Koja očekivanja ima region od Kosova na čelu Cefte?

Cefta
Izvor: cefta.int

Od nekoga kome je pre tri meseca pretilo isključenje iz Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini zbog zabrane uvoza robe iz Srbije, Kosovo je sada, kao predsedavajuće Cefti tokom 2025. godine, neko od koga region očekuje da radi na ukidanju prepreka koje postoje među članicama sporazuma, stvaranju preduslova za jedinstveno tržište na Zapadnom Balkanu, postizanju konsenzusa članica oko imenovanja novog generalnog sekretara Cefte...

Piše: Dušica Radeka Đorđević

Kosovo je 1. januara preuzelo jednogodišnje predsedavanje Cefta sporazumom, čije su članice još i Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Moldavija i Crna Gora.

Ovo nije prvi put da je Kosovo na čelu Cefte, jer je predsedavanje rotirajuće, ali jeste prvi put samostalno, jer je do sada bilo predstavljeno posredstvom Unmika koji je u ime Kosova potpisao Cefta sporazum 2006. godine. Ova novina, smatraju sagovornici Kosovo onlajna, za Prištinu bi trebalo da bude motiv više da pokaže da može da upravlja ovakvim regionalnim inicijativama.

Tokom 2025. godine, kako je najavila vršilac dužnosti direktora Sekretarijata Cefte Danijela Gačević, u fokusu će biti primena novog akcionog plana za formiranje Zajedničkog regionalnog tržišta. 

Taj plan, koji je sastavni deo Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, potpisali su lideri balkanske šestorke na samitu Berlinskog procesa u oktobru 2024. godine. 

Od Kosova kao predsedavajućeg, prema rečima savetnika predsednika Privredne komore Srbije Nenada Đurđevića, očekuje se nekoliko stvari, a među njima da poboljša protok robe preko prelaza.

On podseća da je do dogovora u Berlinu u oktobru prošle godine postojalo kršenje Cefta sporazuma, zbog potpunog embarga na plasman proizvoda iz Srbije na Kosovo, a da se sada tranzit robe između Srbije i Kosova obavlja preko jednog prelaza, Merdara, što stvara zagušenje i velike kolone.

„Smatramo da je to politička odluka da bi se i dalje otežao plasman robe iz Srbije na Kosovo i od Kosova se, kao predsedavajuće strane, očekuje da te stvari otkloni jer akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište podrazumeva stvaranje preduslova za funkcionalno i jedinstveno tržište na Zapadnom Balkanu“, kaže Đurđević. 

Kako objašnjava, to konkretno podrazumeva poboljšanje protoka robe preko prelaza i uvođenje kontrole po sistemu rizika, što bi značilo da se ne kontroliše svaka pošiljka, a što su carine, i srpska i kosovska i regionalne, sposobne da rade.

Naš sagovornik navodi da se tokom poslednjih godina nagomilalo puno barijera, a da se jedna od njih tiče označavanja proizvoda sa Kosova na teritoriji Srbije i da je za takve stvari predviđeno da budu rešene u okviru Cefte. 

„Gotov proizvod sa Kosova, bilo da je iz srpske sredine ili albanske, ne možete da plasirate na tržište Srbije zato što nema dogovora o deklarisanju proizvoda. Deo akcionog plana je i priznavanje sertifikata, međusobnih izveštaja laboratorija, priznavanja laboratorija, odnosno, međusobna inspekcija i kontrola. Privredna komora Srbije je učestvovala u približavanju dve strane i usaglašavanju sertifikata iz oblasti veterine i fitosanitarne zaštite i u poslednjih deset godina je usaglašeno više od 40 sertifikata, međutim, sertifikati za meso i mesne proizvode, mleko i mlečne proizvode strane nikada nisu usvojile iako su usaglašeni. To znači da su mleko i mlečni proizvodi koje vidite na Kosovu ili ste ih videli ranije, uvezeni ilegalno, a što je u suštini pogađalo proizvođače iz cele Srbije“, ističe on. 

Iako, kako kaže, ima puno stvari koje su „skladištene“, s obzirom na to da je Cefta bila nefunkcionalna i da su je strane blokirale, sva očekivanja nisu samo na Kosovu kao predsedavajućem.

