Idemo velikim koracima ka ostvarenju svog mandata

Ekaterina Trendafilova
Izvor: SVK

Specijalizovana veća Kosova (SVK) poslednjih meseci gaze velikim koracima napred u ostvarenju svog mandata. Nakon što su protekle godine uhapšena i dovedena u pritvor osmorica optuženih u ukupno četiri predmeta, pred SVK će sada, za manje od mesec dana, početi suđenje u predmetu Specijalizovani tužilac protiv Saljiha Mustafe, čime sudu ulazi u novu fazu.

Kao predsednik SVK, zalažem se za to da se zainteresovanim građanima na Kosovu i u regionu omogući da prate postupke i razumeju tok suđenja u sudnici.

Pretresni postupci razlikuju se od prethodnih postupaka koji su se dosad vodili u ova četiri predmeta. Kada pripremi predmet za suđenje i reši određena preliminarna pitanja, sudija za prethodni postupak prosleđuje predmet pretresnom panelu, u čijem su sastavu troje sudija i jedan rezervni sudija. Rezervni sudija je prisutan sve vreme sudskog postupka, kako bi mogao da zameni nekog od troje sudija čim se za to ukaže potreba.

Time se sprečavaju zastoji u suđenju u slučaju da neko od troje sudija više ne bude u mogućnosti da postupau predmetu. Međutim, rezervni sudija ne može da glasa ili da odlučuje o pitanjima o kojima rešava pretresni panel. Pored toga, troje sudija u sastavu panela među sobom biraju sudiju koji će predsedavati suđenjem (koji se naziva i predsedavajućim sudijom). 

Pretresni panel vodi pretresni postupak u skladu sa Zakonom o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu i Pravilnikom o postupku i dokazima (Pravilnik). To znači da je zadatak sudija da saslušaju argumente strana u postupku, rešavaju sporove između njih, brižljivo ocene dokaze koje su strane u postupku iznele i, na kraju suđenja, donesu odluku o tome da li je specijalizovani tužilac dokazao svoju tezu van razumne sumnje. Sve vreme postupka pretresni panel se stara da postupak bude pravičan i ekspeditivan i da se vodi u skladu s pravnim propisima SVK, uz puno poštovanje prava optuženih i dužnu brigu o zaštiti žrtava i svedoka.

Na početku suđenja predsedavajući sudija otvara predmet i proverava da li je optuženi razumeo optužnicu. Optuženom se zatim pruža prilika da se izjasni o krivici, nakon čega ga predsedavajući sudija obaveštava o najznačajnijim pravima koja ima tokom suđenja.
Na dan koji odredi pretresni panel, specijalizovani tužilac iznosi uvodnu reč, u kojoj daje pregled argumenata i dokaza kojima će dokazivati krivicu optuženog. Da bi suđenje bilo efikasno, pretresni panel može da ograniči trajanje uvodnih reči. Na primer, pretresni panel u predmetu protiv Saljiha Mustafe dodelio je specijalizovanom tužiocu tri sata za iznošenje uvodne reči.

Kad specijalizovani tužilac iznese uvodnu reč, zastupnik žrtava može da se obrati sudu u ime žrtava koje učestvuju u postupku. Njegovo izlaganje tica će se, pre svega, stavova i interesa žrtava, kao što je, na primer, pitanje odštete. 

Advokat optuženog (za kojeg se koristi i termin “odbrana”) takođe može da održi uvodnu rečtom prilikom, ili to može da učini na početku izvođenja svojih dokaza.

Po završetku uvodnih reči, počinje izvođenje dokaza specijalizovanog tužioca, tokom kojeg on poziva svedoke i postavlja im pitanja (to je tzv. “ispitivanje svedoka“) o pitanjima bitnim za optužnicu. Kad specijalizovani tužilac završi ispitivanje nekog svedoka, odbrana može da ga “unakrsno ispita”, to jest, da mu postavlja protivpitanja. Specijalizovani tužilac može da izvede i druge dokaze, kao što su dokumenti, slike, video-zapisi, snimci i fizički predmeti.

Zastupnik žrtava može, ukoliko mu panel to odobri, da postavlja pitanja koja su relevantna za interese žrtava koje učestvuju u postupku. Sam panel može u bilo kom trenutku tokom postupka takođe da postavlja pitanja svedocima.

Panel ima na raspolaganju niz zaštitnih mera koje može da naloži kako bi se zaštitili podaci o identitetu ili mestu boravka nekog svedoka. Neke od njih su izmena lika i glasa, svedočenje putem video-linka i korišćenje pseudonima.

