U susret Trampovom svetu

Piše za Kosovo onlajn: Dragan Bisenić
Ovogodišnje okupljanje poslovne elite iz celog sveta okončano je partijem na kojem je nastupio Sting sa svojom grupom, ali kolektivno raspoloženje svih tih hiljada učesnika bilo je sve, samo ne veselo, dok su boravili u ovom malom alpskom gradu koji je Tomas Man ovekovečio u svom romanu "Čarobni breg". Tokom trajanja ovog 54. okupljanja, održano je više od 600 rasprava, na kojima je bilo 3 000 učesnika i eksperata iz sveta, uključujući skoro 500 ministara, 60 šefova država ili vlada i 100 generalnih direktora multinacionalnih kompanija i banaka.
To je zato što postoje četiri "C" koja su dominirala ovogodišnjim programom događaja: sukob (conflict); novi hladni rat (cold war); klima (climate); i haos (chaos) – ili potencijal za njega, koji nastaje kao rezultat zloupotrebe veštačke inteligencije od strane neprijateljskih država i kriminalaca. Kao i obično, bilo mnogo prijema i partija, poslovnih dogovora sklopljenih iza zatvorenih vrata, mada je san Foruma o mirnom, prosperitetnom, globalizovanom svetu razbijen je nedavnim dešavanjima.
Poluvekovni predsednik Foruma, Klaus Švab, objasnio je da je ovogodišnji moto skupa "Ponovna izgradnja poverenja" nastao iz uvida da je "naš svet geopolitički sve međusobno povezan, ali paradoksalno, podeljeniji nego ikada". Švab je svoj uvodni govor obojio tmurnim konstatacijama : spor rast, nejednakosti, izazovi klimatskih promena, inovacije koje stvaraju rizike bez presedana «dovode do neizvesnosti, opšteg straha i pesimizma".
On je to nazvao "reakcionarnim pristupom koji podriva našu kolektivnu veru u budućnost i narušava poverenje koje polažemo u našu sposobnost da oblikujemo bolji svet". Švab je indirektno odbacio široko rasprostranjene teorije da Svetski ekonomski forum upravlja svetom, ali nije odbio da on ima veliki uticaj i da se njegovi učesnici "nalaze u privilegovanim pozicijama".
"Godišnji sastanak Svetskog ekonomskog foruma nije kolektivno telo za donošenje odluka, ali njegov uticaj proizilazi iz novih uvida stečenih kroz dijalog i interakciju, i što je još važnije, iz obaveza svakog učesnika da da značajniji doprinos u svojim oblastima i odgovornosti za rešavanje naših najhitnijih globalnih pitanja".
Američki državni sekretar Entoni Blinken je konstatovao da "skoro svake zemlje čuju da žele da SAD budu za stolom i budu vodeće, jer bez rukovodstva SAD rizikujete da ostanete u vakuumu, a praznine obično popunjavaju loši akteri".
Ovome je odgovorio kineski premijer Li Ćijang koji je došao na čelu delegacije od 140 članova. Iako on nije pomenuo SAD nijednom, on je više puta spominjao neimenovane "kapriciozne", nepouzdane i nadmoćne nacije – što je kineska šifra za Ameriku.
Prioriteti rasprava definisali su se, međutim, više sami po sebi, nego prema onome što je nudio program.
"Njujork tajms" tvrdi da su "lideri i rukovodioci koji su okupljeni na Svetskom ekonomskom forumu opsednuti američkim izborima i veštačkom inteligencijom, a ne Ukrajinom ili Gazom ". Trampova pobeda na preliminarnim izborima u Ajovi koja se desila baš tokom skupa, nametnula je sama po sebi temu pripremanja za mogućnost suočavanja sa "novim Trampovim svetom". Svi su se setili da je Tramp baš u Davosu 2020. tada tek izabranoj predsednici Evropske komisije, Ursuli van der Lejen saopštio da Amerika nema nameru da brani Evropu, da je NATO "mrtav" ukoliko Evropa ne izmiri svoje odbrambene dugove. Taj obračun u Davosu dao je ton nečemu što je trebalo da bude krhki odnos između Vašingtona i Brisela za preostale godine Trampovog predsedavanja.
Kako se mnogi od najuticajnijih svetskih lidera — od političara poput francuskog predsednika Emanuela Makrona i Kineza Li Ćijanga, do centralnih bankara i velikih korporacija poput Džejmija Dajmona iz JP Morgan Čejsa i Larija Finka iz BlackRocka — okupljaju kako bi sklapali poslove i razgovarali o strategiji tokom nedelje, novembarski izbori u SAD uveliko se naziru na međunarodne odnose. U Davosu je postalo jasno da se američki poslovni svet već pomirio sa idejom da Tramp ponovo bude na čelu Amerike.
