Referendum i ostale farse: Zašto Zapad ne natera Kurtija da smeni nelegitimne gradonačelnike?

"Loša pozorišna predstava u režiji zapadnih posrednika i sa Aljbinom Kurtijem u glavnoj ulozi na Kosovu se nastavlja. Navodni pristanak kosovskih vlasti da Srbima na severu omoguće izlazak na vanredne lokalne izbore i povratak u opštinske organe vlasti, tamo gde čine 95 odsto stanovništva, od početka nije bio ništa drugo nego farsa i vrlo perfidan politički teatar"
Priredio: Miloš Garić
Stvari su odavno potpuno očigledne. Premijer Kosova Aljbin Kurti nema nikakvu nameru da omogući smenu nametnutih, nelegitimnih albanskih predstavnika na čelu opština Leposavić, Zvečan, Zubin Potok i Severna Mitrovica. To je sada, na nekoliko dana uoči fiktivnog referenduma za smenu lažnih gradonačelnika potpuno jasno, iako Kurti lošom glumom i dalje pokušava da igra svoju omiljenu ulogu “velikog demokrate i promotera vladavine prava”.
Ali, maske naravno padnu, pre ili kasnije.
Kurtijeva je maska toliko prozirna da se kao uverljiva priviđala samo njemu, njegovim šaptačima i najvernijim sledbenicima. Politički predstavnici Srba na Kosovu su to samo potvrdili, logičnim odbijanjem da učestvuju u najnovijoj Kurtijevoj prevari, ovog puta sa navodnim referendumom, koji je umesto svoje stvarne svrhe, po njegovom planu trebalo da pokaže kako srpska zajednica zapravo “ne želi” smenu Hetemija, Zećirija i ostalih. Propisani, nemogući uslovi sa zahtevanim brojem izašlih glasača i svi ostali marifetluci u “proceduri” od samog početka su smišljeni samo sa ciljem da se nikakva smena na severu ne dogodi. Da se prolongira, koliko god je to moguće.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek saopštio je nedavno da je stav te stranke da Srbi ne učestvuju u glasanju 21. aprila jer je premijer Kosova Aljbin Kurti „učinio sve da referendum propadne“. A, da je sve velika nameštaljka, objasnila je i bivša predsednica Centralne izborne komisije u Prištini Valjdete Dake, koja kaže da je Administrativno uputstvo Kosovske vlade za eventualno razrešenje albanskih gradonačelnika četiri opštine na severu, neustavno i protivzakonito, kao i glasanje zakazano za 21. april.
"Stalno sam isticala da je Administrativno uputstvo vanustavno i protivzakonito, jer daje CIK-u neka ovlašćenja koja on nema. Prvo mora da postoji zakon koji reguliše organizovanje referenduma, a zatim da CIK pokrene taj proces", naglasila je Daka i dodala da je postupanje po podzakonskom aktu, kao što je uputstvo vlade, u ovom slučaju samo po sebi nezakonito.
Ambasadori zemalja Kvinte, međutim, i dalje “veruju” u dobre namere Aljbina Kurtija, i šokirani su odbijanjem Srba da učestvuju u unapred izgubljenoj igri. Nemački ambasador Rode za prištinske medije je čak izjavio da pristup Srba smatra „uznemirujućim“.
„Kosovska izborna tela će 21. aprila glasati za povlačenje predsednika četiri severne opštine. Izuzetno je žalosno i moram da kažem zabrinjavajuće što je Srpska liste ponovo odlučila da ne učestvuje u glasanju. To je jasan slučaj ponovnog pritiska na građane na severu da ne učestvuju u demokratskim procesima”, rekao je Rode.
Isti odgovor na mnoga pitanja
Dakle, potpuno je jasno da Kurti ne želi smenu svojih ljudi na čelu opština sa apsolutnom srpskom većinom, i da mu samo treba alibi za njihov ostanak na tim mestima. Ono što se postavlja kao ključno pitanje je – zbog čega ključni zapadni posrednici iz SAD, Berlina i Brisela dopuštaju Kurtiju da se na ovakav način igra demokratije?
“Odgovor na pitanje, zašto Zapad ne natera Kurtija da ubrza proceduru smene gradonačelnika na severu, kako bi se organizovali novi izbori, isti je kao i odgovor na pitanje zašto ga ne nateraju da ukine zabranu srpske robe, zašto su ga pustili da ukine dinar, ili zašto ga ne nateraju da predloži Nacrt statuta ZSO. Dakle, za sve ove situacije, odgovor je isti. Zapad ne želi, nema volje da vrši pritisak na Kurtija ili to ne može da uradi iz nepoznatih razloga”, ukazuje politički analitičar Ognjen Gogić.
