečava jedan broj ljudi da poseti tu teritoriju, pre svega kada pričamo o stanovništvu iz Srbije koje bi volelo da obiđe taj severni deo Kosova i sve ono gde se nalaze srpski manastiri", rekao je on.
Nema dileme da su tenzije između Srbije i Kosova ograničavajući faktor za razvoj turizma rekao je on i osvrnuo se na incidente u Peći i Prizrenu prilikom prolaska autobusa sa srpskim turistima.
Kada je u pitanju albanska ponuda, Seničić kaže da ona nije prisutna u Srbiji, te da se Albanci okreću ka stranim grupama i organizatorima putovanja koji dolaze iz Hrvatske, Slovenije i rade Balkanske ture.
"Mi radimo na tome da sprečimo da se srpska kulturna baština najavljuje i tretira kao zostvaština kosovskih albanaca u tom nekom kulturološkom smislu i to je ono protiv čega se mi uspešno borimo i na raznim sajmovima, a naši radnici, naročito, turistički vodiči kontrolišu šta se i na koji način na tu temu priča", rekao je Seničić.
Direktorka Turističke organizacije Sandra Đokić iz Gračanice kazala je da na Kosovu pored spomenika kulture, manastira i crkava ima prostora za razvoj seoskog turizma zbog svih prirodnih lepota kojima raspolaže.
Naglasila je da se na Kosovu nalaze i mnoga argheološka nalazišta, ali da se sa radovima na tim projektima stalo posle rata 1999. godine iz političkih razloga, ali i zbog nedostatka finansija.
"Trebalo bi da imamo saradnju sa institucijama u regionu koje se bave turizmom, ali potrebna nam je i veća podrška u smislu promocije turističkih potencijala, ali i finansijskih sredstava", rekla je Đokić.


0 komentara