Bivši zvaničnik Trampovog Trezora, rekao je da Tramp očigledno nije preferirani izbor ljudi koji posećuju Davos, ali da američkoj korporativnoj zajednici "postaje prijatnije sa idejom da bi Tramp mogao da se vrati – što možda i nije tako loše kao što se zamišljalo“. Mnoge korporativne ličnosti „nisu baš oduševljene kako pod Bajdenom ide politika administracije". Iako se sećaju tvitova i gafova Trampove administracije i delova političkog dnevnog reda koji su netipični za republikansku administraciju, njima su se svideli rezultati te politike.
U velikom istraživanju konsultantske komapnije PriceWatersCooper (PWC) broj generalnih direktora koji su optimistični u pogledu izgleda za globalni privredni rast porastao je sa 18 na 38 odsto usled manje zabrinutosti zbog inflacije i makroekonomske volatilnosti, ali polovina direktora kompanija sa obrtom manjim od 100 miliona dolara smatra da njihov biznis nećepostojati u narednih 10 godina, ako nastave da rade na ovaj način.
Trampov krug na Forumu bio je dobro predstavljen i vodio ga je njegov zet, Džerad Kušner. Prvi Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost, general Majkl Flin tokom foruma postavio je poruku Ilona Maska na mreži X: "Međunarodni advokat potvrđuje da Bil Gejts, Klaus Švab i mnogi drugi političari VEF-a koriste klimatske promene, pandemije i ratove da bi uspostavili potpunu svetsku kontrolu kroz Ujedinjene nacije i Svetski ekonomski forum. On izjavljuje da se oni moraju zaustaviti i da ih je odavno trebalo zaustaviti. Sada je vreme da se ujedini čovečanstvo i brane život i sloboda."
Neki učesnici su eksplicitno rangirali Gazu i Ukrajinu niže od američkih izbora na svojoj listi geopolitičkih interesa. Mnogi prisutni su se žalili da nema više energije iza ratnih diskusija, niti prepoznavanja rizika koje ratovi predstavljaju za ekonomiju i globalnu bezbednost. Prošle godine, zabrinutost povodom Ukrajine bila je u centru pažnje skupa, zajedno sa porastom uloge veštačke inteligencije.
Ove godine, "svi se fokusiraju na druge teme", rekao je u intervjuu Paskal Kanji, francuski ambasador za međunarodni izvoz. Ekonomski i politički, dodao je, Ukrajina je "bitno pitanje".
"Razočaran sam što ovde nema više razgovora o antisemitizmu", rekao je Leon Kalvarija, potpredsednik za klijente i bankarstvo u Citi banci i dugogodišnji učesnik Davosa.
"Nadam se da ću to čuti sve češće kako nedelja bude odmicala, jer lideri u privatnom i javnom sektoru imaju stvarnu odgovornost ne samo da jasno stave do znanja da je ova vrsta netolerancije neprihvatljiva, već i da razgovaraju o veoma stvarnom uticaju koji ona ima u svetu."
U ovakvoj atmosferi, ohrabrujuće je da su se Srbija, Balkan i jugoistočna Evropa izborili da nađu svoje mesto. U nekim pitanjima, to je čak i veoma prestižno. Na Samitu o upravljanju veštačkom inteligencijom Svetskog ekonomskog foruma u San Francisku, čiji je domaćin bio Centar za četvrtu industrijsku revoluciju (C4IR), Srbija se kao 33. država pridružila Alijansi upravljanja veštačkom inteligencijom.
Ali, nisu ni ratovi izgubili svu pažnju. Poljski predsednik Anžej Duda saopštio je da "smo sada svedoci ponovnog rađanja ruskog imperijalizma u njegovoj krvožednoj verziji. Bez ikakve sumnje, Putin je odlučio da zapali svet", dramatično je upozorio Duda.
Njega je pratio britanski šef diplomatije, lord Dejvid Kamerun, koji kaže da je rat u Ukrajini "borba naše generacije". On je rekao da je "ovo kao da ste bili ministar spoljnih poslova ili premijer 1930-ih". On je najavio pomoć Ukrajini od 2,5 milijardi funti i rekao da je u ovoj borbi Britanija, odmah iza Ukrajine. On je veoma zadovoljan dosadašnjim rezultatima u borbi protiv Rusije.
