Glavni uzroci sve većeg broja razvoda loša komunikacija i finansije, najviše problema posle rastanka zbog dece
Broj razvoda na Zapadnom Balkanu poslednjih godina je u porastu, a u neslavnoj statistici prednjače Kosovo i Albanija. U Srbiji je, za razliku od prethodnih godina, u 2025. zabeležen pad broja razvoda od 4,4 odsto, ali i manji broj sklopljenih brakova, zbog čega nema mnogo razloga za optimizam. Stručnjaci smatraju da su uzroci brojni, ali da među njima prednjače oni ekonomske i emocionalne prirode, poput nemaštine, loše komunikacije i izneverenih očekivanja.
Piše: Katarina Saičić
Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Republici Srbiji je u 2025. godini razvedeno 10.148 brakova, odnosno za 4,4 odsto manje nego prethodne godine. Broj razvedenih brakova na 1.000 stanovnika iznosi 1,5. Prosečna starost muškarca pri razvodu iznosi 45,6 godina, a žene 42,1 godinu.
Najveći broj razvedenih brakova čine brakovi sa decom – 5.318 (52,4 odsto). U ukupnom broju razvedenih brakova sa decom najviše je onih sa jednim detetom – 2.647 (49,8 odsto). Nakon razvoda, izdržavana deca najčešće se poveravaju majci, i to u 3.487 razvedenih brakova (65,6 odsto). Prosečno trajanje razvedenog braka u 2025. godini iznosilo je 13,9 godina.
U Srbiji više od 80 odsto etnički homogenih brakova
Sa druge strane, u 2025. godini u Srbiji su zaključena 29.402 braka, što predstavlja pad od 3,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Broj zaključenih brakova na 1.000 stanovnika iznosi 4,5. Prosečna starost pri zaključenju braka iznosi 34,4 godine za mladoženje, a 31,4 godine za neveste.
Najzastupljeniji su etnički homogeni brakovi, odnosno brakovi koje su zaključili supružnici iste nacionalnosti – 24.258 (82,5 odsto).
„Muškarci i žene sve kasnije ulaze u brak, ali se kasnije i razvode. Razlika u godinama između supružnika u proseku iznosi tri godine – muškarci su najčešće stariji od žena kada su u pitanju i zaključeni i razvedeni brakovi“, navodi se u izveštaju Republičkog zavoda za statistiku.
Brakovi na Kosovu uglavnom traju pet do devet godina
Na Kosovu je tokom 2025. godine zabeležen porast broja razvoda u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Agencije za statistiku Kosova. Tokom prošle godine prijavljena su i registrovana ukupno 2.192 razvoda, što je 46 slučajeva više nego 2024. godine, kada je registrovano 2.146 razvoda.
To predstavlja povećanje od 2,1 odsto.
Kada je reč o trajanju bračne zajednice pre razvoda, najviše brakova trajalo je između pet i devet godina – 627 slučajeva, odnosno 28,6 odsto od ukupnog broja razvoda. Supružnici koji su u braku bili između 10 i 14 godina razveli su se u 297 slučajeva, odnosno u 13,5 odsto slučajeva.
Kod žena je najveći broj razvoda zabeležen u starosnoj grupi od 25 do 29 godina – 463 slučaja, što čini 21,1 odsto ukupnog broja razvoda.
U Albaniji se beleže značajne demografske i društvene promene, koje karakterišu istorijski pad broja zaključenih brakova i istovremeni rast stope razvoda. Prema najnovijim podacima Albanskog instituta za statistiku (INSTAT), zemlja se suočava sa situacijom u kojoj se približno svaki četvrti brak završava razvodom.
Tokom 2024. godine zaključeno je oko 16.120 brakova, što je pad od 7,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj razvoda iznosio između 4.100 i 4.800. To znači da na svakih 100 zaključenih brakova dolazi oko 25 razvoda, što je najviši nivo u poslednjih pet godina.
Sa stopom koja je u pojedinim periodima dostizala 2,1 razvod na 1.000 stanovnika, Albanija je iznad evropskog proseka, koji iznosi oko 1,6, i svrstava se među zemlje sa najvišom stopom razvoda u regionu i Evropi.
