Zbog takse na Kosovo uvezeno svega 3,3 miliona evra srpske robe
Direktor Carine Kosova Bahri Beriša izjavio je da je od početka ove godine do kraja septembra, vrednost uvezene robe iz Srbije iznosila 3,3 miliona evra. U istom periodu 2018. godine, vrednost proizvoda uvezenih iz Srbije na Kosovo iznosila je 328 miliona evra. Kako prenosi Radio Slobodna Evropa iz BiH, za devet meseci ove godine, na Kosovo je uvezeno robe u vrednosti od 1,9 miliona evra, u poređenju sa 57 miliona evra u istom periodu prošle godine.
„U pogledu izvoza, Kosovo je u 2019. izvezlo u Srbiju 13,6 miliona evra, a u istom period 2018. godine 24 miliona evra. Količina kosovskih proizvoda koji se izvoze u Srbiju pala je za 44 odsto“, kaže Beriša.
„Isto je i sa Bosnom i Hercegovinom, iako izvoz sa Kosova u ovu zemlju nije bio velik. Ove godine je to 4,2 miliona evra, dok je u 2018. (januar-septembar) bilo 6 miliona evra, tako da dolazi do smanjenja od oko 30 odsto ukupnog izvoza”, naglasio je Beriša.
Pokret Samoopredeljenje i Demokratski savez Kosova, za koje se očekuje da će formirati sledeću vladu Kosova na osnovu rezultata parlamentarnih izbora 6. oktobra, najavljuju zamenu stopostotne takse uvedenu na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine, reciprocitetom.
Odlazeća kosovska vlada 21. novembra 2018. uvela je stopostotnu taksu na uvoz iz Srbije i Bosne i Hercegovine kao odgovor na politiku dveju zemalja protiv kosovske državnosti i članstva u međunarodnim mehanizmima i organizacijama.
Od uvođenja stopostotne carinske takse proizvodi iz ovih zemalja su jedva prisutni na kosovskom tržištu, jer su već zamenjeni sličnim proizvodima iz zemalja Evropske unije, kao i iz Albanije i Severne Makedonije.
Pre uvođenjka takse, kosovsko tržište bilo je prepuno proizvodima iz Srbije. Ova država je najveći izvoznik robe na Kosovu. Prema zvaničnim podacima, oko 1,2 miliona evra dnevno ili preko 400 miliona evra godišnje bila je vrednost proizvoda koji su iz Srbije ušli na tržište Kosova.
U međuvremenu, vrednost proizvoda „Made in Kosovo“ na teritoriji Srbije bila je oko 40 miliona evra godišnje. Prema zvaničnim podacima kosovske carine, od uvođenja takse vrednost uvoza iz ovih zemalja pala je za 99 odsto.
Očekuje se da na vlast dođu dve bivše opozicione stranke, Pokret Samoopredeljenje i Demokratski savez Kosova. Oba ova politička subjekta najavile su da bi taksa mogla biti zamenjena merom reciprociteta protiv Srbije i Bosne i Hercegovine.
Lider Pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti, koji je takođe kandidat ovog političkog entiteta za premijera Kosova, rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da je spreman i zainteresovan da zameni stopostotnu taksu reciprocitetom prema Srbiji, kako je rekao, u skladu sa rezolucijom Skupštine Kosova od 7. decembra 2011.
"Tako će biti i što se tiče dokumentacije robe, potvrde o proizvodnji robe, registarskih tablica vozila, bilo da se radi o prometu putnika ili robe, špediciji i tako dalje, bilo da se radi o ulaganjima jedne u drugu, koristićemo princip reciprociteta kao normalan garant konstruktivnog bilateralnog odnosa između Kosova i Srbije ", rekao je Kurti za Radio Slobodna Evropa.
Tada je 7. decembra 2011. godine, na predlog Parlamentarne grupe Pokreta Samoopredeljenja, Skupština Kosova usvojila rezoluciju koja je u prvoj tački glasila da „Vlada Kosova treba da preduzme mere sveobuhvatne političke , komercijalne uzajamnost prema Srbiji.
Vlada Kosova meru reciprociteta primenila je u julu 2011. godine, ali je odluka primenjena samo 50 dana i potom je stavljena van snage.
Kandidat za premijera iz Demokratskog saveza Kosova Vjosa Osmani rekla je ranije da tarifa treba da postane deo recipročnih odnosa sa Srbijom, bilo da su to politički, ali i ekonomski reciprocitet, a onda bi, prema njenim rečima, Kosovo insistiralo da Srbija ne uslovljava da sedne za pregovaračkim stolom u Briselu, sedištu EU, taksom.
![]()
Primena stopostotne takse na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine, u smislu unutrašnje politike, prema rečima predstavnika poslovne zajednice, imala je pozitivne efekte na povećanje domaćih proizvodnih kapaciteta, dok sa aspekta spoljne politike ova taksa je ponekad kritikovano od strane međunarodnog faktora.
Stručnjak za ekonomska pitanja Safet Gerdžaliu kaže da je najmoćnije oružje nove vlade, koja će biti formirana nakon izbora 6. oktobra, biti dijalog i rešavanje ostalih problema, jer kaže da je taksa bila više populistička nego ekonomska suština.
"Mi smo kao stručnjaci takođe u prošlosti preporučili da bi bilo mnogo bolje da premijer Ramuš Haradinaj, zajedno sa ministrom trgovine i industrije, zatim predstavnicima carine i poreske uprave, zatraži sastanak sa predstavnicima Evropske unije u Briselu. Da iznose probleme sa kojima se suočava poslovanje i trgovina sa Srbijom i da im se nudi vremenski okvir od 60 -90 dana da ovi problemi budu rešeni na osnovu argumenata. A ako ne bi bilo pozitivnog odgovora od EU, onda bi bilo razumno da se Kosovo oslanja na reciprocitet “, rekao je on.
Upoređujući taksu i reciprocitet, Gerdžaliu smatra da su recipročne mere povoljnije za Kosovo.
„Međutim želim da verujem da će čak i nova vlada imati prioritet dijaloga i međunarodno partnerstvo, da će kroz argumentovanog jezika ovi problemi pripadaju prošlosti. U tom pogledu, razlika između takse i reciprociteta je vrlo velika. Dok je taksa bila slabo analizirana populistička politička odluka, vjerujem da uz podršku Evropske unije i međunarodnih aktera za dijalog i argumentaciju izazova pokušaće rešiti ovo pitanje, a ako to ne uspe, onda je puno verovatnije da ćemo imati reciprocitet, a ne taksu “, rekao je Gerdžaliu za Radio Slobodna Evropa.
Sjedinjene Države i Evropska unija više puta su zatražile suspenziju ili čak ukidanje ove takse, jer je smatrano da je ona razlog što se Srbija povukla sa pregovaračkog stola sa Kosovom do ukidanje carinske tarife ili takse.
Kandidat za premijera iz Pokreta Samoopredjeljenje, Albin Kurti, koji se na osnovu preliminarnih rezultata vidi i kao naredni mandatar za formiranje vlade, rekao je da će taksa biti zamijenjena reciprocitetom i, kako je rekao, međunarodni faktori će imati razumijevanja za to.


0 komentara