Koji je efekat deklaracija poput usvojene na Samitu Brdo-Brioni?

Spisak lepih želja ili održavanje u životu evroentuzijazma na Zapadnom Balkanu? Deklaraciju usvojenu juče u Skoplju na Samitu lidera procesa Brdo–Brioni na oba načina protumačili su njeni potpisnici, a sagovornici Kosovo onlajna ukazuju da značaj deklaracija koje se donose svake godine na sastancima u okviru ove inicijative ne treba precenjivati. Jednostavno, ne postoje garancije da će se ostvariti ono što je potpisano.
Iza skopske deklaracije stali su lideri Srbije, Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Severne Makedonije, kao i pokretači inicijative Slovenija i Hrvatska, a u njoj se ističe da EU i Zapadni Balkan treba da budu spremni za proširenje u najkraćem mogućem roku, najkasnije do 2030. godine. Obavezali su se da će intenzivirati napore u sprovođenju reformi na Zapadnom Balkanu, potvrdili da su regionalna saradnja i dobrosusedski odnosi od suštinskog značaja za napredak na putu ka EU i obavezali da će zajedno raditi na negovanju atmosfere međusobnog poverenja, razumevanja, mirnog i trajnog rešavanja otvorenih bilateralnih pitanja.
Prošle godine, recimo, učesnici samita, koji je tada bio na Brdu kod Kranja, nisu ni uspeli da usvoje deklaraciju jer nije bilo saglasnosti oko njenog teksta, već su usvojili zaključke. Godinu pre toga, 2021, deklaracija je prošla, a kao i ova najnovija iz Skoplja i ona je sadržala zahtev usmeren ka EU da ubrza proces evrointegracija za Zapadni Balkan.
Potpredsednica Centra za spoljnu politiku Suzana Grubješić kaže za Kosovo onlajn da ne treba precenjivati značaj Inicijative Brdo-Brioni jer je to, kako navodi, samo još jedna od mnogih regionalnih inicijativa.
“Ne treba precenjivati ni značaj deklaracija koje se donose svake godine na ovim sastancima, ali treba poštovati napor Slovenije i Hrvatske što od 2010. nastoje da pokažu ostalima na Zapadnom Balkanu da se itekako isplati napor u rešavanju bilateralnih sporova. Obe zemlje su snažno podržavale saradnju i ubrzanje evropskih integracija regiona. Jedino prošle godine nije usvojena zajednička deklaracija već zaključci jer se deo delegacije BiH nije složio sa formulacijom o konstitutivnosti naroda u BiH, koju je hteo da ubaci hrvatski predsednik Milanović. Ove godine nije bilo sličnih pokušaja nametanja i postignut je konsenzus oko teksta deklaracije, koja se manje-više bavi istim temama kao i ranije, s posebnim naglaskom na ubrzanje evropskih integracija i mirno i trajno rešenje preostalih bilateralnih pitanja”, kaže Grubješić.
To što ni ove godine na samitu nije bilo gostiju, visokih zvaničnika iz EU, prema oceni Grubješić, takođe govori o dometu ovakvih inicijativa.
Govoreći o stavovima iznetim u juče usvojenom tekstu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su to “lepe želje”, ali i da ne želi da ruši optimizam kod drugih. Povodom ambicioznih mišljenja iznetih tokom skupa - da je moguće pridruživanje regiona EU već 2026. godine, srpski predsednik je naveo da je prijem nemoguć 2027. pa i 2028, slikovito rekavši “pa i da dubimo na glavi”. Više poleta bilo je kod crnogorskog predsednika Jakova Milatovića koji je entuzijasta po pitanju članstva Crne Gore u EU i koji je poručio da bi njeno učlanjenje pokazalo da se proširenje zaista dešava i da ne postoji "samo na konferencijama".
Igor Novaković iz ISAC fonda kaže za Kosovo onlajn da je skopska deklaracija još jedan vid “guranja” procesa reforme same EU, jer je ona ta koja treba da bude spremna za proširenje. Što se tiče dela teksta u kojem se govori o obavezi lidera da zajedno rade na mirnom i trajnom rešavanju otvorenih bilateralnih pitanja, on ukazuje da je tu "pitanje šta lideri vide kao svoj interes".