Glavni pokretači ovog trenda u Albaniji su masovna emigracija mladih, koja smanjuje broj potencijalnih brakova i razdvaja parove, visoki troškovi života i niske zarade, ali i rast ekonomske nezavisnosti žena u urbanim sredinama, zbog čega se one češće odlučuju da napuste nefunkcionalne bračne zajednice.
Srbija: Loša komunikacija vodeći razlog za razvod braka
Psiholog Anđelija Nešić iz Beograda objašnjava da su vodeći razlozi za povećan broj razvoda prevashodno loša komunikacija između parova, ali i brojni ekonomski i društveni razlozi.
Prema njenim rečima, teško je utvrditi samo jedan uzrok razvoda.
„Često je reč o sadejstvu više faktora. To mogu biti ekonomski razlozi, u kontekstu nestabilnih finansija, kada se par, umesto svojim odnosom, bavi obezbeđivanjem egzistencije. To utiče na nedostatak strpljenja i emocionalne regulacije među partnerima. Razlozi mogu biti i društveni, u smislu preplitanja tradicionalnih očekivanja i individualističkog sistema vrednosti. Takođe, mogu biti i emocionalni, jer se danas brak smatra mestom ličnog rasta i razvoja, pri čemu su važni međusobna naklonost i emocionalna stabilnost, pa on više nije isključivo ekonomska zajednica“, kazala je Nešić za Kosovo onlajn.
Ona navodi da parovi često dolaze na psihoterapiju zbog loše komunikacije, koju uglavnom karakterišu optuživanje, težnja da se pronađe krivac, kažnjavanje ćutanjem, pasivna agresija, ali i nemogućnost partnera da razumeju i saslušaju jedno drugo.
„Takođe, jedan od vodećih uzroka jeste i to kada par ne uspe da svoju novu porodicu stavi ispred porodice porekla. Posebno na našem podneblju muškarci često imaju poteškoće da se adekvatno odvoje od primarne porodice, pa je samim tim teško uspostaviti odgovarajuću bliskost između partnera. Česte su i rasprave o vaspitnim stilovima, kao i emocionalna hladnoća i udaljavanje partnera“, kazala je Nešić.
Kako kaže, posle razvoda mogu nastati brojni problemi, ali je važno naglasiti da terapija para nije uspešna samo ako partneri ostanu zajedno.
„U tom slučaju od terapije para dolazimo do terapije razvoda, čiji je cilj miran rastanak tokom kojeg svi članovi porodice, a posebno deca, neće u velikoj meri trpeti negativne posledice razvoda roditelja. Terapeut nema za cilj da utiče na to da li će par ostati zajedno ili će se razvesti, već da pomogne u razrešavanju konflikta. Razrešenje konflikta može da podrazumeva i uspostavljanje dobre komunikacije i razvod bez sukoba“, kaže psiholog.
Ipak, kada par ima decu, najveći izazovi su zajedničko roditeljstvo i jasno definisanje uloga u roditeljskom sistemu.
„Dešava se da, ukoliko postoji nerešen konflikt između partnera, dođe do narušene lojalnosti kod dece, odnosno da dete oseća potrebu da stane na stranu jednog ili drugog roditelja, što kod njega stvara zabunu. Najčešće se dešava da jedan roditelj bude preopterećen svakodnevnim obavezama oko deteta, dok drugi postane takozvani 'vikend roditelj'. Posebno izazovan trenutak jeste upoznavanje dece sa novim partnerom jednog od roditelja, odnosno prilagođavanje rekonstruisanoj porodici. Treba imati na umu da je najvažnije kako će deca sve to podneti, odnosno da njihova dobrobit mora biti ispred emocionalne povrede bivših partnera“, zaključuje Nešić.
Kosovo: Egzistencijalni problemi među ključnim uzrocima razvoda
Sociolog Jeton Brajšori ocenio je da razvodi na Kosovu postaju sve češća pojava i ne mogu se objasniti samo jednim uzrokom, već je reč o kombinaciji ekonomskih, društvenih i emocionalnih faktora koji zajedno utiču na stabilnost porodice.
