Jaka: Jačanje ekonomsko-trgovinske saradnje Srbije i Albanije najispravniji put ka EU

Nikolin Jaka
Izvor: Privatna arhiva

Albanija i Srbija su ušle konstruktivnu fazu i razumeju na racionalan način da je jačanje ekonomsko-trgovinske saradnje najispravniji korak, sa uzajamnom dobiti, na putu ka evropskim integracijama, kaže za Kosovo onlajn predsednik Trgovinsko-industrijske komore u Tirani Nikolin Jaka.

“Što se tiče nivoa trgovinske razmene sa Srbijom, imajući u vidu i primenu Otvorenog Balkana, u poslednje dve do tri godine godine trgovinska razmena je očuvala pozitivan trend. Dovoljno je da se oslonimo na statistiku Ministarstva poljoprivrede i rurlnog razvoja Albanije, u 2022. kroz inicijative i smanjenje taksa i administrativnih barijera, Albanija je dostigla porast od 25 odsto vrednosti trgovine u poljoprivredi sa zemljama Otvorenog Balkana, Srbijom i Severnom Makedonijom. Izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Albanije u Srbiju je porastao za 58,2 odsto po vrednosti i 13,6 odsto po količini”, rekao je Jaka.

Prema podacima Zavoda za statistiku Albanije (INSTAT), u 2022. albanski izvoz u Srbiju dostigao je vrednost od 13,5 milijardi leka (oko 125 miliona evra), ok je uvoz bio 33 milijarde leka.

Za period januar-maj 2023. prema podacima Generalne direkcije carina, vrednost uzvoza iz Srbije dostigla je 10 milijardi leka, dok je izvoz dostigao 5,2 milijarde leka.

Kada je reč o Otvorenom Balkanu Nikolin Jaka dodaje da je on uvek bio deo Berlinskog procesa, napominjući da su tokom tog perioda, u okviru inicijative bile konkretne akcije u pravcu mobilizacije privatnog kapitala za investiranje, od strane albanskog biznisa, ali i s druge strane bile su konkretne akcije koje su preduzele tri vlade radi olakšavanja procedura i kontrola na graničnim prelazima radi podrške trgovinske razmene i uzajamnim investicijama.

“U okviru procesa liberalizacije trgovine preduzeti su konkretni koraci za njeno poboljšanje, prvo u pogledu carinskih barijera. Prema sporazumu sa Srbijom i Severnom Makedonijom, u okviru procesa liberalizacije trgovine, državne agencije, konkretno Agencija za kontrolu hrane odgovarajućih zemalja vrši svu inspekcija u našim fabrikama i ne traže se dvostruki fitosanotarni sertifikati. Urađeno je i nastavlja se s olakšicama, ako kompanije u ovim zemljama poštuju standarde i tehnčke kriterijume. Jačanje ove saradnje stvara još pozitivniju klimu i u perspektivi integracija u EU, vodeći ka konkretizaciji nekoliko mera kao što su: harmonizacijalaboratorijskih procedura za omogućavanje recipročnog priznavanja sertifikata kvaliteta za sve vrste proizvoda; Funkcionisanje 24 sata sedam dana nedeljno na graničnim prelazima, carinama kao i dalje olakšavanje procedura. Biznisi naše dve zemlje čekaju da vide uspostavljanje `One stop shop`, na svim graničnim prelazima i u svim zemljama regiona i unifikaciju procedura za izdavanje radnih dozvola između zemalaja ovog regiona”, ocenio je Jaka.

Prema rečima Jake, Trgovinska i industrijska komora Tirane (DHTI) pozitivno ocenjuje nivo ekonomske i trgovinske sardnje izmđu dve zemlje, kao što vrednuje i svaku drugu inicijativu koja služi Regionalnoj ekonomskoj zoni Zapadnog Balkana. Smatra da se samo u okviru ove ekonomske zone stvaraju šanse za potencijalne investitore u region.

"Angažovanje u jednoj regionalnoj ekonomskoj zoni obuhvata sve zemlje Zapadnog Balknana, šalje jednu snažnu poruku investitorima da je Zapadni Balkan jedno tržište od 20 miliona potrošača s velikim neiskorišćenim investicionim potencijalom. To će privući više stranih direktnih investicija i vodiće ekonomskom rastu i stvaranje radnih mesta. Za EU, jedna takva zona otvoriće, takođe, nove mogućnosti za kompanije EU i Zapadni Balkan stvarajući lanac vrednosti u regionu. To će obezbediti u prvom redu integraciju unutar regiona i, u isto vreme, približavanje regiona EU", zaključio je Jaka.