Zajedničko tržište rada Srbije, Albanije i Severne Makedonije: Korist za nacionalne privrede i nada za strane investitore

Otvoreni Balkan
Izvor: Ljajmi.net

Protokol o slobodnom pristupu tržištu rada koji su potpisale Srbija, Albanija i Severna Makedonija u okviru Inicijative Otvoreni Balkan, a koji bi, prema najavama, trebalo da stupi na snagu 1. marta, budi nadu da bi problem nedostatka radne snage, od koga pati ceo region, mogao da bude prilično ublažen. Osim toga, perspektiva stranih investitora će biti značajno bolja, jer će region posmatrati kao širi ambijent u kome mogu da pronađu radnu snagu za svoje investicije.

Ne može se očekivati da će Protokol o slobodnom pristupu tržištu rada u potpunosti rešiti problem nedostatka radne snage, kaže Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije, ali dodaje da Srbija ima određenu prednost, zato što je veće tržište i veći ekonomski potencijal, pa je time veća mogućnost za dobijanje posla.

"Međutim, činjenica je da kapacitet Zapadnog Balkana generalno, a posebno ove tri države u okviru Inicijative nije toliko veliki da bi mogao da zadovolji sve potrebe koje Srbija ima. Takođe, ono što je jako bitno, treba voditi računa i o održivosti tih privreda u okviru Inicijative. Ovde Srbija ima određenu prednost, zato što je veće tržište, zato što je veći ekonomski potencijal i zato što je veća mogućnost za dobijanje posla", ističe Stanić za Kosovo onlajn.

On ocenjuje da je veoma bitno kako situaciju posmatraju strani investitori, koji sada Srbiju vide kao tržište od 6-7 miliona stanovnika, ali sa novim protokolom će to postati tržište od 11-12 miliona. 

"Kada govorimo o izraženom demografskom problemu, on je najizraženiji u tim rubnim područjima, recimo na jugu Srbije. I onda kada vidite mogućnost da ne samo na jugu Srbije nađete radnike, nego na primer i one koji bi došli iz severnog dela Severne Makedonije svakako onda imate veći izbor radnika i mogućnost da pokrenete proizvodnju i u tim delovima koje karakteriše izražena demografska kriza", objašnjava Stanić.

Koliko će koristi imati koja zemlja, zavisi od toga da li se posmatra u apsolutnom iznosu ili relativnom, dodaje Stanić i ističe da je Srbija u pogledu svog kapaciteta lider Inicijative Otvoreni Balkan, te bi u tom apsolutnom smislu mogla da ima najviše koristi.

"Ako uzmemo na primer Ceftu, koja okuplja ceo Zapadni Balkan, Srbija tu ima najveće prilive od intraregionalne trgovine, dakle one koja se odvija unutar regiona. Međutim, vremenom, kako se primenjuje taj sporazum, a primenjuje se od 2006. godine, pokrivenost uvoza izvozom Srbije u region opada relativno, što znači da oni ipak u relativnom smislu povećavaju u svoju korist prihod koji ostvaruju u trgovini sa Srbijom, odnosno vrednost izvoza u Srbiju", kaže naš sagovornik. 

Upozorava i da bi se eventualna kriza u nekoj zemlji u regionu, zato što je on sve integrisaniji, kasnije odrazila i na situaciju u zemlji koja nije direktno pogođena krizom. Sve zavisi da li će Protokol početi da se realizuje od 1. marta, ističe Stanić, uz podsećanje na ranija negativna iskustva da se nešto dogovori, a kasnije da se ne realizuje.

"Dakle određene politiičke stege koje postoje svakako mogu da ograniče funkcionisanje tog sporazuma. Kad se setimo da je Inicijativa OB krenula pod nekim nazivom Mali Šengen 2019. godine – skoro pet godina je prošlo, a nema tu mnogo opipljivih rezultata, što privrednici osećaju. Onda se gubi autoritet same te Inicijative. Postoje određena olakšanja koja su se desila kada je u pitanju transposrt robe, ljudi mogu da idu sa ličnim kartama po regionu, ali je činjenica da privrednici ne vide te benefite koji su najavljeni još uvek, imajući u vidu da postoji zaista izraženo političko mešanje u te ekonomske stvari i stavljanje u drugi plan cele te priče na korist neke dnevne politike", navodi naš sagovornik. 

On podseća i na izjave pojedinih zvaničnika koji su rekli da je Otvoreni Balkan "izvršio svoju misiju".

"Pa kako može da izvrši svoju misiju ako nije postigao ni deseti deo onoga što je planirano, posebno ako govorimo o trgovini, uslugama i kretanju kapitala? Verujemo da upravo ta politička strana može da ograničava funkcionisanje ovog sporazuma, ali imamo čvrste najave iz Skoplja, gde su bili i predstavnici Srbije i Albanije i Severne Makedonije, gde je rečeno da se ide u realizaciju takvog protokola koji znači jednistveno tržište rada", podseća Stanić.