Kameronova poruka američkim kolegama bila je da su "potrošili 10 odsto svog budžeta za odbranu i da su postigli 50 odsto uništenja ruske predratne vojne opreme bez gubitka ijednog života Amerikanaca". To je neverovatna investicija, dodaje Kameron. On takođe tvrdi da je "rat bio strateška katastrofa za Putina, koji je izgubio polovinu teritorije koju je zauzeo u invaziji pre dve godine".
Kameron kaže: "Izgubio je polovinu svoje vojne opreme. Imao je 300.000 žrtava, video je da NATO postaje sve veći i jači sa dodatkom dve veoma sposobne zemlje, Finske i Švedske. Izgubio je 20 odsto svoje Crnomorske flote zbog zemlje koja ima samo relativno ograničenu mornaricu".
Ukrajinski predsednik Zelenski psovkom je prokomentarisao Trampovu tvrdnju o obuzdavanju Vladimira Putina. Zelenski je odbacio ideju da bi Tramp mogao da spreči ruskog predsednika da napadne na druge delove Evrope. Putin, dodao je on, "neće stati – ali pitanje je šta će SAD i Tramp uraditi posle ovog trenutka, jer će u ovom slučaju to značiti da je Evropa izgubila najkorisniju i najjaču vojsku u Evropi zato što smo mi izgubili Ukrajinu".
Zelenski je u početku nastojao da ublaži brige povodom Trampa i da li bi njegov potencijalni reizbor doveo do pada podrške Ukrajini. Ali on je takođe delovao pomalo uplašeno zbog te mogućnosti.
"Jedan čovek ne može da promeni celu naciju", rekao je Zelenski dodajući da je odluka o sledećem predsedniku "izbor za američku naciju i samo za američku naciju".
Ukrajinski lider je priznao da bi pobeda Trampa, koji se protivio pomoći SAD Ukrajini, mogla uticati na vojne operacije ili pregovore o nagodbi njegove zemlje. „
"Radikalni glasovi iz Republikanske partije" stvorili su napetost i bol za ukrajinski narod, rekao je on.
Ako se neko pita kako se organizuje ovako ogroman događaj, mora se reći da je njegova priprema dugotrajna i komplikovana u programskom i tehničkom pogledu. Jedan važnih od ljudi koji utiče na strategiju Svetskog ekonomskog foruma je profesor ekonomije na Univerzitetu u Lajdenu, višedecenijski direktor Biliderberg grupe i sada predsednik Bilderberg fondacije, Viktor Halberštat. Večere koje priređuju on i njegova supruga Olga su jedan od najprestižnijih događaja tokom Foruma. Budući da je kao dete preživeo holokaust, Halberštat je nastupio na penelu posvećnom situaciji na Bliskom istoku.
On je takođe "informant" holandskog kralja u procesu sastavljanja Vlade. To je uloga koju mnogi politički sistemi ne poznaju, ali ona se svodi na posredovanje i stvaranje atmosfere poverenja među partijama koje su se koliko do juče, javno tukle na izborima.
"Ja pokušavam da pronađem konsenzus u vezi pitanja koja treba da se reše. Uloga takvih informatora, ko god da su, jeste da se postaraju da svi kažu privatno ili u javnosti šta su njihovi minimalni uslovi da budu deo političke koalicije, šta je suština programa i kakva je distribucija uloga i obaveza », objasnio mi je u razgovoru Halberštat.
On ocenjuje da je fragmentacija "u centru" političkog života opšti trend u Evropi. Velike stranke se cepaju na manje, a male i marginalne stranke sa "ivica političkog života" rastu.
"Građani više ne vide političke partije kao predstavnike za specifične ideologije, kao što je to bilo u prošlosti. Sada njihov kredibilitet zaista zavisi od ličnosti i od uspeha, pa nema razloga za veoma blisku vezu glasača i političkih partija, tako da glasači generalno postaju mnogo pokretljiviji, menjaju mišljenje, manje su vezani i posvećeni, i manje osećaju obavezu da glasaju kao ranije. Svi su se liberalizovali, baš kao i svetska ekonomija", ukazuje Halberštat.
U fragmentizovanom svetu, izgradnja poverenja je mnogo teža, ali ohrabruje intencija da se svet ponovo integriše i poveže, što svakako može da ima posledice i na tok sadašnjih najdramatičnijih sukoba, u Ukrajini i na Bliskom istoku.
0 komentara