Strepnje i sumnjičavosti u regionu uoči presude u Hagu: Šta sledi posle 16. septembra?

Suđenje Tačiju u Hagu
Izvor: Kosovo Online

Sedam dana je ostalo do izricanja presude četvorici bivših lidera OVK u Specijalnom sudu u Hagu, a odluku će teško moći da pozdrave svi u regionu. Prema oceni sagovornika Kosovo onlajna, neki će reći da je pravda zadovoljena, drugi da nije, pa iako postoji mogućnost žalbe, ne isključuje se da dođe do protesta i incidenata. Postoje i procene da će se nasilje nad Srbima na Kosovu nastaviti kakav god da bude ishod. Bilo kao izraz osvete, bilo iz osećanja trijumfalizma ukoliko presuda bude oslobađajuća, što će se tumačiti kao da su zločini nad Srbima dozvoljeni.

Piše: Dušica Radeka Đorđević

Mural sa likovima četvorice bivših lidera OVK, Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Seljimija, koji čekaju presudu po optužbama za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, danas se oslikava u Prištini. Na centralnom trgu već nekoliko dana vijore se zastave OVK, dok instalacija „sat čekanja“ u Prištini, kao i u više opština, odbrojava vreme do izricanja sudske odluke, zakazanog za 16. septembar.

Šest godina od njihovog pritvaranja u Hagu, tenzije u regionu dodatno su podigle reči bivšeg komandanta OVK Nasima Haradinaja da bi moglo doći do eskalacije situacije ukoliko Specijalizovana veća osude četvoricu bivših lidera OVK.

„Ako takva odluka bude doneta, sve će goreti. Situacija će veoma loše eskalirati i ovo mesto će goreti, Makedonija će goreti, goreće cela Albanija“, rekao je on.

Povodom ovakvih najava, portparol Specijalizovanih veća Majk Dojl rekao je danas da je mandat Specijalizovanih veća Kosova da obezbede pravedna, nepristrasna i bezbedna suđenja i da presudu donosi veće nezavisnih sudija na osnovu zakona i pažljivog razmatranja svih dokaza izvedenih na suđenju u vezi sa individualnom odgovornošću optuženog.

Šta će reći sudije, albanska dijaspora pratiće iz neposredne blizine.

Naime, inicijativa „Sloboda ima ime“ najavila je skup u Hagu koji će početi 15. septembra u 22 časa i trajati do 16. septembra u 10 časova, kada se očekuje njeno izricanje, da bi se, kako je objašnjeno, bivšim liderima OVK pružila podrška.  

Pre okupljanja u Hagu, u Prištini se ovog vikenda organizuje „Marš za slobodu“, na koji su pozvane sve albanske političke stranke, a sa kog će se zahtevati oslobađajuća presuda za četvoricu pripadnika OVK.

Zabrinutost zbog ovog skupa prošle nedelje iskazao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

„Veome me brine jer su Albanci zakazali veliki 'marš slobode', ako su ga tako nazvali, za 12. septembar očekujući da Hašim Tači bude pušten na slobodu, Kadri Veselji i ostali. Najavljuju nasilje i vrše pritisak na sud ako to ne bude slučaj“, rekao je Vučić.

Šta može da očekuje region posle 16. septembra i da li će u slučaju osuđujuće presude bes nezadovoljnih biti usmeren prema Srbima, kao što to smatra Milovan Drecun, predsednik Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Skupštine Srbije?

Bez obzira da li će odluka biti osuđujuća ili oslobađajuća, prema oceni istoričara Stefana Radojkovića, nasilje nad Srbima na Kosovu će se nastaviti, samo što će motivacija biti drugačija.

„Ako bude osuđujuća, to će biti izraz osvete, retribucije, a ako bude oslobađajuća, to će biti trijumfalizam. U tom slučaju će se pokazati da postoji nekažnjivost zločina, naročito nad drugim etničkim grupama. Treba podsetiti da se ovde Tačiju i njegovim saradnicima sudi za zločine nad Srbima, Romima i drugim Albancima koji su bili politički protivnici OVK i to će biti tumačeno kao da su zločini koji su se činili nad Srbima i Romima manje-više dozvoljeni i da ni sada neće biti nekih većih posledica ako dođe do nekih izgreda, incidenata i napada u onim sredinama koje su pretežno srpske“, rekao je Radojković za Kosovo onlajn.

