Dimić: Ovo što Kurti radi je genocid, ali neće mu proći, Srbi na Kosovu znaju da prežive

Srpsko stanovništvo koje je autohtono na Kosovu zna da istrpi mnogo, zna da se sačuva, taj svet je ukorenjen na Kosovu i Metohiji i on zato opstaje, uprkos svim teškim uslovima u kojima živi, rekao je u novom izdanju podkasta Kontekst član Srpske akademija nauka i umetnosti, istoričar Ljubodrag Dimić.
Mudrost koju poseduju Srbi na Kosovu, istakao je Dimić, najveća je brana nasrtajima ekstremnih Albanaca.
“Ovo što Srbima na Kosovu radi Aljbin Kurti, to je genocid. Ali, taj genocid neće dati rezultat, kao što nije dao ni onaj iz Prvog svetskog rata, ni onaj iz Drugog svetskog rata, ni ovi ratovi iz 90-ih godina prošlog veka za jugoslovensko nasleđe. Na Kosovu opstaje stanovništvo koje vekovima zna da se prilagodi, da trpi i koje čeka svoje vreme, ali to vreme neće biti osvetničko, kada je taj svet u pitanju, nego samo pokušaj da se udahne i da se opet živi slobodno”, naglasio je Dimić.
On veruje da će za koju godinu srpsko stanovništvo na Kosovu, ma kako je sad malobrojno, da će biti uvećan broj Srba i da će se mnogi vratiti na svoje vekovno područje, tamo gde su njihovi koreni.
“Korene je teško iščupati. Srpski narod zna da preživi, zna da se suzdrži, zna da prećuti. A, to se pokazuje kao velika mudrost. Kao velika mudrost jednog naroda. I od te mudrosti treba učiti. Zato što je i ceo srpski prostor danas pod pritiskom velikih sila, od kojih možete da poginete ili možete da preživite i sačekate neko drugo vreme, sa drugačijim rasporednom snaga, u kojem ćete naći svoju tačku oslonca na Istoku ili na Zapadu. Možda u Aziji, kako se Kina i Indija pojavljuju kao veliki džinovi koji su prisutni u Evropi, sa kojima imamo odlične odnose”, dodaje Dimić
Albanci na Kosovu, podseća, kao manjina nisu hteli da prihvate ni srpsku ni jugoslovensku državu.
“Oni nisu želeli da prihvate tu državu ni kada je imala socijalističku formu. Permanentno albansko zaoštravanje na Kosovu počelo je još 60-ih godina prošlog veka. Neuspešni su bili pokušaji i jugoslovenske države i Srbije da se Albancima otvori prostor, na kome će se afirmisati na jugoslovenskom nivou. Albanska elita je stvarala generacije koje su živele u getu, koje nisu htele da participiraju u jugoslovenskoj stvarnosti, koje nisu htele da učestvuju u društvenim procesima, čiji su bili sastavni deo. I onda se to pojavilo kao jedan tumor, koji nije nagrizao samo jugoslovensku državu, već i sam taj narod. Jer šta će Albanci da rade u slučaju ako ne bi bilo više Srba? Okrenuće se sami protiv sebe. Okrenuće se Rama protiv Kurtija. Okrenuće se oni koji su u Janjini i Epiru”, navodi akademik.
Za Kosovo je, upozorava, karakteristična kriminalizacija društva.
“Činjenice govore da su u proces osamostaljivanja Kosova Albanci utrošili 900 miliona maraka sredinom 80-ih godina. Pola tog novca stiglo je od prodaje droge. Od toga što je albanska mafija postala kontrolor trgovine herionom u Evropi. Koliko ta suma sada iznosi, ja nemam te podatke, ali u ovaj koji sam naveo, sam siguran. Druga polovina novca bila je od toga što je tri odsto uzimano svakom zaposlenom Albancu na prostoru zapadne Evrope. Znači, prinuda, ucena. Evropa je ćutala, a stanovništvo je bilo na neki način prinuđeno. A, taj albanski svet u Evropi nije se tada bavio profesurom nego fizičkim, manuelnim radom. Živeli su na onoj donjoj skali ekonomskog života u Evropi. I morali su da daju”, ukazuje Dimić.
Ipak, on veruje da odnosi Srba I Albanaca mogu da se poprave.
“Imam optimizma za poboljšanje srpsko-albanskih odnosa zato što znam više Albanaca, s kojima sam prijatelj, koji generalno misle isto kao sav normalan svet, kada je u pitanju odnos dva naroda, dva suseda, koji mogu da budu prijatelji. Ipak, dominantna je još ta linija koja prihvata ekstremnu politiku, koja ne odustaje od ideje o velikoj Albaniji, koja živi u romantičnim predstavama. Romantizam kod Albanaca kasni bar 100 godina za romantizmom u Evropi. Taj proces će morati još da potraje i koštaće albanski narod i albansku državu. To će tek imati veliku cenu za taj narod, prema kom imam veliko poštovanje”, zaključio je Dimić.
Ceo razgovor urednika Konteksta Miloša Garića sa akademikom Ljubodragom Dimićem možete pogledati u video prilogu.
0 komentara