Centar za studije Zapadnog Balkana: Kriza u Skupštini preti institucionalnoj stabilnosti i ekonomiji Kosova

Skupština Kosova
Izvor: Kosovo Online

Analiza Centra za studije Zapadnog Balkana (CVBS) upozorava da politički zastoj na Kosovu ima ozbiljne posledice po funkcionisanje društva, uzrokujući ne samo dalje institucionalno nazadovanje, već i ekonomsku i socijalnu štetu.

Najnovija analiza Centra za studije Zapadnog Balkana - tink tenka koji prati politička dešavanja u regionu, pokazuje da politički zastoj na Kosovu ima ozbiljne posledice po funkcionisanje društva, ekonomiju i evropske integracije. Bez funkcionalne skupštine, Kosovo ne može da usvaja zakone, budžete niti međunarodne sporazume.

U analizi CVBS-a ističu se nesigurnosti u privatnom sektoru zbog neformiranja institucija, paralelno sa krizom plata u javnom sektoru. Analitičari takođe upozoravaju na rizik od gubitka sredstava u okviru Plana rasta Evropske unije. Prema analizi, Kosovo bi moglo da trpi i štetu po reputaciju, što otežava strane direktne investicije i komplikuje regionalnu diplomatiju.

U slučaju da se Skupština ne konstituiše u roku od 30 dana, kako je odredio Ustavni sud, opcije Kosova za izlaz postaju ograničene: praktični troškovi već su vidljivi, a politički će se povećavati ukoliko zastoj potraje.

Zbog toga, prema analizi, politički akteri na Kosovu moraju da poštuju svoja javna obećanja.

„Kosovo rizikuje ne samo dalje institucionalno nazadovanje, već i ekonomske i socijalne troškove koji će poništiti vrednost svakog kratkoročnog političkog dobitka“, navode iz organizacije.

Dodaju da se ekonomske posledice sada konkretno iznose od strane predstavnika privrede i analitičara.

„Predsednik Privredne komore Kosova Ljulzim Rafuna rekao je za Rojters da „postoje projekti i zajmovi u vrednosti od 700–800 miliona koji čekaju da budu izglasani u parlamentu, a blokirani su zbog krize“, dodajući da „je poslovna zajednica u neizvesnosti, ne znajući koje reforme, fiskalnu politiku i koje poreze će imati od nove vlade“, podsećaju iz CVBS-a.

U zaključku analize navode da se sa svakim neuspelim glasanjem prostor za kompromis sužava, a borba za mesto predsednika parlamenta donosi dodatne troškove za sve.

„Politički akteri sa svih strana zato moraju da poštuju svoja javna obećanja, ali i da ta obećanja stave na tas u odnosu na stvarne i rastuće posledice koje zastoj nanosi svakodnevnom životu - opštinskim uslugama, platama u javnom sektoru, međunarodnom finansiranju, poverenju privrede i ugledu Kosova u inostranstvu. Rok od 30 dana koji je postavio Ustavni sud dodatno pojačava tu obavezu: pridržavanje obećanja i spremnost da se nominalni ustupci pretoče u efektivna rešenja sada su jedini kredibilni izlazi iz krize“