Dimitrov: „Taktička igra“ EU u odnosu na uslove Srbiji i Kosovu za Plan rasta

Istraživač u beogradskom Centru za evropske politike Đorđe Dimitrov ocenjuje da odlaganjem isplata prvih tranši iz Plana rasta za Zapadni Balkan EU ne želi da stvori "države drugog reda", a da bez obzira što Srbija i Kosovo imaju dodatni, jasan uslov - konstruktivno angažovanje u procesu normalizacije odnosa, ipak će odigrati „taktički“ i neće biti previše zahtevna po ovom pitanju.
„Ipak se ne očekuje da će oni biti toliko striktni, već da će progledati kroz prste. Osim ukoliko ne bude nekih ozbiljnih problema, poput prošlogodišnjeg incidenta u Bajskoj. Ne žele da stvore, kao u slučaju BiH, članicu drugog reda, a ovde bi bile dve strane drugog reda što bi se naravno negativno odrazilo i na sve dalje reforme. Tako da će oni verovatno igrati taktički“, kaže Dimitrov za Kosovo online.
Objašnjava da je EU uslovila sredstva iz Plana rasta ispunjavanjem određenih uslova.
„Ovo je prvi instrument Evropske unije koji zapravo uslovljava države, tako da države moraju da ispune stvari koje su zadate u reformskoj agendi kako bi one otključale narednu tranšu. Dakle, tranše će se isplaćivati dva puta godišnje u zavisnosti od ispunjenja kriterijuma. Ti kriterijumi koji su posebno naglašeni su ispunjavanje fer i demokratskih izbora, reformu u javnoj upravi i tome slično. S tim što Srbiji i Kosovu postoji jedan poseban kriterijum, a to je rad na normalizaciji odnosa između dve strane“, naglašava ovaj istraživač.
U raspodeli sredstava iz prve tranše Plana rasta postoji zastoj za koji je, ističe, zaslužna Bosna i Hrcegovina zato što nije predala svoju reformsku agendu, ali da ipak ne žele da je isključe jer bi time stvorili „članicu drugog reda“.
„Prvobitno, jula, BiH nije predala nacrt, zato što se četiri kantona nisu saglasila s tim dokumentom, a evo sada, septembra, oni su predali jedan dokument koji, kako kaže Evropska unija, ne ispunjava kriterijume i sve ono što je zacrtala. Tako da EU, predpostavljam, ne želi da stvori članicu drugog reda, a to bi uradila tako što bi Bosnu isključila iz prve tranša. Pretpostavljam da oni žele da daju još malo vremena BiH kako bi ona dala potpuni dokumenti i na taj način ušla u Plan rasta, odnosno u prvu tranšu koja bi trebalo da se isplati krajem oktobra, početkom novembra, uključujući sve države Zapadnog Balkana“, pojašnjava Dimitrov.
EU je Planom rasta zemljama regiona, ističe, ponudila dodatni podsticaj.
Od šest milijardi evra iz Plana rasta Srbiji opredeljeno oko 1,58 milijardi, a Kosovu - 800 miliona zato što se sredstva za ispunjenje reformske agende dodeljuju na osnovu veličine svake zemlje.
Ipak, u ponudi EU su i dodatne integracije u sferi ekonomije i zajedničkog tržišta.
„ Sepa je veoma dobra inicijativa koja omogućiti plaćanje u EU bez tih dodatnih troškova, bez provizija, bez tih nekih taksi. To će naravno pojeftiniti transakcije, što će onda imati veliki potsticaj za ekonomiju. Tu ima naravno i ponuda da se učestvuju u nekim agencijama, u nekim programima Evropske Unije, koji sigurno mogu samo doprineti Zapadnom Balkanu“, zaključuje Dimitrov.
0 komentara