Da li je postepeno pomeranje specijalaca iz opštinskih zgrada na severu Kosova zaista deeskalacija?

Smena specijalne policije u Leposaviću
Izvor: Kosovo Online

Specijalci Kosovske policije, prema dogovoru koji je u Bratislavi postignut između zamenika kosovskog premijera Besnika Bisljimija i izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka, trebalo bi da sukcesivno napuste opštinske zgrade u četiri srpske opštine na severu Kosova u cilju deeskalacije situacije, ali kako smatraju sagovornici Kosovo onlajn, za punu deeskalaciju potrebno je da se specijalci potpuno povuku sa severa Kosova, a ne samo da izađu iz zgrada opština. Prema njihovim rečima dogovor o postepenom pomeranju je privid deeskalacije i pokušaj kosovskog premijera Aljbina Kurtija da kupi vreme i odloži nastavak Briselskog dijaloga.

Kosovska policija saopštila je juče da je drugi kontingent od 25 odsto pripadnika specijalnih jedinica napustio opštinske zgrade na severu Kosova. Prva četvrtina je iz tih prostorija izašla 12. jula nakon dogovora Lajčaka i Bisljimija. Prema sadašnjem tempu poslednji kontingent specijalaca iz opštinskih zgrada izaći će sredinom septembra. Ali će specijalna policija, što je potvrdio i Kurti, ostati na severu Kosova.

Sagovornici Kosovo onlajn smatraju da to neće dovesti do prave deeskalacije situacije. Podsećaju da već 1. septembra počinje školska godina i da đaci na severu Kosova nisu mogli da završe normalno školsku godinu, nakon upada specijalnih jedinica Kosovke policije u četiri srpske opšine, a slična situacija dočekaće ih i na početku nove školske godine. Takođe u septebmru se završava i sezona godišnjih odmora i život bi trebalo da se nastavi normalnim tokom, da ljudi mogu da normalno odu na svoja radna mesta.

Srđan Simonović iz NVO "Humani centar" iz Severne Mitrovice smatra da postepeno pomeranje specijalaca Kosovske policije iz i oko opštinskih zgrada na severu Kosova ne znači ništa i da bi njihovo povlačenje trebalo da bude potpuno.

"Jedino povlačenje svih pripadnika specijalne policije sa severa dovelo bi stanje u neku normalu. Ovo je sada igra nerava ko će prvi da popusti, pa se zato broj pripadnika policije postepeno smanjuje“, kaže Simonović za Kosovo onlajn.

Kako ukazuje, ako se nastavi samo sa postepenim i delimičnim povlačenjem, nije urađeno ništa, jer problemi ostaju.

"Na ovaj način se ne približavamo deeskalaciji. Jeste da se situacija možda malo smirila ali problemi ostaju, ovo ne vodi ničemu. Pripadnici specijalnih jedinica treba da se povuku sa severa i to bi bio prvi korak ka smirivanju situacije iako će i nakon toga tenzije biti prisutne jer nema nikakvih garancija da ako se sada povuku da neće isto učiniti i sutra i vratiti se. Nama su potrebne garancije da će oni da poštuju odluku o povlačenju, to bi nam dalo sigurnost", dodaje Simonović.

Predsednik Centra za društvenu stabilnost Ognjen Karanović ocenjuje za Kosovo onlajn da bi ovakav način pomeranja policije mogao da se protumači kao početak mogućnosti za smirivanje tenzija, a nikako kao proces deeskalacije.

"Dobro je da se tzv. specijalne snage počinju povlačiti, ali za deeskalaciju potreban je znatniji stepen spremnosti kod sepratističkih struktura u Prištini za politički model rešavanja otvorenih pitanja. Dakle, potrebno je da sve oružane snage privremenih instotucija napuste Sever Kosmeta, jer tamo zaista nemaju šta da traže ni prema Rezoluciji 1244, kao ni prema Briselskim sporazumima. Potrebna je da prestane "lov na Srbe", koji sprovode Kurtijeve PPI, uz puštanje na slobodu onih koji su već uhapšeni", kaže Karanović.

Po njegovim rečima, za punu deeskalaciju je svakako potrebno i da Priština prestane sa ometanjem formiranja Zajednice srpskih opština.

"To predstavlja prioritet u potencijalnom političkom procesu, jer je to i institucionalni okvir zaštite za srpski narod u južnoj srpskoj pokrajini, koji onemogućava neko novo divljanje Kurtijevih terorista u deset kosmetskih opština gde Srbi žive u većini. Za sve ove korake Potreban je jasan stav političkog Zapada, koji bi unisono izdao direktivu Aljbinu Kurtiju da implementira svoje obaveze i da prestane sa terorom nad Srbima. Tek tada možemo da govorimo o 'deeskalaciji stanja' na KiM", poručije Karanović.

Po rečima analitičara Centra za društvenu stabilnost Srđana Graovca, kosovski premijer Aljbin Kurti dogovorom iz Bratislave samo želi da kupi vreme i da odugovlači proces povlačenja, jer ne želi da nastavi Briselski dojalog.

