Đurić: Članstvo u EU interes Srbije, dijalog sa Prištinom usporen zbog jednostranih poteza druge strane

Đurić Klingendal
Izvor: X/Clingendael Institute

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić započeo je dvodnevnu posetu Holandiji učešćem na okruglom stolu u Hagu u institutu za međunarodne odnose „Klingendal”, u okviru kog su teme bile članstvo Srbije u Evropskoj uniji i evropska bezbednost. Đurić je poručio da je punopravno članstvo u EU ključni strateški prioritet Srbije, ali i ukazao da se dijalog Beograda i Prištine u proteklih nekoliko godina odvija usporenim tempom zbog jednostranih poteza prištinske strane.

„Srbija je u proteklih nekoliko godina bila fokusirana na snaženje svog ekonomskog razvoja, izgradnju infrastrukture i rad na odnosima sa stranim partnerima, pre svega sa EU, i upravo iz tog razloga Vlada je postavila punopravno članstvo u EU kao svoj ključni strateški prioritet“, rekao je Đurić, a saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova.

Ministar je istakao da je namera Srbije da sprovede zakonske i društvene reforme do kraja 2026 godine, i sa tim ciljem je usvojena i reformska agenda, čija realizacija, kako navodi, neće biti ugrožena protestima koji su u toku u Srbiji.

„Ekonomija u Srbiji napreduje stabilnim tempom i snaga naše ekonomije je više nego udvostručena za samo jednu deceniju, i to nije tek tema za hvaljenje, već nešto što je vidljivo i opipljivo u prihodima države, kvalitetu usluga koje država pruža, kao i u životnom standardu građana“, objasnio je Đurić.

Dodao je da je snažan ekonomski razvoj rezultirao je i činjenicom da Srbija privlači većinu direktnih stranih investicija na Zapadnom Balkanu, a među investitorima koji veoma dobro posluju u Srbiji su i oni iz Holandije.

Prema njegovim rečima, stavljanje političkog akcenta na pitanje članstva u EU je nesumnjiv interes Srbije, budući da veći deo spoljne trgovine ostvarujemo sa tom grupom zemalja.

„Pod teretom smo nekih nasleđenih problema, kao što je dijalog Beograda i Prištine, koji se u proteklih nekoliko godina odvija usporenim tempom zbog jednostranih poteza Prištine“, dodao je Đurić.

Kako je objasnio, to pitanje opterećuje odnose Srbije sa delom međunarodne zajednice, jer Srbija ne želi da asocijacija na nju bude jedna tema.

Đurić je naveo da na spoljnu politiku Srbije u značajnoj meri utiče činjenica da je Beograd bio jedna od najvažnijih prestonica Pokreta nesvrstanih, od Srbija i danas ima koristi u komunikaciji sa zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike.

Srbija, takođe, ima značajne ekonomske benefite i od velikog broja sporazuma o slobodnoj trgovini, po čemu se sa njom u Evropi može porediti samo Švajcarska.

„Sve ovo pominjem, jer to je važno za objašnjavanje suštine politike Srbije. Da smo ovaj okrugli sto održali pre recimo 15 godina, glavne teme bi verovatno bile ideološka ili teritorijalna pitanja, a danas se paradigma srpske politike pomera ka ekonomskom i infrastrukturnom razvoju, kao i borbi protiv korupcije, ekonomskoj i socijalnoj mobilnosti, socijalnoj pravdi“, kazao je Đurić.

Prema njegovim rečima, Srbija je među evropskim zemljama sa najvećim brojem suseda, i prirodno je da je dobrosusedska politika jedan od stubova spoljne politike.

„Ja sam u proteklih nekoliko meseci nastojao da se intenzivno bavim susedima, posebno onima sa kojima smo zapostavili dijalog, kao i onima koji su već u EU i sa kojima možemo da u saradnji pronađemo zajedničku korist i interes“, rekao je Đurić.

Šefa srpske diplomatije, po dolasku, dočekala je generalna direktorka instituta „Klingendal” Monika Si.

U okviru posete Holandji šef srpske diplomatije sastaće se i sa holandskim kolegom Kasparom Veldkampom.

Tokom prvog dana posete, Đurić će se sastati i sa visokim komesarom Oebsa za nacionalne manjine Kristofom Kampom. Đurić će se sutra sastati sa generalnim sekretarom Haške konferencije za međunarodno privatno pravo Kristofom Bernaskonijem, a razgovaraće i sa članovima Odbora za evropske poslove Donjeg doma Parlamenta Kraljevine Holandije.