Blic: Podela Kosova moguća ako se sve strane saglase

Beograd Priština
Izvor: Kosovo Online

Sto između Beograda i Prištine i dalje je prazan, na njemu nema zvaničnog predloga za postizanje kompromisa, a ideja o podeli Kosova koja je ovih dana aktuelizovana mogla bi da bude prihvatljiva opcija za put do dogovora. Ipak, smatraju sagovornici beogradskog dnevnika Blic, to nikako ne bi trebalo da podrazumeva da Srbija prepusti deo teritorije koju Beograd kontroliše.

Potpredsednik Demokratskog saveza Kosova Ljutfi Haziri izjavio je da bi kada bi bio premijer dao 17 sela u okolini Leposavića i Zubinog Potoka na severu Kosova u zamenu za Preševo, Medveđu i Bujanovac, koji se nalaze na jugu Srbije.

Probni balon

„Nakon drugog svetskog rata, ovih 17 sela pripoljena su Kosovu, dok su Preševo, Bujanovc i Medveđa pripali okrugu Vranja. Sela u Leposaviću, Zubinom  Potoku su srpska, nema Albanaca. Neko vreme su bili u teritorijanoj organizaciji Srbije. To je demarkacija granice, tehnička korekcija granice, to se čak ne može nazvati promenom granice“, rekao je Haziri, podseća taj beogradski dnevnik. 

Jasno je da je Priština ovu ideju pustila u javnost kao probni balon i da se čeka reakcija, a njome se Haziri ujedno preporučio za novog premijera, piše Blic i navodi da ako mu mamac za funkciju uspe, ako dođe do formiranja vlade Kosova, pitanje je da li bi to bilo prihvatljivo za Srbiju.

Bujanovac, Preševo ili bilo koja teritorija koju kontroliše Beograd ne bi trebalo da bude predmet pregovora o razmeni teritorija, već samo teritorija severa Kosova.

Čeka se reakcija zvaničnog Beograda, ali ne treba zaboraviti da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić više puta isticao da je za postizanje rešenja, ali „ne tako da Albanci dobiju sve, a da Srbija ne dobije ništa“.

Dijalog se vodi uz palicu Evropske unije i Amerike, a specijalni predstavnik Bele kuće Ričard Grenel više puta je rekao da će SAD podržati rešenje oko kojeg se dogovore Beograd i Priština. Što se EU tiče, visoki predstavnik EU za spoljnu politku i bezbednost Đuzep Borelj je na pitanje da li je poput Nemačke protiv ideje o razmeni teritorija dveju strana, rekao da je to pitanje koje treba da se reši putem dijaloga Beograda i Prištine i da nema potrebe da EU bude veći katolik od pape.

„Ukoliko se dogovore o nečemu, EU treba da prostudira taj sporazum u svakom slučaju, jer svaki sporazum između Srbije i Kosova ima uticaj na region“, kazao je Borelj, podseća Blic. 

Politički analitičar Dragomir Anđelković za Blic kaže da podela Kosova jeste prihvatljiva opcija. Ipak, ključno pitanje je šta Beograd, a šta Priština podrazumeva pod podelom teritorije.

Obostrano saglasni

„Deluje mi da je podela Kosova realna opcija, ali tako da Srbija dobije deo Kosova nazad, minimum bi bio da dobije sever i manastire, a da se o statusu pomoravlja razgovara. Kosovu bi, s druge strane, bilo dozvoljeno da zaokruži svoj  međunarodni status“, smatra Anđelković.

On, međutim, dodaje da ustupanje Preševa i Bujanovca  nije nešto o čemu bi trebalo da se vodi diskusija.

„Neprihvatljivo je da Srbija da deo teritorije koju kontroliše, i to u mirnodopskim uslovima. Bujanovac i Preševo nisu nešto o čemu bi trebalo raspravljati. U obzir dolazi samo razgovor o teritoriji koju mi ne kontrolišemo, a na kojoj ni oni nemaju potpunu vlast“, objašnajva Anđelković.

Direktor kosovskog Instituta za afirmaciju međuetničkih odnosa i politički analitičar Fatmir Šeholi smatra da će o razmeni teritorija moći da se razgovara isključivo i jedino ako o tome budu saglasni zvanični Beograd i zvanična Priština.

„Zasad  se međunarodni faktor uglavnom izjasnio protiv razmene teritorija, izuzev SAD, čiji  je stav da o tome mogu razgovarati isključivo dve strane u dijalogu. Lično smatram  da smo mnogo bliže sveobuhvatnom sporazumu koji podrazumeva drugačiji oblik ustavnog pokreta i u Srbiji i na Kosovu, a sa konceptom formiranja ZSO i učlanjenju Koova u UN i ostale institucije, kao i defakto, ali ne i de jure priznavanje Kosova od Srbije. To bi podrazumevalo da Kosovo dobije finansijsku injekciju za ekonomski preporod, a Srbiji bi bila otvorena vrata ka EU“, smatra Šeholi.