Da li nova američka administracija može da ukine Specijalni sud u Hagu?

Otvoreno ispoljavan animozitet prema Specijalnom sudu u Hagu Ričarda Grenela, bliskog saradnika novoizabranog predsednika SAD Donalda Trampa, podstakao je spekulacije u Prištini da bi Tramp u drugom mandatu mogao da ukine ovaj sud. Pravni eksperti, sagovornici Kosovo onlajna, uglavnom ne veruju u takav scenario iako navode da Amerika uvek može da se povuče sa liste donatora suda što, smatraju, ne bi nužno značilo i njegovo gašenje.
Piše: Dušica Radeka Đorđević
Kada bi nekim slučajem došlo do ukidanja suda, najveće pitanje koje bi se otvorilo je šta bi bilo sa predmetima koji se pred njim vode. Jedina opcija koja se naslućuje je nastavak suđenja u okviru kosovskog pravosuđa, ali to je ono što je na prvom mestu htelo da se zaobiđe i zbog čega je sedište suda u Hagu, dok su zaposleni u Specijalizovanom tužilaštvu – tužioci, istražitelji, analitičari.., iz zemalja članica EU ili iz zemalja donatora: Kanade, Norveške, Švajcarske, Turske i SAD, iako je sud formiran na osnovu zakona koji je usvojila Skupština Kosova 2015. godine.
Predsednica Specijalizovanih veća Kosova Ekaterina Trendafilova izjavila je povodom pomenutih spekulacija da, uprkos stavovima Ričarda Grenela prema sudu, ta institucija neće biti ukinuta. Sud će, navela je, prestati sa radom tek kada predmeti budu okončani, istakavši da se države EU i drugi donatori, nikada nisu mešali u rad suda.
SAD, su, podsetila je, učestvovale u njegovom formiranju i ne vidi opasnost da bude ukinut povratkom Trampa.
Advokat Tom Gaši, na drugoj strani, izneo je svoj stav da izabrani predsednik SAD Donald Tramp može da ukine Specijalizovana veća Kosova u Hagu.
Od slučajeva koji se vode pred ovom institucijom u Hagu najveću pažnju javnosti svakako privlači predmet "Hašim Tači i drugi", koji uključuje i druge bivše visoke zvaničnike OVK, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija, i koji je trenutno u fazi izvođenja dokaza tužilaštva.
Prema oceni izvršnog direktora Fonda za humanitarno pravo na Kosovu Bekima Bljakaja potpuno je nemoguće da bilo ko, pa čak i predsednik SAD, zatvori Specijalni sud u Hagu. On ističe da procedure jasno propisuju kada ovaj sud može biti zatvoren.
"Postoji zakon o Specijalizovanim većima koji predviđa jedan jedini način zatvaranja suda, a to je kada Savet EU informiše institucije Kosova da je sud završio sa procesima. To znači da nikako ne može da se desi da bilo ko na neki drugi način zatvara Specijalizovana veća. Evropska unija i donatorske zemlje uložile su mnogo i naravno da ne bi dale da se sud tek tako zatvara", naveo je Bljakaj za Kosovo onlajn.
Hipotetički govoreći, on kaže da ukoliko bi nekim slučajem ipak došlo do gašenja suda da bi to onda bio veliki problem jer sudski procesi ne mogu da se prekidaju bez sudskog epiloga.
Komentarišući izjavu Ričarda Grenela iz prošle godine, da će kada Donald Tramp ponovo postane predsednik raditi na tome da Hašim Tači bude slobodan, Bljakaj kaže da je nemoguće da predsednik jedne države oslobodi čoveka koji je optužen za ratne zločine pred Specijalizovanim većima.
"To jednostavno ne može da se dogodi. Grenel je verovatno to izjavio zbog nekih svojih političkih ciljeva, ali to stvarno ne može da se desi", smatra Bljakaj.