Protokol o slobodnom pristupu tržištu rada je neka vrsta pripreme za ulazak u Evropsku uniju, odnosno na evropsko tržište gde će konkurentnost biti još izraženija, kaže Kiril Minoski, bivši ministar finansija Makedonije i konsultant Svetske banke i ističe da je konkurencija zdrava stvar, te da joj se treba prilagoditi. 

"Pre svega, kroz prizmu kretanja radne snage povećava mogućnosti, s obzirom na to da sada radna snaga dolazi i izlazi na tržište sa 12 miliona ljudi, gde je konkurentnost veća, a i mogućnosti veće. Međutim, sa druge strane, postoje određeni rizici za preduzeća u Makedoniji s obzirom na visinu zarada i s obzirom na činjenicu da u poređenju sa albanskom i makedonskom privredom, u regionu imamo privredu Srbije koja je znatno jača, i koja može da obezbedi najviše plate za radnu snagu i koja ima najviše koristi od ovog procesa", navodi naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, ugovor je otvoren za sve profile radne snage, a kretanje radne snage je određeno ponudom i tražnjom. On upozorava da u svim zemljama regiona imamo sličan nedostatak radnika, zbog činjenice da većina stanovništva teži da emigrira u zemlje EU, koje obezbeđuju veće plate i viši standard rada.

"Od visokokvalifikovanog kadra imamo nedostatak medicinskog kadra, na primer lekara, kao i ljudi iz IT industrije. Nedostatak inženjera elektrotehnike i mašinstva je sve veći, zemlje regiona osećaju taj nedostatak, a postoje brojne inicijative za podsticanje i domaćih i stranih investicija. Hroničan nedostatak radne snage je i u ugostiteljstvu, ljudi iz raznih uslužnih službi (čišćenje, održavanje, obezbeđenje), prodavci, električari, građevinski radnici. To su segmenti sa kojima se suočavaju sve zemlje regiona koje su deo sporazuma o otvorenom Balkanu", kaže Minoski i dodaje da ovaj sporazum može stimulisati stanovništvo u pograničnim oblastima na veću mobilnost.

Smatra da će najviše koristi od zajedničkog tržišta rada imati srpska privreda, jer je najkonkurentnija.

"Međutim, to ne znači da mi kao država nećemo imati koristi. Sve zavisi generalno od sposobnosti naše administracije da pokrene različite inicijative koristeći prednosti ovog dvanaestomilionskog tržišta, ali i od prilagodljivosti kompanija", ocenjuje naš sagovornik.

Minoski podseća da je većina zemalja potpisnica ovog sporazuma dužna da izvrši odgovarajuće izmene u svojoj zakonskoj regulativi koje će omogućiti nesmetano kretanje radne snage, ali i da obezbede adekvatnu IT infrastrukturu koja će obezbediti elektronsku prijavu i elektronsko izdavanje dozvola, koje će biti neophodne za slobodu kretanja radne snage u regionu.

Analitičar Flogert Muča podseća za Kosovo onlajn da je Inicijativa Otvorenog Balkana nastala kada je Berlinski Proces stao, te da se OB zasniva na principima EU o slobodnom kretanju ljudi, roba, usluga i kapitala. 

"Mislim da nema ništa sporno u ovom potpisanom sporazumu o slobodnom kretanju radnika u naše tri zemlje. Ovo služi našim zemljama, ali posebno našim građanima. Na primer, Albanija ima nedostatak radne snage u turizmu. Imali smo turistički 'bum' prošle godine, kada je u Albaniju došlo 10 miliona stranih posetilaca, a mali broj zaposlenih je velika briga za našu zemlju, posebno za period turističkog špica, od juna do septembra. Ovaj sporazum ce, po mom mišljenju, biti veoma dobra prilika za sve mladiće i devojke, kuvare, konobare ili druga zanimanja, koji žele da rade i mogu da dođu iz Srbije, iz Makedonije, da rade na jugu, na severu Albanije, svuda u našoj zemlji", smatra naš sagovornik.

On ocenjuje da je sporazum pozitivan jer pruža mogućnost zapošljavanja i dodaje da su kritike koje dolaze politički zasnovane i "beznačajne u odnosu na dobrobit građana".

"U ovom dogovoru se ništa razlikuje od današnjeg modela u Evropi. Sve dok mi na Balkanu našu budućnost vidimo u Evropi, nemamo razloga da se plašimo kada primenjujemo evropske principe u našim zemljama. Samo ekonomski razvoj će nam pomoći da idemo u Evropu. Ako mi ne budemo politički sarađivali, gubitnici će biti građani, a pobednica će biti samo propaganda koja nas nikuda ne vodi", poručuje Muča.