Presudu, kako ocenjuje, u regionu svi verovatno čekaju skeptično, samo iz drugačijih razloga. Srbija i srpski narod, kaže, nemaju dobro iskustvo sa međunarodnim sudovima, iako je ovde reč o hibridnom sudu.  

„Mi ne očekujemo da će pravda biti zadovoljena. Sa druge strane, Priština i Tirana se plaše da pravda neće biti zadovoljena na onaj način na koji oni misle, drugim rečima, da će se pokazati kako je OVK bila daleko od herojske, junačke, oslobodilačke i demokratske organizacije, već da je to bila jedna struktura sastavljena od terorista, separatista i mafijaša, dakle kriminalnih struktura u severnoj Albaniji pre svega i na Kosovu i Metohiji“, kaže Radojković.

„Uključiti razum“

Politički analitičar iz Skoplja Sotir Kostov ocenjuje da će posle presude Specijalnog suda u Hagu bivšim liderima OVK 16. septembra jedni govoriti da je pravda zadovoljena, drugi da nije, ali da da to treba da se radi kroz dobar kulturni diskurs, bez zapaljivih izjava.

Ako zbog presude dođe do protesta, navodi da treba da budu usmereni prema sudu u Hagu i da su protesti uvek dozvoljeni ukoliko su mirni, dobro organizovani i imaju cilj, te i da tako treba da bude i ovom prilikom, ako bude bilo nezadovoljnih.

„Protesti treba da budu usmereni prema sudu u Hagu, u  Hagu ili nekim predstavništvom Haga na Balkanu. To je Specijalan sud formiran za sve ono što je urađeno van međunarodnih propisa Ujedinjenih nacija i svih drugih konvencija o ratu, o miru, o tretiranju zarobljenih, nehumanom ponašanju... Kome želimo da adresiramo nezadovoljstvo? Zašto da protestujemo u Skoplju, u Prištini ili u Tirani? Nema razloga. Ali mislim da su protesti legitimni i u svim ustavima i zakonima su dozvoljeni. Ukoliko su mirni, dobro organizovani, ja ću gledati sa simpatijama na njih. Ukoliko izazivaju neke stvari koje nisu valjane, osudiću ih i neću ih prihvatiti“, rekao je Kostov za Kosovo onlajn.

On napominje i da ne treba prejudicirati kakva će biti odluka i da treba sačekati da se vidi kako će odlučiti sud koji je za to nadležan i kompetentan.

„Posle imamo redovne i vanredne lekove. Međunarodni sudovi ne sude brzo, sude polako. Poštuju procedure. Ako je nečije pravo povređeno postoji pravo na žalbu. Treba da uključimo razum i da sačekamo presudu. Ako je presuda osuđujuća, izjasnićemo se protiv ukoliko je ne prihvatamo. Neki će se izjasniti za. Ako je oslobađajuća isti odnos ćemo imati. Ne treba da dajemo zapaljive izjave, jer nas to samo udaljava jedne od drugih. Prošlo je vreme ratova“, kaže Kostov. 

Navodi da priželjkuje da se dođe do istine i da svako dobije presudu kakvu zaslužuje u zavisnosti od toga šta je radio u ratu.

„Ako je radio loše stvari, ubistva, ne daj Bože genocide, zločine protiv čovečnosti, treba da odgovara. A ako nema dokaza za to, oni koji su u proceduri treba da budu oslobođeni“, dodaje on.

Osvrćući se na izjavu Nasima Haradinaja o mogućoj eskalaciji situacije i u Severnoj Makedoniji ukoliko Specijalizovana veća osude lidere bivše OVK, Kostov podseća na član 5 Osnivačkog ugovora Natoa, shodno kom onaj ko napadne Makedoniju napada i Nato.