Govoreći o procesima koji se odvijaju pred Specijalnim sudom u Hagu naš sagovornik kaže da je tužilaštvo u nekoliko navrata saopštavalo da smanjuje broj svedoka koje su planirali da pozivaju da bi dali iskaze i da postoji verovatnoća da će se procesi malo ubrzati.
"Verujem da se procesi neće završiti prvostepeno možda za još godinu i više", ocenjuje Bljakaj.
On napominje da su na početku ročišta bila mnogo češće zatvorena za javnost nego sada, što, kako kaže, znači da je tužilaštvo odlučilo da bude malo transparentnije u smislu da javnost može da čuje iskaze više svedoka, ali da je dalje oko 50 odsto glavnih pretresa zatvoreno za javnost.
Advokat Goran Petronijević kaže za naš portal da na projektima koje su SAD stvarale one mogu da rade šta hoće, pa tako mogu i da ukinu Specijalni sud u Hagu - prestankom finansiranja, na ovaj ili onaj način, ali da je pitanje šta dalje.
"Tamo su mnogi dokazi izvedeni i otkrilo se mnogo stvari za koje se ranije nije znalo. Ako bi do tako nečeg došlo, morao bi da postoji prelazni period za izmeštanje tog suda, ali u to malo verujem, s obzirom na stepen do kog je sve došlo", kaže Petronijević.
On ističe da svi slučajevi koji su otvoreni moraju negde da se dovrše.
"Ako pođemo od toga da je taj sud u stvari sud kosovskih organa, odnosno kosovskog pravosuđa, koje je pod nadležnošću ministarstva pravde samoproklamovanog Kosova, da je to sud koji sudi po kosovskim zakonima i pod kosovskim ustavom, onda bi se, pretpostavljam taj sud preselio da radi na Kosovu i Metohiji, tačnije u Prištini ili gde već budu odredili. To je jedna od varijanti. Teško da bi moglo da dođe do zatvaranja svih procesa jer je već izneta ozbiljna činjenična građa i veliki broj dokaza koji govori o zločinima OVK", kaže Petronijević.
Po pitanju rezultata ovog suda, kako navodi, i dan-danas je pesimista.
"I ranije sam govorio da kada budem video prvu pravosnažnu presudu kojom je osuđen neko od albanskog rukovodstva ili rukovodstva OVK za etnički motivisane zločine nad nealbancima, prvenstveno Srbima, onda možemo da kažemo da taj sud radi kako treba. Toga, nažalost, još nema", kaže Petronijević.
Sud u Hagu, prema njegovoj oceni, nije napravljen da promoviše pravdu i da kazni ratne zločine i učinioce teških i krivičnih dela u vreme sukoba, već je sredstvo da ne dođe do određenog kompromisa sa Beogradom koji su neki pokušali da naprave u pravcu stvaranja Zajednice srpskih opština i eventualno drugačijeg statusa severa Kosmeta.
"Onog momenta kada je globalistička američka elita shvatila da je Tači spreman na kompromis sa Beogradom i da ne uvažava njihove interese na način na koji oni to očekuju, tog trenutka je on uhapšan i poslat u Hag. Taj sud je napravljen na taj način. Da ne budem pogrešno shvaćen, ne plediram za tim da Tači bude oslobođen, ali Tači nije tamo zbog zločina, već što nije slušao sadašnju administraciju. To je razlika i to je zloupotreba suda", ističe Petronijević.
Očigledno je, navodi on, da je prethodna garnitura u SAD, odnosno suverenistička, Trampova, podržavala garnituru na Kosovu sa Tačijem.
"Na drugoj strani, koliko god da se danas neoliberalno-globalistička opcija, oličena u demokratskoj administraciji upinje da pokaže kako Aljbin Kurti njih ne sluša, on je njihov produkt. Kurti je ništa drugo nego megafon takve spoljne američke politike", kaže Petronijević.
Kako konstatuje u procesima je akcenat stavljen na međusobno albansko-albansko ubijanje povodom političke prevlasti.