Brajšori za Kosovo onlajn navodi da sa ekonomskog aspekta nezaposlenost, niska primanja, nesigurnost radnih mesta i finansijski pritisci često izazivaju konflikte među partnerima.
„Mnogi mladi bračni parovi suočavaju se sa problemima obezbeđivanja osnovnih životnih uslova, što dodatno opterećuje bračne odnose. Društveni faktori takođe imaju značajnu ulogu. Kosovo prolazi kroz proces modernizacije i promene tradicionalnih porodičnih vrednosti. Danas žene imaju viši nivo obrazovanja, veću ekonomsku nezavisnost i spremnije su da napuste brak u kojem postoji nasilje, psihološko zlostavljanje ili dugotrajno nezadovoljstvo. Istovremeno, očekivanja partnera od braka su se promenila – više se traže međusobno poštovanje, ravnopravnost i emocionalna podrška“, kazao je Brajšori.
On dodaje da emocionalni razlozi često predstavljaju neposredan povod za razvod.
„Nedostatak komunikacije, gubitak poverenja, neverstvo, ljubomora, nasilje u porodici i dugotrajni konflikti doprinose narušavanju bračnih odnosa. Dakle, razvod je najčešće rezultat međusobnog delovanja ekonomskih, društvenih i emocionalnih faktora, a ne posledica samo jednog problema“, objašnjava naš sagovornik.
Kada je reč o problemima posle razvoda, oni su mnogobrojni i podjednako pogađaju bivše supružnike, ali i decu.
„Jedan od najčešćih problema na Kosovu jeste neplaćanje alimentacije. Kada jedan roditelj ne izvršava svoju zakonsku obavezu, drugi roditelj – najčešće majka – ostaje da sam snosi finansijski teret odgajanja dece. To može dovesti do siromaštva, socijalne isključenosti i ograničenih mogućnosti za obrazovanje i razvoj dece. Drugi ozbiljan problem jeste narušavanje odnosa između dece i roditelja koji ne živi sa njima. Ukoliko roditelji koriste decu kao sredstvo međusobnog sukoba ili ih izlažu konfliktima, posledice mogu biti dugotrajne. Deca često razvijaju osećaj nesigurnosti, anksioznosti, tuge, pa čak i probleme u učenju i socijalizaciji“, navodi Brajšori.
Kako ističe, razvod menja i porodičnu dinamiku.
„Članovi porodice moraju da se prilagode novim životnim okolnostima, promenama u svakodnevnim obavezama i novim ulogama roditelja. U nekim slučajevima dolazi do udaljavanja šire porodice ili do dodatnih sukoba oko starateljstva i podele imovine. Važno je naglasiti da razvod sam po sebi nije uvek najštetnija opcija. U porodicama u kojima postoji nasilje ili konstantni konflikti, razvod može predstavljati zaštitu za decu i omogućiti zdravije okruženje za njihov razvoj. Ključni izazov nije samo razvod, već način na koji roditelji nastavljaju da sarađuju nakon njega i koliko uspešno stavljaju interese deteta ispred međusobnih nesuglasica“, zaključuje Brajšori.
Severna Makedonija: Najčešći razlog razvoda emocionalna nedostupnost
Psiholog iz Skoplja Katerina Dimova Mitulja ocenila je da je emocionalna nedostupnost među partnerima najčešći razlog za razvode u regionu.
Kako kaže u izjavi za Kosovo onlajn, ceo region prati trend sve češćih razvoda, što primećuje i u svojoj ordinaciji.
„Od pet klijenata, najmanje dvoje se suočava sa razvodom. Ono što najčešće vidim kao razlog jesu emocionalna nedostupnost, nedostatak komunikacije, društveni pritisak o tome kako treba da izgleda jedan brak i različita očekivanja partnera. Svakako da i finansijski, odnosno ekonomski faktori imaju svoju ulogu, ali sa emocionalnog aspekta najveći razlog za razvod jeste emocionalno udaljavanje partnera, koje traje godinama. To se ne dešava od danas do sutra, već nakon pet do osam godina“, kazala je Dimova Mitulja.
Ona kaže da je razvod mnogo teži ukoliko partneri koji se rastaju imaju decu.
