Radionica u Lapljem Selu čuva običaje: Svaka šara na jajetu nosi veru i molitvu

Radionica šaranja jaja
Izvor: Kosovo Online

U Srednjoškolskom centru u Lapljem Selu održana je radionica šaranja jaja na tradiocionalan način. Profesoroka srpskog jezika i književnosti iz Orahovca Olivera Radić, koja je vodila radionicu, poručuje da je svaka šara mnogo više od običaja i da je svako jaje vera i molitva.

Radić objašnjava da je tehnika šaranja jaja voskom stara, da se prenosi se sa kolena na koleno, i da se očuvala do dana današnjeg. Interesovanje za šaranje jaja na tradicionalan način je, kako ističe, veliko.

Za šaranje je, pored domaćih jaja, potrebna takozvana „šaraljajka“, vosak i kreativnost.

„Simboli su takođe bitni. Krst na jajetu koji će biti krstaš, ili `čuvarkuća` ili `strašnik` je najvažnije jaje koje se u svakoj porodici šara i ono se čuva do sledeće godine i iznosi kada su neke nepogode. Drugo jaje koje ima simboliku je `mladica`, na njemu je naslikano lice devojke, koja je mlada i ukrašena nakitom, uglavnom je takav nakit i nosila mlada u Metohiji, a na poleđini ima pletenicu. To jaje se davalo muškoj deci, to je bila jedna vrsta blagoslova da se muško dete oženi, da se nastavi loza. Ostali motivi su cveće, lišće, životinje ili živina, u zavisnosti od toga šta žena želi“, rekla je Radić.

Na jajetu je, ističe Radić, očuvano mnogo više od običaja.

„Cveće i lišće na jajima je nešto što imamo u hramovima na ikonostasima, to su motivi koje imamo na boščama koje su žene nosile, na vezovima na košuljama. Taj krst koji je u turskom ropstvu bio zabranjen, on se čuvao na jajetu. Ako sveštenik nije mogao da dođe u kuću, onda je domaćica čuvala kuću tim jajetom, jer ona šarajući taj krst i bojeći to jaje u boji Hristove krvi, ona je svaki put iznova davala zavet Bogu da su oni Božiji i da je Bog taj koji će ih zaštiti, tako se vera čuvala“, rekla je Radić.

Radić ističe da je svako jaje - molitva i da je srpski narod kroz običaje prenosio veru.

„Na ovom jajetu je vera, boja hristove krvi, krst, budućnost porodice, sve to ima na ovom jajetu sa kojim ćemo se omrsiti na Vaskrs, posle liturgije“, rekla je Radić.

Profesorica srpskog jezika i književnosti Ivana Arsić navodi da je veza između jezika i tradicije uvek bila neraskidiva.

„Pre mesec dana odlučili smo da osnujemo svoju podružnicu Društva za srpski jezik pod nazivom `Srpska Gračanica` i okupimo sve profesore srpskog jezika i književnosti. U razgovoru sa Oliverom Radić došle smo na ideju da ona, kao naša koleginica, bude naša gošća i pokaže kako se šaraju jaja na tradicionalan način. Na zadovoljstvo profesora i učenika Srednjoškolskog centra došlo je do ovakve organizacije. Ima nas dosta, mi bismo voleli da nas ima još više, ali s obzirom da je nastava u toku, dovoljan je i ovaj broj nastavnika i učitelja“, rekla je ona. 

Učenice treće godine srednje Ekonomsko-trgovinske škole Isidora Jovanović i Tamara Zdravković ističu da je tehnika interesantna.

„Nije toliko teško, brzo se uči i baš je zanimljivo. Biće lep rezultat“, rekla je Isidora Jovanović.

„Došle smo da naučimo da crtamo ovim voskom, da šaramo i kod kuće na ovaj način i da na bazaru prodajemo jaja za ekskurziju četvrte godine, da im malo olakšamo plaćanje, bar nešto da uradimo korisno za njih“, rekla je Tamara Zdravković.

Radionici su pored učenika prisustvovali i profesori. Profesorica Zorica Velić kaže da je tehniku šaranja jaja voskom savladala relativno kasno.

„Kao dete sam bila impresionirana ovakvim jajima i uvek mi je bilo interesantno kako se to radi, kakva je to tehnika. Kao što ste rekli, to nije karakterstično za naše podneblje ovde, ali mi nismo preko sveta. Prizren i Metohija su veoma blizu, i red je bio da malo uticaj proširimo sa Metohije na centralno Kosovo“, navela je Velić.

Ističe da tehnika nije teška, ali da je potrebno mašte.

„Ja sam tehniku savladala pre 10 godina i mogu da kažem da je jako interesantno i smirujuće“, rekla je ona.

Radionica ima i humani karatkter, pa će našarana jaja biti prodavana na bazaru 2. aprila, a prikupljeni novac biće dodeljen učenicima završnog razreda srednje škole koji nisu u mogućnosti da priušte matursku ekskurziju.