"To što se neko od njih međusobno ubijao da bi došao na vlast, to je stvar njihove pravde. Naša pravda koja nas treba da zanima, to su etnički motivisana teška krivična dela, ubistva, proterivanja i sve ono što se događalo nad nealbancima, prvenstveno Srbima koji su u najvećem broju dole i živeli", ukazuje Petronijević.
Advokat Zoran Živanović ne veruje da će doći do gašenja Specijalizovanih veća u Hagu nakon što Donald Tramp bude ponovo stupio na čelo Amerike, a kako ističe, čak i kada bi se SAD povukle iz finansiranja ovog suda, to ne bi značajno uzdrmalo njegov rad. Treba imati u vidu, naveo je on za Kosovo onlajn, da su Specijalizovana veća osnovana od strane Evropske unije i da je EU glavni finansijer rada ovih veća.
"Imenovane sudije i tužioci uglavnom su iz zemalja EU. Takođe treba imati u vidu da osim SAD u finansiranju tog suda učestvuju i neke zemlje koje nisu članice EU, na primer Kanada, Švajcarska, Turska i Norveška", kaže Živanović.
Ukoliko bi, ipak, došlo do ukidanja suda, naš sagovornik kaže da bi slučajevi koji se pred njim vode došli pred kosovsko pravosuđe.
"Ako bi došlo do tako nečega predmeti bi bili prepušteni kosovskom tužilaštvu, kosovskim sudijama, kosovskim osnovnim i apelacionim sudovima, Vrhovnom sudu Kosova, kosovska policija bi vršila istrage, što i sada radi", navodi Živanović.
Na pitanje da li bi to pobudilo sumnje da će suđenja biti objektivno okončana, ovaj advokat kaže da bi takva sumnja bila izuzetno visoka i dodaje da je upravo zbog postojanja sumnji i došlo do osnivanja Specijalnih veća i njihovog izmeštanja u Hag.
"To je urađeno zbog utvrđenih činjenica da je kosovsko pravosuđe koje je radilo na predmetima ratnih zločina bilo izuzetno blagonaklono prema izvršiocima sa Kosova. Upravo su zbog toga donete dve vrlo značajne odluke. Prva da se sedište suda izmešta sa Kosova u Hag i drugo da sudije i tužioci i svi koji rade u tim sudovima budu isključivo stranci, kako bi se isključila svaka mogućnost neprimerenog delovanja na nosioce sudskih funkcija ako bi se njihov rad nastavio na Kosovu", ukazuje Živanović.
Imajući u vidu izjavu Grenela od prošle godine "da ukoliko Tramp ponovo bude predsednik da će raditi na tome da Hašim Tači bude slobodan", Živanović kaže da tu može biti reči o političkom interesu.
"U radu na mestu na kom je bio Hašim Tači, on je bio mnogo kooperativniji u saradnji i sa Amerikom i sa međunarodnom zajednicom za razliku od Aljbina Kurtija. Mogao bi da bude određeni interes Amerike, a možda i nekih drugih, da se na vlast na Kosovu dovede Hašim Tači i njegova politička opcija koja bi bila mnogo prijemčivija i prihvatljivija za Zapad i za dalju politiku Zapada i prema Kosovu i prema Balkanu uopšte", ocenjuje Živanović.
Inače, Specijalizovano tužilaštvo osnovano je 1. septembra 2016, na osnovu Zakona o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu koje je usvojila Skupština Kosova 3. avgusta 2015. godine i veća i tužilaštvo su nezavisni u odnosu na kosovske institucije.
Mandat Specijalizovanih veća i tužilaštva odnosi se na postupke za zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i druga krivična dela koja su započeta ili izvršena na Kosovu u periodu od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. godine, a povezano sa delima navedenim u Izveštaju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope „Nečovečno postupanje sa ljudima i nedozvoljena trgovina ljudskim organima na Kosovu‟ iz januara 2011. godine.
Aktuelni specijalizovani tužilac je Kimberli Vest, koja je nekada bila američki savezni tužilac.
0 komentara