„Bilo bi jako dobro kada bi se u nekom duhu dobrih odnosa i shvatanja težine problema i važnosti za privrede, popisao neki mali akcioni plan koraka među stranama kako da se odblokiraju stvari koje su blokirane i kako da se počne sa  sprovođenjem akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište koje je preduslov za povlačenje sredstava iz novog Plana rasta EU“, poručuje Đurđević. 

On takođe ukazuje da Cefta već duže vreme iz političkih razloga nema generalnog sekretara, odnosno nekoga ko upravlja sporazumom, iako je bilo proceduralnih pokušaja da se dođe do kandidata i smatra da je na Kosovu kao predsedavajućem da pokuša da postigne konsenzus svih članica i zainteresovanih strana oko imenovanja novog generalnog sekretara, kako bi Cefta bila u punom kapacitetu. 

I prema oceni predsednika Instituta za demokratiju u Skoplju Marka Trošanovskog prioriteti Kosova kao predsedavajućeg Cefti tokom 2025. godine biće fokusirani na Zajedničko regionalno tržište koje, kako kaže, treba da omogući slobodan protok robe i usluga i koje bi trebalo efektivno da počne da se primenjuje od ove godine. 

„Verujem da će se Kosovo fokusirati na tri od šest stubova Zajedničkog regionalnog tržišta, slobodan protok roba i usluga i horizontalne trgovinske mere koje treba da podstiče. Osim toga, postoji devet sporazuma koje su zemlje članice Cefte dogovorile i potpisale, a koje treba sprovesti u vezi sa Planom rasta. Mislim da Kosovo ima i politički motiv da se prvi put pokaže u samostalnom svojstvu kao država koja ume da upravlja i uspešno upravlja ovakvim regionalnim inicijativama, a naravno da je ekonomski aspekt ovde veoma važan, odnosno da se napravi akcioni plan Zajedničkog regionalnog tržišta koji će doneti veće ekonomske koristi kako Kosovu, tako i drugim zemljama“, kaže Trošanovski za Kosovo onlajn.

Odgovornost Kosova je, smatra on, velika, jer prvi put predsedava samostalno, a ne pod ingerencijom Ujedinjenih nacija, kao ranije. 

Govoreći o zabrani za uvoz srpskih proizvoda koju je Kosovo držalo na snazi 16 meseci i delimično ukinulo prošle jeseni, Trošanovski ukazuje da je kosovska strana prihvatila da se prelaz Merdare ponovo funkcionalno otvori za protok robe uz dodatne bezbednosne garancije, odnosno detektore metala zbog optužbi da Srbija navodno prenosi oružje na Kosovo, kao i da je kosovski premijer Aljbin Kurti obećao da će i ostali prelazi takođe biti otvarani u fazama kad budu opremljeni ovom tehnologijom skeniranja.

Glavni urednik ekonomije na televiziji Ej-Bi-Si njuz iz Tirane Bardhi Sejdaraši uveren je da Vlada Kosova ne može da vrati ograničenja na ulazak robe iz Srbije i da će Kosovo tokom 2025. godine na čelu Cefte, imati za svoj glavni, a možda i jedini cilj da poveća privrednu razmenu što je više moguće. 

„Kosovo će imati za cilj da poveća količinu svojih proizvoda koji mogu biti konkurentni i koji se mogu prodati u regionu. Kosovo ima veliki problem jer malo izvozi u zemlje regiona, u okviru Cefte, a ima veliki uvoz, pa je u obavezi da stimuliše rast domaće proizvodnje, ali i da ne sprečava ulazak proizvoda koji su neophodni za unutrašnje tržište“, kaže Sejdaraši.

Priština, kako dodaje, želi da izveze što više robe u zemlje regiona, dok s druge strane želi da uvoz svede na minimum jer želi da stimuliše domaću proizvodnju. 

„Kosovo ima rastuću trgovinu, posebno sa Albanijom, povećan je uvoz iz Severne Makedonije. Takođe, veoma su dobri pokazatelji izvoza i uvoza sa Srbijom“, navodi naš sagovornik. 

Predsednik Poslovne asocijacije Kosova Agim Šahini veruje da će Kosovo na mestu predsedavajućeg Cefti biti uspešno, ali istovremeno ukazuje da ono treba ozbiljno da shvati ulogu koju trenutno ima. 

„Kosovo treba da ukine sve prepreke koje postoje među članicama Cefte, da gleda kako da napreduje uvoz ili izvoz robe u svim državama koje su članice i da ima dobre odnose sa svim članicama Cefte“, naveo je Šahini za Kosovo onlajn.