Džozef: Biće veliki pritisak na Kurtija ako ostane premijer, povlačenje trupa SAD iz Kfora nije isključeno

Edvard Džozef, stručnjak za Zapadni Balkan
Izvor: Gazeta Ekspres

Stručnjak za spoljnu politiku profesor Edvard Džozef izjavio je da kosovski premijer Aljbin Kurti može da se suoči sa pritiscima administracije Donalda Trampa, sličnim onim kojima je izložen ukrajinski predsednik, s tim što bi Kurti bio u nepovoljnijoj poziciji od Volodimira Zelenskog jer nema punu podršku EU, niti Velike Britanije i suočava se sa stalnim kritikama, prenosi A2CNN. Džozef ne isključuje mogućnost povlačenja američkih trupa iz Kfora, ali kaže da je to pitanje za Trampa.

Na pitanje da li bi, s obzirom na to da Kosovo „ostaje u nerešenom sukobu“ sa Srbijom, trebalo očekivati pritisak na Kurtija, kao u slučaju Zelenskog, Džozef je kazao da je odgovor na to pitanje - „apsolutno da“.

„Da li će to biti pritisak da se postigne dogovor ili nešto drugo, ne mogu da kažem. Ne možemo znati tačne zahteve. Ali, ako Kurti ponovo bude premijer, onda on i svi na Kosovu, treba da očekuju veoma veliki pritisak Trampove administracije. Kurti bi se mogao suočiti sa istim tretmanom koji je Tramp 'rezervisao' za Zelenskog. A, Kurti nije u istoj poziciji kao Zelenski. Ukrajinski predsednik ima veliku evropsku podršku, podršku Ujedinjenog Kraljevstva. Kurti tu podršku nema, već na njegov račun stižu kritike“, pojasnio je Džozef.

Podseća da je Kurti trpeo kritike i od prethodne američke administracije. 

„To nije nešto što se tiče samo Trampa. To ima veze sa frustracijom u svim zapadnim zemljama Kurtijevim potezima, pored problema koje imaju sa Srbijom. Prihvatam da je Srbija pod vođstvom predsednika Vučića preduzela korake da izazove i destabilizuje situaciju. Ali, istovremeno, Kurti je nepotrebno izazvao situaciju na severu Kosova i nije ispunio svoju odgovornost kao premijer svih građana Kosova. To nije ispunio prema Srbima, koji su građani Kosova i koje treba da pokuša da odvuče od Beograda, umesto da vrši pritisak tako što će ih naterati da gledaju ka Beogradu, a ne ka Prištini“, naveo je Džozef.  

Odgovarajući na pitanje da li bi Tramp mogao da „progura“, sporazum koji bi mogao da uključi teritorijalnu razmenu, Džozef kaže da je pitanje razumno, ali da se na njega ne zna odgovor. 

Zavisi, kaže, od rizika koje bi Trampova administracija bila spremna da preuzme ako bi predložila razmenu teritorija.

„Zato što bi tom slučaju bio veliki rizik u BiH, jer bi Milorad Dodik sigurno imao koristi od toga. On je trenutno u lošoj poziciji zbog nedavne osude i krize u BiH, a videli smo da je predsednik Vučić otputovao u Banjaluku da mu pruži podršku. Dakle, ako tamo dođe do razmene teritorija, šta bi sprečilo Dodika da napreduje sa svojim ciljevima? Ovaj problem bi onda došao do vrata Trampove administracije, a pitanje za njega i njegove savetnike bi bilo da li on želi ove probleme“, naveo je Džozef. 

Upitan da li bi SAD mogle da povuku svoje trupe iz Kfora i šta bi to značilo za bezbednost, Džozef navodi da se sa Donaldom Trampom ništa ne može isključiti. 

„On je u svom govoru rekao da će Grenland jednog dana postati deo SAD. On je to predložio u govoru u Kongresu ove nedelje. Dakle, ako tako nešto kaže o Grenlandu, može li da pomeri trupe sa Kosova? Pa, on je Donald Tramp. Ne znamo šta može da uradi. Ali, ostaje pitanje da li on želi posledice takvog postupka. Za SAD, održavanje trupa na Kosovu nema velike troškove. Dakle, to je pitanje za Trampa. Da li želite probleme koji dolaze sa ovim odlukama“, poručio je Džozef.