Specijalizovana veća protiv nezavisnosti Kosova

Valjon Murati
Izvor: Reporteri

Da je pristup Specijalizovanih veća bio, najblaže rečeno, čudan u odnosu na nezavisnost države koja ih je osnovala, primećeno je i u drugim optužnicama i presudama. Evidentno je i da uopšte nisu razmatrali kontekst u kojem su se događaji odvijali (rat kao reakcija na teror srpske države nad civilnim stanovništvom i uskraćivanje osnovnih političkih prava Albanaca), niti su ti događaji uopšte uzeti u obzir, čak ni kao olakšavajuća okolnost.

Ali, vrhunac se nalazi u ovom pasusu sažetka presude od 16. septembra: „Veće je utvrdilo da su četvorica optuženih i druga lica u rukovodstvu OVK, uključujući ona za koja se tvrdi da su bila članovi zajedničke kriminalne grupe, imali dva cilja: nezavisnost Kosova i uspostavljanje političke i institucionalne kontrole nad onim što su se nadali da će biti nezavisno Kosovo. Ovi ciljevi trebalo je da budu ostvareni vojnim, političkim i drugim sredstvima. Veće nije smatralo neophodnim da utvrđuje da li su ta dva cilja sama po sebi bila kriminalna ili protivzakonita“.

Sama, naizgled nevina, ali suštinski neutralna formulacija u odnosu na nezavisnost, koju je iznela jedna „sudska“ institucija Kosova, čini je potpuno sui generis, kako u domaćem i međunarodnom krivičnom pravu, tako i u međunarodnom humanitarnom pravu.

Zašto bi jedan sud Kosova trebalo da razmatra da li je smatrao potrebnim ili nepotrebnim da utvrdi da li je cilj nezavisnosti bio zakonit ili kriminalan? Zar nije jasno da je nezavisnost zakonita, budući da je upravo Skupština Kosova osnovala taj sud? A šta je sa odlukom Međunarodnog suda pravde o zakonitosti proglašenja deklaracije o nezavisnosti? A šta je sa intervencijom Natoa?

Čini se jasnim da, relativizujući zakonitost i cilj nezavisnosti, sud nastoji da kriminalizuje aktivnosti četvorice optuženih, kao ljudi koji su, izvan svakog konteksta, organizovali u zajednički zločinački poduhvat da bi svim sredstvima ostvarili političku kontrolu.

Političku kontrolu na Kosovu koje je bilo okupirano i razoreno od Srbije. A Srbiju, kao okupatora, ovaj sud nikada nije tako okarakterisao.

I kako onda ovaj sud možemo smatrati pravednim? Sudom koji štiti žrtve, kada pada na glavnom testu time što Srbiju ne tretira kao okupatora, a nezavisnost Kosova kao zakonitu.

Tako se ovaj sud pretvara u čisto politički sud, koji duboko zadire u temelje oslobodilačkog rata i pokušava da, indirektno, ukalja i njegov rezultat – nezavisnost.

Piše za Ekonomiju onlajn politički analitičar Valjon Murati