Grdžaljiju: Ne može se živeti od socijalne pomoći, potreban ekonomski razvoj

Safet Grdžaljiu
Izvor: Kosovo Online

Ekonomisti Ljuljzim Bećiri i Safet Grdžaljiju upozorili su da rast cena najviše pogađa građane sa niskim primanjima i zatražili od institucija da preduzmu konkretne mere, poručujući da se ne može živeti od niskih primanja i socijalne pomoći i da je neophodan ekonomski razvoj.

Godišnja stopa inflacije na Kosovu u oktobru iznosila je 7,1 odsto, pokazuju podaci Agencije za statistiku Kosova. U septembru je bila 7,8 odsto.

Bećiri je ocenio da je stopa inflacije zabrinjavajuća, posebno za građane koji zavise od niskih plata i socijalne pomoći, i pozvao institucije da preduzmu odgovarajuće korake kako bi ublažile rast cena.

„Tolika stopa, odnosno dvostruko veća u odnosu na region, posebno pogađa građane sa niskim primanjima“, rekao je Bećiri za Ekonomiju onlajn.

Kao jedan od problema naveo je i nedovoljnu kontrolu tržišta, ističući da Komisija za zaštitu konkurencije nema kompletiran odbor i da ne podnosi izveštaje Skupštini Kosova.

Prema njegovim rečima, takvo stanje pojedini trgovci koriste za povećanje cena, bez odgovarajućeg institucionalnog nadzora.

Bećiri je ukazao i na visoke troškove električne energije i transporta, koji se direktno odražavaju na cene proizvoda i usluga. Zatražio je smanjenje troškova energije i veću podršku proizvodnim preduzećima kako bi se smanjila zavisnost od uvoza.

Bivši predsednik Privredne komore Kosova Safet Grdžaljiju upozorio je da inflaciju ne treba posmatrati samo kao statistički pokazatelj, već i kroz njen uticaj na svakodnevni život građana i privredu.

„Inflacija nije samo cifra ili broj, već ono što građani doživljavaju i način na koji ona utiče na njih i na ekonomiju. Kosovo je danas država zavisna od uvoza, a ta zavisnost guši kosovsku privredu“, rekao je Grdžaljiju.

On je ocenio da Vlada, iako ne stvara direktno inflaciju, mora da pronađe mehanizme za njeno suzbijanje. Kao moguće mere naveo je promene akciza na strateške proizvode, kao i smanjenje ili privremeno zamrzavanje poreza na dodatu vrednost na osnovne proizvode.

„Ne može se živeti od socijalne pomoći. Moramo biti usmereni ka ekonomskom razvoju, koji podrazumeva partnerstvo sa privatnim sektorom, posebno sa proizvodnim preduzećima. Za to je neophodan istinski dijalog, koji Kosovu nedostaje“, rekao je Grdžaljiju.

Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, cene u kategoriji transporta u oktobru su na godišnjem nivou porasle za 21,5 odsto, dok su troškovi stanovanja, vode, električne energije i energenata povećani za 9,7 odsto. Rast cena zabeležen je i kod alkoholnih pića i duvana, za pet odsto, kao i u restoranima i uslugama smeštaja, za 4,5 odsto.

Kosovski ekonomisti već duže ukazuju na preveliku zavisnost od uvoza, što je problem i u celom regionu. U nedavnoj analizi Kosovo onlajna sagovornici su objasnili da je novi talas inflatornih pritisaka upravo direktna posledica naglog rasta cena energenata na globalnom i regionalnom tržištu, ali i visoke zavisnosti od uvoza.