Bocan-Harčenko: Rusija nije želela da se „Oluja“ ponovi u Donbasu, a sve je podsećalo na to

Marko Đurić i Aleksandar Bocan Harčenko
Izvor: Kosovo Online

Trideset godina je prošlo od „Oluje“, najveće tragedije srpskog naroda tokom građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji. Sve što se tada događalo neodoljivo podseća na ono što se događalo u Donbasu i Rusija nije želela da nam se „Oluja“ ponovi, kaže za Sputnjik ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.

Harčenko je naglasio da je „Oluja“ egzodus.

„I tada je, kao i sada, bilo jasno da većina naroda koji je izbegao neće da se vrati, s obzirom na vojni pritisak i uslove koji su vladali – Srbi su izgubili svoja rodna ognjišta na kojima su vekovima živeli i stvarali istoriju Krajine kao posebne regije koja je postojala u različitim istorijskim periodima“, naveo je Bocan-Harčenko i dodao da je Zapad bio zainteresovan da „Oluja“ bude izvedena – podržavao je Zagreb i dao je podstrek za akciju.

Prema njegovim rečima, sve što se događalo tokom rata u bivšoj Jugoslaviji, sa više ili manje sličnosti ponavlja se danas i u Ukrajini.

„Ono što je najvažnije, što se tiče Donbasa i svih akcija od 2014. pa nadalje (i kada su potpisani Minski sporazumi), naše rukovodstvo, razmišljajući o mogućim opcijama, uzelo je u obzir i tragediju koja se desila u Srpskoj Krajini. Imali smo želju i stav da se ista tragedija ne ponovi u Donbasu“, ističe Bocan-Harčenko.

Govoreći o sličnostima između Erdutskog i Briselskog sporazuma, ambasador je istakao da je tu bilo želje za ispunjavanjem i za takozvanom mirnom integracijom i ukazao da postoji razlika između želje, onoga što je napisano, i realnog života. 

„Jer, nešto može da izgleda dobro na papiru, ali nije obezbedilo pomirenje naroda, što je najvažnije. Zbog toga je i u BiH ovakva situacija, da nema pomirenja. Ipak, Dejtonski sporazum je pružao mogućnost da se zaustavi konflikt i da svaki entitet živi na osnovu ustavnih punomoćja, posebno Republika Srpska“, naveo je Bocan-Harčenko.

Komentarišući to što je, gotovo istovremeno, na godišnjicu „Oluje“, sud BiH osudio Milorada Dodika, ruski ambasador je istakao da je presuda velika prevara, politička odluka.

Naglasio je da je najvažnije da to nije pitanje Milorada Dodika, već pitanje punomoćja i opstanka Republike Srpske.

„Zapad to koristi na različite načine – on želi da uništi Milorada Dodika u svakom smislu, pre svega kao političku ličnost, uticajnu u Republici Srpskoj i u srpskom narodu jer on štiti i brani dejtonski status Republike Srpske. Tu je problem. Oni smatraju da će, ako nema Dodika, Republika Srpska možda zadržati ime, ali će izgubiti sadržinu, i tako biće otvoren put za centralizaciju BiH. Bilo je nekoliko pokušaja u tom smislu i oni traju veoma dugo. Ali, mislim da će Srpska i Dodik izdržati. Republika Srpska ima podršku od strane Ruske Federacije, ali najvažnija je podrška Srbije i čvrsta veza između nje i Republike Srpske, koja je na najbolji način potvrđena tokom zasedanja Saveta za nacionalnu bezbednost Srbije. I predsednik Vučić je lepo rekao da Srbija podržava i Dodika i Republiku Srpsku i da Beograd odbacuje ovu presudu“, istakao je ambasador.

Bocan-Harčenko kaže da nastavak mirovnih pregovora u potpunosti zavisi od režima u Kijevu, tačnije od njegovih sponzora. Smatra da su još 2022. oni uništili ugovor koji bi osigurao bezbednost u Donbasu, pa i više drugih, širih pitanja, uključujući i budući neutralni status Ukrajine.

Što se Rusije tiče, navodi da se zalažu za pregovore.

„U svakom slučaju, diplomatsko rešenje je bolje od vojnog rešenja. Svi zadaci koje je postavio predsednik Putin biće ispunjeni do kraja, i što se tiče neutralnosti Ukrajine, i što se tiče neširenja Natoa, i što se tiče bezbednosti. Mi smo ubeđeni da Rusija mora da učini sve što je moguće da Ukrajina ne bi dalje bila teritorija pretnje za Rusku Federaciju i ruski narod, uključujući i ljude koji žive u četiri istorijske regije koje su ponovo postale deo Rusije na osnovu odluke naroda. Što se tiče razgovora, postoje štetne priče da treća runda u Istanbulu nije bila efikasna i da je to odgovornost Rusije. To nije istina jer rezultata je bilo, pre svega u humanitarnoj sferi koja je veoma važna“, istakao je ambasador.

Što se tiče sastanka na vrhu, Bocan-Harčenko kaže da postoji problem legitimnosti Zelenskog.

„Ovo je veoma važan ugovor koji bi otklonio razlog za sukobljavanje i obezbedio trajan mir. I, naravno, u takvoj situaciji je razumljivo da ugovor potpiše neko ko je legitiman. Mi nismo protiv sastanka na vrhu, ali on je nemoguć bez priprema. Takva vrsta sastanka završava pregovarački proces, ne otvara ga. Otvaranje po pravilu ide tako što stručne delegacije, radne grupe ili radna tela dođu do nekog rešenja koje mogu da ponude najvišem nivou. Ista priča je i sa prekidom vatre. Zašto ukrajinska strana odbija naše ponude za male korake u ovom pravcu kao što je sanitarni prekid vatre? Predsednik Putin je to nudio, ali sve je odbijeno. Kada se govori o prekidu vatre bez ikakvih priprema, bez kontrole i monitoringa, svakome je jasno da se to zapravo radi da se ukrajinska vojska pripremi za novu rundu vojnih akcija i da dobije novo naoružanje. To je potpuno jasno, tako je bilo i u bivšoj Jugoslaviji“, navodi.

Govoreći u sudbini NIS-a, ambasador je istakao da je najvažnije da NIS radi i da on radi u takvim uslovima koji pokazuju da je Rusija dobro sarađivala u pravcu energetske saradnje.

„Puno toga smo uradili, sa jedne strane Gasprom i Gaspromnjeft, a sa druge vlada Srbije, tako da je NIS postao najveća, najsnažnija kompanija koja može da dobro preživi i obezbedi energetsko tržište i u situaciji koja nije laka. Bez obzira što su sankcije suspendovane, NIS živi pod pretnjom, a najveća je kompanija u regionu. Sada ima odugovlačenja, možda su privremena rešenja u redu, ali neophodno je dugoročno rešenje. Pre svega, to je stvar Beograda, što je potvrđeno i u razgovorima Gaspromnjefta sa predsednikom Vučićem i na osnovu razgovora stručnih tela, na osnovu Sporazuma o saradnji u oblasti nafte i gasa iz 2008. godine. Tu postoji potpuno razumevanje. I srpska vlada komunicira sa američkom stranom i iskoristićemo mogućnosti koje postoje. Smatram da su mogućnosti sada možda bolje nego kada je bila prethodna administracija SAD“, zaključuje ruski ambasador.