"Deklaracija pokazuje dobru volju a koliko će od toga da bude implementirano u stvarnosti zavisiće od političkih potreba jer smo svi svesni da lideri na Zapadnom Balkanu vrlo često koriste odnose sa susednim državama kao temu za neku vrstu populističkog uticaja na svoje građane. Imali smo kroz istoriju i slučajeve u Evropskoj ekonomskoj zajednici da su lideri potezali za tim populističkim elementima ali se onda dese neki momenti kada se iil ideri promene ili postojeći lideri shvate da je zapravo u njihovom najboljem interesu da vode politike koje vode ka stabilizaciji. Ali ovde je problem što je nasleđe svih ratova u 20-om veku toliko jako da je nacionalizam u suštini jedna od najjačih alatki za opstanak političara na vlasti i oni se neretko time služe”, navodi Novaković
Profesor ustavnog prava i analitičar iz Prištine Mazlum Baraljiu smatra da je deklaracija lidera na Samitu Brdo-Brioni dobra i korisna zbog angažovanja Slovenije i Hrvatske koje su već deo Evropske unije. Prema njegovim rečima, ne postoji garancija da će usvojena deklaracija dovesti do rešenja za sva otvorena pitanja u regionu, ali se on nada da će se u predstojećem periodu politika razvijati u pozitivnom smeru.
"Budući da su Slovenija i Hrvatska članice Evropske unije i da su u blizini Zapadnog Balkana, mislim da postoji politički, geopolitički i tadicionalni interes da se te dve zemlje zainteresuju za ostale zemlje regiona. To je jedna zajednička inicijativa dveju zemalja da se na Zapadnom Balkanu stvari odvijaju u dobrom pravcu, u smeru integracija ka EU. Mislim da je deklaracija ozbiljna i važna. Takođe, ako analiziramo prošlost, znamo da je Samit u Solunu još pre više od 20 godina bio pokušaj da se u pravcu integracija i evropske perspektive orijentišu ove zemlje, a zapravo nije proizveo važan rezultat. Tako ni sada ne možemo da budemo sigurni da li će ova deklaracija dovesti do pravih rezultata, ali smatram da je veoma važna i da će doći do pozitivnih rezultata u daljem političkom toku“, istakao je Baraljiu.
Na pitanje da li su zemlje Zapadnog Balkana spremne da budu konstruktivne i da, kako je navedeno u deklaraciji, u dobrom duhu rešavaju probleme, Baraljiu navodi da do toga mora doći ukoliko države regiona žele da napreduju ka EU.
"Nažalost, to je naša briga, problem i mana, jer nismo u stanju da prebrodimo neke ‘zavrzlame’ iz prošlosti. Balkanski mentalitet je više predodređen za nesuglasice i konflikte, nego za rad na prosperitetu. To je pitanje koje zemlje Zapadnog Balkana moraju da prebrode. To je, prevashodno, naša obaveza, kako bismo od drugih mogli da tražimo da budemo ravnopravni i da se što pre nađemo u evropskoj porodici. Rad na tim pitanjima je zadatak zemalja regiona i njihova budućnost. Mislim da je vreme da i mi budemo u duhu integracija i liberalne demokratije. Dokazano je da sa problemiima i nesuglasicima niko ništa nije dobio, nego smo samo imali štetu i posledice“, rekao je Baraljiu.
Prema njegovim rečima, isti zadatak je i na Evropskoj uniji.
„EU ima pogrešnu političku orijentaciju, jer nije ostvarila obećanja data zemljama Zapadnog Balkana. Ništa ne znači ako su zemlje regiona orijentisane ka EU i imaju evropsku perspektivu, ako se konkretno ništa ne uradi u duhu integracija. EU treba sa zemljama Zapadnog Balkana da uradi kao u slučaju Rumunije, Bugarske, pa i drugih zemalja. To znači da bi EU morala da promeni strogu političku orijentaciju, prema kojoj se od zemalja Balkana traži ono što one ne mogu da ispune. Trebalo bi menjati politiku jednoglasnog odlučivanja, da sve zemlje moraju da odluče o nečemu, a zbog čega ne može da se ostvari krug integracija. Nadam se da su u EU uvideli da takva politika nije ispravna i da će u paketu i pre 2030. godine primiti zemlje Zapadnog Balkana“, zaključio je Baraljiu.
Proces Brdo-Brioni prvi put je održan 2013. godine na inicijativu predsednika Slovenije i Hrvatske. Inicijativa je nazvana Proces Brdo-Brioni zbog zajedničke ideje predsednika dve zemlje za njeno organizovanje - Brdo, po Brdu kod Kranja, gde je održan prvi sastanak lidera regiona, i Brioni, u čast suorganizatora i partnera inicijative, Hrvatske. Lideri zemalja Brdo-Brioni procesa sastaju se najmanje jednom godišnje, a osnovni cilj ove inicijative je puna integracija zemalja regiona u Evropsku uniju, stabilizacija situacije na Zapadnom Balkanu kroz jačanje regionalne saradnje i rešavanje otvorenih pitanja.
0 komentara