Gradonačelnici na severu su, dodaje, čak mali faktor u ukupnim ciljevima koje Kurti ima na severu.
“Mnogo je značajnije pitanje odbornika. Dakle, kada bi se, recimo, sada i sprovela smena gradonačelnika, to opet ne bi bilo dovoljno za sprovođenje formiranja Zajednice srpskih opština, zato što su odbornici ključni. Potrebno je da odbornici srpske većine delegiraju predstavnike za konstitutivnu skupštinu ZSO, a njih sada nema u skupštinama opština”, objašnjava Gogić.
Istoričar Srđan Graovac ističe da to što Zapad za Kurtija ima veliko razumevanje ne treba da nas iznenađuje.
“Više razloga to objašnjava. Jedan je taj, da je Kurti svakako najpopularniji političar danas na Kosovu i Metohiji, u albanskom glasačkom telu. Da kojim slučajem i bude oboren s vlasti, on bi pobedio na nekim narednim izborima. Oni to svakako uzimaju obzir, ali to ipak nije presudno. Zapadne zemlje su pokazale da one na Kosovu i Metohiji odlučuju o svemu, već su jednom smenjivali Kurtija u vreme Trampa. Kosovo je u ovom trenutku njihov protektorat, oni su gospodari života i smrti na tom prostoru”, kaže Graovac za Kontekst.
Kao drugi ključni razlog zašto na Zapadu toliko popuštaju Aljbinu Kurtiju on navodi da se “u suštini slažu sa ciljevima koje Kurti promoviše i želi da postigne”.
“Kurti želi da protera svaki uticaj Srbije sa Kosovo i Metohije i u ekonomskom i političkom i svakom drugom smislu, što Zapadu i te kako odgovara i za šta se oni zalažu, jer oni su naravno priznali tu kvazi državu, oni su i stvarali tu kvazi državu i naravno da oni smatraju da je svaki uticaj Beograda na tom prostoru suštinski neprihvatljiv i da ga treba eleminisati. Tako da možda imaju određene zamerke na način na koji to Kurti sprovodi, na represivne mere koje primenjuje, ali te zamerke nisu toliko značajne da bi ih to nateralo da se oni obračunavaju sa Kurtijem. Vidimo da sve mere koje oni protiv njega preduzimaju su u suštini beznačajne. To nas upravo uverava u činjenicu da Kurtijev obračun sa Srbima, oni u stvari doživljavaju kao obračun sa uticajem države Srbije na Kosovu i Metohiji, što je za njih koji su priznali tu lažnu, samoproklamovanu nezavisnost veoma prihvatljivo, čak i poželjno da se radi. I zato ne treba ni očekivati neke značajnije mere protiv Kurtija na tom planu. Oni će to raditi forme radi, više da bi umirili Beograd retorički, ali ne i konkretno. Konkretno oni protiv Kurtija nemaju nameru da išta značajnije preduzmu”, naglašava Graovac.
Samo deklarativan pritisak
Politički analitičar Ognjen Karanović na pitanje zbog čega politički Zapad ne uloži dovoljan pritisak na Kurtija kako bi smenio takozvane gradonačelnika na severu, podseća da su ti gradonačelnici došli na vanrazumski, nedemokratski i nelegitiman način i izabrani upravo na podsticaj pojedinih zemalja sa političkog Zapada ili iz reda NATO zemalja.
“Pritisak na Kurtija u vezi sa tim gradonačelnicima zapravo i ne postoji, osim deklarativnog. Postoji deklarativan zahtev, upućen privremenim prištinskim institucijama u vezi sa zajednicom srpskih opština. Ne postoji jasna, niti jedinstvena politička volja, kad je reč o zemljama iz NATO, da zajednica srpskih opština bude formirana. A, to bi predstavljalo institucionalnu zaštitu za srpski narod, ne sama na severu Kosmeta, već i širom južne srpske pokrajine, i onda ne bismo više u budućnosti dolazili u tu situaciju da tri odsto Albanaca bira gradonačelnike ili načelnike u pojedinim opštinama. To je jedan od razloga zašto oni ne ulažu dovoljan pritisak, jer upravo to otvoreno pitanje, implementaciju svih odredbi, svih briselskih sporazuma, oni koriste kao jedan manevarski prostor ili koriste kao mehanizam novih uslovljavanja ili pritisaka koje upućuju na adresu zvaničnog Beograda”, zaključuje Karanović.
Koliko god pojedini predstavnici političkog Zapada ponekad bili nezadovoljni sa njim, Kurti je ipak njihov saveznik i saučesnik ka zajedničkom cilju. U tome leži suština odgovora na većinu teških pitanja koja se u vezi sa alarmantnim stanjem na Kosovu danas otvaraju.
0 komentara