Prepolovljen broj zahteva za azil u 2021. godini

Na Kosovu je ove godine azil zatražilo 536 osoba, uglavnom migranti iz Sirije, Avganistana, Iraka, Maroka, Alžira i Libije, prenosi Reporteri.

Iz kosovskog Ministarstva unutrašnjih poslova je saopšteno da je status izbeglice dobilo 16 lica, a odbijeno je 10 zahteva za azil, koji po zakonu ne ispunjavaju kriterijume.

Međunarodnu zaštitu u Centru za azil trenutno traže 53 osobe.

Predstavnik Centra za azil u Maguri kod Lipljana Fitim Zarići kaže da taj centar ima dovoljno kapaciteta za smeštaj migranta.

Od novembra je puštena u rad nekadašnja vojna zgrada u Vranom Dolu, koja će služiti kao prihvatno-registracioni centar za imigrante.

Pitanje migracija se smatra dobrom šansom za razmenu, cirkulaciju, razvoj, zapošljavanje i kulturnu i civilizacijsku emancipaciju u vremenima procesa globalizacije.

Sociolog Fadilj Maljoku kaže da Kosovo, i uopšte ceo Zapadni Balkan, nisu destinacija za emigrante sa istoka.

"Balkan nije poslednja destinacija za ove i sve nove kontingente. To nije stvar (nespremnosti) Kosova ili drugih zemalja da dočekaju i razumeju ove emigranata. Jer, i Kosovari napuštaju domovinu. Nade u bolji život i evidentno blagostanje su takođe dominantni društveni agensi koji teraju lokalne građane da beže sa Kosova", kaže Maljoku.

Prema Zakonu o azilu na Kosovu, svako lice koje podnese zahtev za azil ima pravo da ostane na njegovoj teritoriji do okončanja postupka za azil.

Tokom šest meseci od dana podnošenja zahteva za azil, tražilac azila nema pravo da obavlja unosnu delatnost.

Dok ne dobije status azilanta, procedure traju šest do devet meseci. Imigranti, nakon dobijanja lične karte, imaju pravo da slobodno ostanu na Kosovu do zakonske odluke o njihovom statusu.

Ali, dok broj tražilaca azila ovde opada, broj građana Kosova koji se odriču kosovskog državljanstva raste, pa se samo u 2021. godini oko 4.600 građana odreklo kosovskog državljanstva, piše Reporteri.