Pretresni panel ocenjuje dokaze i, ukoliko je potrebno, izdaje odgovarajuće naloge, kako bi se obezbedilo pravično i efikasno suđenje. Pretresni panel prihvata samo dokaze koji su autentični, relevantni za predmet, verodostojni, pouzdani i imaju dokaznu vrednost, što znači da se njima može dokazati ili pobiti neki element teze specijalizovanog tužilaštva ili odbrane. 

Kad specijalizovani tužilac ispita sve svoje svedoke i izvede sve svoje dokaze, on zatvara izvođenje svojih dokaza. Tada odbrana može da podnese zahtev za odbacivanje neke ili svih optužbi iz optužnice. Time odbrana u suštini tvrdi da čak i ne mora da pobija dokaze specijalizovanog tužioca, pošto smatra da tužilac nije izveo nijedan dokaz na osnovu kojeg bi se mogla izreći osuđujuća presuda po jednoj ili više optužbi iz optužnice. 

Ukoliko se pretresni panel slaže sa odbranom, on po kratkom postupku odbacuje jednu ili više optužbi iz optužnice. Ukoliko se panel ne slaže s odbranom (ili ako odbaci samo neke, ali ne sve optužbe iz optužnice), odbrana započinje izvođenje svojih dokaza. Odbrana može da iznese uvodnu reč, ukoliko to nije učinila ranije.

Tokom uvodne reči odbrana osporava tezu specijalizovanog tužioca i objašnjava zašto i po kom osnovu smatra da specijalizovani tužilac nije van razumne sumnje dokazao krivicu njenog klijenta. Odbrana zatim poziva i ispituje svedoke, koje specijalizovani tužilac može unakrsno da ispita. Odbrana može da traži i prihvatanje drugih vrsta dokaza. 

Kad odbrana završi izvođenje svojih dokaza i, u odgovarajućim slučajevima, kada zastupnik žrtava iznese svoje stavove, panel može da zatraži dodatne dokaze od strana ili može sam da ih uvede, na primer svedočenje veštaka, ukoliko je to potrebno za utvrđivanje istine. 

Pretresni panel potom poziva specijalizovanog tužioca i odbranu da u roku od 30 dana podnesu završne podneske, u kojima treba da na temelju dokaza iznesu sažet prikaz svoje teze. Nakon toga, na dan koji odredi pretresni panel, specijalizovani tužilac i odbrana iznose završnu reč. Tom prilikom oni ukazuju na najznačajnije aspekte svojih dokaza i odgovaraju na eventualna pitanja pretresnog panela. Od zastupnika žrtava se takođe može zatražiti da iznese stavove o posledicama krivičnih dela iz optužnice na žrtve koje učestvuju u postupku. Po okončanju završnih reči predsedavajući sudija ili pretresni panel proglašava predmet zaključenim. 

Pretresni panel posle toga prelazi na strogo poverljivo većanje, tokom kojeg odlučuje o nevinosti, odnosno krivici optuženog u odnosu na svaku tačku optužnice. Optuženi se može proglasiti krivim po nekoj tački optužnice samo ako se većina članova veća uverila da je krivica dokazana van razumne sumnje.

Pravilnik propisuje da, u cilju ekspeditivnosti postupka, pretresni panel mora da izrekne presudu u roku od 90 dana od zaključenja predmeta, osim ako je zbog okolnosti datog predmeta potrebno dodatno vreme. To dodatno vreme ne sme da iznosi više od 60 dana, osim ako je apsolutno neophodno. Presuda se izriče javno i pismenim putem, i uz nju se prilaže obrazloženje zaključaka pretresnog panela.

Ukoliko se optuženom koji se nalazi u pritvoru izrekne oslobađajuća presuda, on se odmah pušta na slobodu. Ukoliko se optuženi proglasi krivim, onda pretresni panel prelazi na odmeravanje kazne (ukoliko je nije već izreklo). Obe strane u postupku imaju pravo da, pod određenim uslovima, panelu Apelacionog suda ulože žalbu na presudu.

Početak suđenja za krivična dela iz nadležnosti Specijalizovanih veća predstavlja značajnu prekretnicu na putu ka pravdi. Ta krivična dela će sada biti predmet pravičnih, nepristrasnih i nezavisnih sudskih postupaka, koji počivaju na striktnoj primeni međunarodnih standarda i načela redovnog zakonskog postupka. 

Piše: Ekaterina Trendafilova, predsednica Specijalizovanih veća Kosova (SVK) sa sedištem u Hagu