„Kada radimo sa klijentima, često smo, na primer, u komunikaciji i sa njihovim advokatima i možemo da primetimo da je sudski postupak u vezi sa alimentacijom veoma dug i iscrpljujući, kako za roditelje, tako i za samu decu. Javljaju se i emocionalni problemi i poteškoće. Razvod je, kada je reč o stresu, posle smrti partnera druga najteža životna situacija. Javljaju se anksioznost, depresivnost, tuga, strah i ljutnja. Sve te faze potpuno su normalne, ali bih rekla da se uz odgovarajuću stručnu podršku i sistem podrške osobi koja prolazi kroz razvod one mogu prevazići“, zaključuje psiholog.
Albanija: Emigracija jedan od uzroka
Advokat iz Tirane Fran Daši naveo je da je povećani broj razvoda uzrokovan brojnim razlozima, ali je jedan od njih i emigracija - u slučajevima kada muž emigrira u evropske zemlje, a žena i deca ostaju u Albaniji.
„Uzroci razvoda, prema onome što smo kao advokati uočili, uglavnom su emigracija, u slučajevima kada muž emigrira u evropske zemlje, a žena i deca ostaju u Albaniji. Nesumnjivo je da na razvode utiču i ekonomski problemi, siromaštvo u našoj zemlji, ali i ljubomora među partnerima, što dovodi do razdvajanja. U Albaniji postoje sporazumni razvodi, odnosno razvodi uz saglasnost supružnika, ali postoje i razvodi tokom kojih dolazi do problema na sudskim ročištima. U mnogim slučajevima sa kojima smo se susreli na sudovima glavni problem odnosi se na vaspitanje i obrazovanje dece. Drugi problem je određivanje alimentacije, iako zakon propisuje da deca do 14 godina ne mogu biti poverena ocu. Čak i ako otac ima imovinu, preduzeća i kuću, zakon propisuje da dete do 14. godine treba da bude povereno majci, jer mu je u tom uzrastu potrebnije majčino prisustvo nego očeva briga. Postoji mnogo slučajeva u kojima otac odbija da plaća čak i alimentaciju“, kazao je Daši.
On navodi da je najveći problem u Albaniji to što postupak razvoda braka na sudu ponekad traje i do dve ili tri godine.
„Na kraju sud donosi odluku i određuje da se alimentacija za dete plaća od dana podnošenja tužbe. U ovom slučaju ni tužilac ni tuženi nisu krivi što sud odugovlači dve ili tri godine sa donošenjem odluke. Odluka o razvodu može biti doneta za tri meseca. Još alarmantnija je činjenica da strana koja izgubi spor ulaže žalbu Apelacionom sudu, kojem je potrebno i do pet godina da donese odluku u građanskom postupku za razvod braka“, ispričao je Daši.
Kako je kazao, broj razvoda se povećava, pa se sada razvode i parovi koji su decenijama u braku.
„Imamo razvode između parova koji su u braku 20 ili 30 godina, a bilo je čak i slučajeva da su se rastali ljudi koji su u braku 40 godina. Postoji nekoliko razloga, ali ne smemo zaboraviti da postoje i brakovi u kojima dolazi do fizičkih sukoba. Ima i slučajeva kada dete od sedam ili osam godina, koje je povereno majci, odbija da se sastane sa ocem. To je problem. Dešava se da majke kažu da dete ne želi da se sastane sa ocem, ali sudska odluka predviđa da otac ima pravo da viđa svoje dete, pa majke moraju biti iskrene i raditi na tome da ubede dete da se sastane sa ocem. U suprotnom, zakon predviđa i kazne, a svako ko ometa sprovođenje sudskih odluka može biti krivično gonjen. Mi u Albaniji smo veoma zabrinuti zbog ovih problema, ali još ne pronalazimo rešenje. Potrebna su nam zakonska rešenja. Verujem da bi trebalo da postoje posebna odeljenja u sudovima za razvode kako bi se postupci što pre okončali, jer je za decu mlađu od 14 godina veliki problem kada dolazi do odugovlačenja“, zaključuje advokat.
0 komentara