"Nema deeskalacije u potpunosti ili u punom smislu te reči do momenta dok zaista sever južne srpske pokrajne ne napuste sve albanske naoružane snage, bilo da su one specijalne ili bilo kakve druge. Ne mislim samo na jedinice Rosu, već na bilo koje druge jedinice koje su na severu upućene. Tako da to što se oni povlače delimično to je jedan ustupak međunarodne zajednice Kurtiju i nešto što je Kurti izdejstvovao i što je neophodno njemu da što više odugovlači proces njihovog povlačenja. To je na kraju krajeva i njegov cilj, jer on je i te kako svestan da onog momenta kada prestane da se govori o problemima na severu Kosova da će morati da se suči sa nastavkom briselskog pregovora i sa onim ključnim zahtevom do koga se došlo, a to je formiranje ZSO. Zato on odugovlači tu deeskalaciju", kaže Graovac.

Graovac za Kosovo onlajn ocenjuje da se trenutna situacija može okarakterisati kao određeni sitni koraci u pravcu deeskalacije, a kako će se stvari zaista odvijati, dodaje on, videće se u narednom periodu.

"Ali moj stav je da nije interes Aljbina Kurtija da do pune deeskalcije dođe, te me ne bi iznenadilo da u  narednom periodu dođe do nekih drugih eskalacija, nekih pokušaja da se neko drugo pitanje nametne na severu Kosova koje će skrenuti pažnju sa toga da je deeskalacija neophodna kako bi se nastavili briselski pregovori, koje Kurti ne želi. Stali su kod ZSO, a Kurti tu zajednicu ne želi da formira", ističe Graovac.

Ocenjuje da, je za punu deeskalaciju neophodno, sem da se sve "albanske snage" povuku sa severa, i da se stvore uslovi za povratak Srba u institucije.

"To su negde povezani procesi. Ne treba zaboraviti i zanemariti činjenicu da su Srbi napustili istitucije upravo zbog toga što ZSO i dalje nije bila formirana iako je toliko vremena, više od 10 godina, prošlo od odluke da će ta zajednica biti formirana. Suština je da Kurti suštinski ne želi deeskalaciju i ne želi povlčenje albanskih snaga sa severa i on će na svaki način pokušavati da otegne taj proces i izvrda povlačenje snaga, kao i da traži nove ustupke od međunarodne zajednice kada je on u pitanju", dodaje Graovac.

Graovac kaže da međunarodna zajednica Kurtija tera da ide putem deeskalacije, ali da on uvek traži način na koji će to izbeći i na koji će povlačenje snaga učiniti sporijim.

"Kurti je svestan je kada povuče svoje snage sa severa Kosova, kada se organizuju izbori na severu i kada srpski gradonačelnici potpuno dođu u opštine, da on gubi taj glavni momenat koji je njemu ključan, a to je da ima problem na severu i ima eskalaciju na severu koja je njemu itekako dobrodošla da skrene pažnju sa ZSO. Onog momenta kad dođe do deeskalacije ZSO se ponovo vrća na dnevni red, a Kurti to nikako ne želi. Uveren sam da će on to pokušati da prolaongira i posle 1. septembra i u narednom periodu, pa da odloži onda izbore na severu i da se ceo taj proces prolongira što duže kako bi izbegao dalji nastavak pregovora", naglašava Graovac.

Dodaje da u delovima međunarodne zajednice Kurti ima i te kako podršku i da će oni blagonaklono delati na njegove poteze, dok će deo međunarodne zajednice koji želi da se ti pregovori nastave,na njega vršiti pritisak u savkom slučaju.

"E sada ne treba zanemariti činjenicu da Kurti nije čovek koji će olako popustiti pod pritiscima i koji će olako napustiti svoju strategiju koja u širem smislu ima za cilj proterivanje Srba, pritiske na srpski narod, eliminaciju Srpske liste i odbacivanje ZSO.Kada to uzmemo u obzir on je i te kako spreman da povlači različite poteze i da se čak i konfrontira sa međunarodnom zajednicom, ukoliko je to neophodno, a kako bi ostvario svoj cilj. Ako uzmemo u obzir nespremnost međunarodne zajednice da ga do kraja pritisne, a ako treba i smene, onda možemo očekivati da će on uspevati da izvrda i izbegne da sprovede to što je obećano, ne govorim to samo kada je reč o ZSO, već i o povlačenju albanskih snaga sa severa", rekao je Graovac.

Kaže i da ga ne bi iznenadilo da Kurti nastavi po svom, a da izostane reakcija međunarodne zajednice, jer i do sada nisu pokazivali odlučnost da svoje zahteve po svaku cenu sprovede u delo.

"Kada Kurti ne bi imao zaštitu u određenim krugovima moći na Zapadu onda se nišata od ovoga ne bi ne desilo - on bi jednostavno morao da odgovori na zahteve međunarodne zajednice ili da napusti vlast, kao što je to uradio kada je na njega vršio pritisak pre nekoliko godina Ričard Grenel. Pošto sada ne postoji odlučnosti u međunarodnoj zajednici on to koristi da zahteve ne sprovodi u delo", zaključuje Graovac.