Čadež na Delfi forumu: Zapadni Balkan u dva koraka do EU

Marko Čadež
Izvor: Printscreen RTS

Predlog poslovne zajednice Zapadnog Balkana radi brže integracije regiona u Evropsku uniju je vrlo jasan i jednostavan, prvi korak je hitno pokretanje pregovora za stvaranje Evropske ekonomske zajednice Jugoistočne Evrope, a drugi ubrzanje procesa ka punopravnom članstvu, istakao je predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež na Delfi ekonomskom forumu na panelu posvećenom Zapadnom Balkanu.

"Jednostavnim sporazumom sa Evropskom unijom zemlje Zapadnog Balkana već u bliskoj budućnosti mogle bi da postanu deo jedinstveog tržišta EU i da uživaju sve četiri slobode unutar ovog prostora“, rekao je Čadež na panelu: "Zapadni Balkan: stabilnost ili neslaganja".

Učesnici panela bili su i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, zamenik pomoćnika sekretara Biroa za evropske i evroazijske poslove, Fatmir Bitići, zamenik premijera za ekonomska pitanja Severne Makedonije i Kurt Volker, američki diplomata, navodi se u saopštenju Privredne komore Srbije.

Čadež je napomenuo da bi Zapadni Balkan postao najpre deo Evropske unije kao Evropska ekonomska zajednica Jugoistočne Evrope, a kasnije i kao punopravni član.

„Takav model pristupanja EU imale su Finska, Austrija, Island, a tako danas funkcionišu Island ili Norveška“, podsetio je Čadež.

Kako je istakao, najvažnije pitanje je kako da zajedno doprinesemo ubrzanju procesa integracije, jer još od 2003. slušamo kako zemlje ovog regiona imaju evropsku perspektivu. Poslovna zajednica čitavog regiona ima jedinstven stav da treba redefinisati proces pristupanja u dogovoru sa evropskim partnerima.

Predsednik PKS ocenio je da saradnja u okviru "Otvorenog Balkana" veoma dobro funkcioniše i izrazio nadu da će još zemalja pristupiti ovoj inicijativi jer ona dolazi od samih zemalja iz regiona.

"Ranije nije bilo intenzivne komunikacije između ministarstava Makedonije i Srbije a sada se ministri čuju na nedeljnom nivou i rešavaju probleme kako da se ubrza prolaz kamiona preko granica, priznavanje međusobnih dokumenata i sertifikata. To je sa jedne strane dobar rezultat, ali sa druge, važno je da nađemo način da komuniciramo sa Evropskom unijom kao region i da imamo jasnu perspektivu“, poručio je Čadež.

On je ukazao da ne postoji prepreka da se politički procesi razvijaju istom brzinom kao i ekonomska saradnja u regionu, gde velike kompanije koje posluju istovremeno i u Albaniji, i u Srbiji i u Makedoniji, rade po istim principima i mehanizmima. 

"To nam je u zajedničkom interesu“, poručio je on.

Miroslav Lajčak, kako je saopšteno, naveo je da perspektivu Zapadnog Balkana vidi u Evropskoj uniji i želi da se Zapadni Balkan razvija kao snažan region koji ima kapacitet da rešava izazove, uz podršku međunarodne zajednice.

Gabrijel Eskobar istakao je da su zemlje Zapadnog Balkana istorijski, kulturološki i ekonomski deo Evrope i da je uveren u evropsku budućnost regiona.

Ovogodišnji Delfi ekonomski forum posvećen je temama kao što su bezbednost u svetu, globalna ekonomska kretanja, klimatske promene, budućnost Evropske unije, tehnološke i društvene promene, oporavak grčke ekonomije... Ovaj Forum je neprofitna organizacija koja sarađuje sa civilnim društvom, privredom i stručnjacima iz sveta biznisa, nauke i politike sa ciljem rešavanja aktuelnih izazova u svetu. Aktivnosti foruma usmerene su na razvoj nacionalnih i regionalnih aktivnosti radi promocije održivog razvoja ekonomija Grčke, Evrope, Mediterana i Jugoistočne Evrope.