Haljiti: Tretman osoba sa mentalnim problemima glavni nedostatak kosovskih zatvora

Fatmire Haljiti
Izvor: Koha ditore

Fatmire Haljiti iz Kosovskog centra za rehabilitaciju preživelih od torture rekla je da će danska vlada uložiti oko pet miliona evra u renoviranje pritvorskog centra u Gnjilanu, gde se očekuje smeštaj za 300 zatvorenika koji bi bio urađen po danskim standardima, prenosi Koha.

Haljiti je rekla da Ministarstvo pravde nije razgovaralo o ljudskim pravima u vezi sa ovim sporazumom sa Danskom.

Dodala je da je finansijski trošak oduvek bio obrazloženje ministarstva, ali da se ne zna da li će ceo iznos biti namenjen vaspitno-popravnoj službi.

"Kosovo će u narednih 10 godina dobiti sumu od 210 miliona evra, jedino je rezonovanje Ministarstva pravde po ovom pitanju. Ovaj iznos nije namenjen celoj vaspitno-popravnoj službi, jer se još ne zna da li će biti upotrebljen za upravljanje pritvorskim centrom u Gnjilanu, kojim će upravljati danska vlada i koliko će ići na unapređenje popravnog sistema. Što se tiče ljudskih prava, ne slažemo se sa ministarstvom jer nije sve vezano za te finansijske pogodnosti. Ne usuđujemo se da mislimo da ćemo, ako budemo plaćeni iz druge zemlje, napustiti naše institucije zbog tog novca“, rekla je ona.

Haljiti je dodala da se ne može govoriti o ljudskim pravima jer se pritvorski centar u Gnjilanu radi po danskim standardima, dok međunarodni izveštaji pokazuju da su drugi popravni centri kao što su Prizren i Peć ispod standarda smeštaja koji je zahtevan.

Ona je rekla da osoblje Kosovske popravne službe nije angažovano da upravlja zatvorenicima sa mentalnim problemima.

"Pitanje mentalnog zdravlja je glavni izazov kosovskih zatvora i  institucije su svesne ovog problema sa kojim se suočava KPZ. Zabrinjava nedostatak posebnih prostora za ove ljude. Osoblje se angažuje da upravlja drugim zatvorenicima, a ne onima sa mentalnim problemima“, rekla je Haljiti.

Prema njenim rečima, samo 2021. godine u kosovskim zatvorima su bila tri samoubistva i sva tri su izvršila lica sa mentalnim poremećajima.

Izjavila je da je poslednjih godina napravljen napredak u uslovima i tretmanu zatvorenika u kosovskim zatvorima, ali da je, kako je rekla, dolazak zatvorenika iz Danske, zadao nevolje meštanima.

Ona izjavila da će smeštanje zatvorenika iz danskih zatvora u popravni centar u Gnjilanu izazvati prenaseljenost, što će, prema njenim rečima, pogoršati uslove sadašnjih zatvorenika na Kosovu jer u trenutku kada u Gnjilanu budu smešteni strani zatvorenici, lokalni zatvorenici u ovom gradu će morati da budu prebačeni u druge zatvore.

"U svom radu uvek pratimo sve izazove osuđenika u zaštiti i unapređenju ljudskih prava. Možemo reći da je došlo do napretka u uslovima i tretmanu zatvorenika na Kosovu, ali u trenutku kada bi zatvorenici iz Danske bili smešteni, to bi uticalo na prava zatvorenika na Kosovu“, izjavila je Haljiti.

Ona je navela da je sporazum sa danskom državom još nepoznat.

"U trenutku kada smo dobili informaciju o ovom sporazumu, imali smo zabrinutost za ljudska prava zatvorenika iz Danske i sa Kosova. Prvi sporazum je bio sporazum Belgije sa Holandijom, gde je Belgija preuzela zatvore iz Holandije. Norveška je takođe koristila holandske zatvore. Ove zemlje su se susrele sa izazovima i problemima u primeni sporazuma u ​​pogledu ljudskih prava“, dodala je ona.