„Pitanja između Albanaca - unutrašnja“ 

Glavni urednik TV Siri u Tirani Bledijan Koka izjavio je za Kosovo onlajn da su optužbe protiv bivših lidera OVK podignute na osnovu „nepravednih tvrdnji i stavova bivšeg poslanika Evropskog parlamenta Dika Martija i da je vreme pokazalo da su to bile izmišljene činjenice i da ih je direktno sponzorisala Rusija“.

„Magla se podigla iz ovih optužbi. Čak i nakon ovog dima i ovih lažnih činjenica, svakako mislim da će odluka međunarodnog suda biti pravedna koja priznaje zasluge bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova. Kakva god da je odluka suda, ona neće okaljati rat OVK. Pažljivo ćemo saslušati, posebno svedočenja bivših Nato komandanata tog vremena, koji su imali direktne veze i komunikaciju sa bivšim komandantima OVK. Oni su dali svoje iskaze i potvrdili da je taj rat bio za samoodbranu“, rekao je Koka.

Imajući u vidu da se optuženi u Hagu terete i za ubistva Albanaca koji su bili protiv njih, Koka kaže da unutrašnja pitanja između Albanaca, za koja postoje optužbe u Hagu, ostaju unutrašnja pitanja Kosova.

„To je isto kao tražiti od Srbije da rešava unutrašnje političke sukobe u međunarodnom sudu. Ovo nema smisla sa logičke i pravne tačke gledišta. Stoga bih želeo da razdvojim ove sukobe. Želeo bih da razdvojim optužbe o unutrašnjim sukobima na Kosovu ili bilo gde drugde, od pitanja koja se tiču otkrivanja istine o tome kakvi su bili stavovi i postupci bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova ili bivših komandanata Jugoslovenske vojske“, rekao je glavni urednik TV Siri.

Pravnik Fonda za humanitarno pravo Kosova Amer Alija ukazuje da nije profesionalno komentarisati da li dokazi u ovom procesu postoje ili ne, jer su posmatrači ovog procesa, mediji i svi spolja, imali ograničen pristup i dokazima i održanim sednicama suda.

Kaže da svaka presuda suda treba da se poštuje, a da će one stranke koje ne budu zadovoljne odlukom sigurno imati pravo žalbe Apelacionom sudu.

„Što se tiče krivice i presude, neprofesionalno je komentarisati da li ima ili nema dokaza. Sudsko veće je to koje analizira sve dokaze. Ono će dati odgovor da li ima ili nema dokaza“, rekao je Alija za Kosovo onlajn.

Kako dodaje, u ovom slučaju je saslušan veliki broj svedoka, a otprilike 50 odsto njih je izjave dalo na zatvorenim sednicama.

„Ne znam kakva će da bude presuda, ali može da bude i osuđujuća i oslobađajuća. Može da bude i da se neko delimično oslobodi. Sve su to mogućnosti. Ali, s obzirom na to da je veliki broj sednica bio zatvoren i da mi kao posmatrači nemamo uvid u određeni broj dokaza, ne bih da se upuštam u to kakva će biti presuda“, navodi Alija.

Zahtev tužilaštva 45 godina zatvora

Specijalizovani tužilac Kim Vest zatražila je 9. februara da sud optužene bivše lidere OVK proglasi krivima po svih deset tačaka optužnice, na jedinstvene kazne od po 45 godina zatvora.

Rekla je da su svedočenja i dokazi izneti tokom postupka potvrdili da je izvršenja krivičnih dela bilo i da su optuženi za njih odgovorni.

Tači, Veselji, Krasnići i Seljimi optuženi su za zločine protiv čovečnosti – progon, zatvaranje, druge nehumane postupke, mučenje, ubistvo i prisilne nestanke – kao i za ratne zločine: protivpravno i proizvoljno lišenje slobode, surovo postupanje, mučenje i ubistvo.

U pritvoru u Hagu nalaze se od novembra 2020, a sudski proces protiv njih započeo je 2023. godine. Ukupno 134 svedoka dalo je iskaz u sudnici, od kojih je 125 pozvalo tužilaštvo, dvoje zastupnik žrtava, a sedam odbrana. Osim toga, 164 izjave svedoka usvojene su u pisanom obliku.