IPK: Oko 113.000 nerešenih predmeta, kosovska Vlada da vrati pravosuđe na pravi put

sudija
Izvor: Gazeta Express

Viši istraživač na Kosovskom institutu za pravosuđe (IPK) Gzim Šalja, izjavio je tokom predstavljanja Izveštaja "Presuda u razumnom roku", da je jedan od glavnih problema pravosuđa na Kosovu dužina sudskih postupaka, te da je u Osnovnim sudovima ostalo blizu 113.000 nerešenih predmeta, prenosi Koha.

Šalja je naveo da se i dalje, čak i sistematski, krši pravo na suđenje u razumnom roku.

„U ovoj situaciji, krajnje je legitiman cilj da se izgrade mehanizmi koji se bave ovim kršenjem. Takvi mehanizmi imaju za cilj da institucije drže odgovornim za zaštitu ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom i međunarodnim instrumentima“, rekao je on.

Šalja je rekao da se iz sistematskog praćenja koje vrši pravosuđe, od 2013. godine, može zaključiti da su uzroci odlaganja sednica objektivni, vezani za sudove ili druge institucije, i subjektivni, koji se odnose na efikasnost sudija, adekvatnu administraciju predmeta, ponašanja stranaka i dr.

Prema njegovim rečima, jedan od glavnih razloga kašnjenja u rešavanju sudskih predmeta je velika opterećenost sudova predmetima.

Šalja ističe da su na celu ovu situaciju uticali faktori van pravosuđa, od nesprovođenja obaveza javnih institucija proisteklih iz kolektivnih ugovora, što je primoralo građane da svoja prava ostvaruju na sudski način.

„Umesto da javne institucije ispune ove obaveze, naterale su građane da se obrate Sudu. Pored kršenja prava građana i štete po budžet, ova situacija je do sada opteretila pravosuđe“, nastavio je Šalja.

On je dodao da na isti način Vlada nastavlja sa nepriznavanjem duplih penzija. I pored toga što su Zakon i sudska praksa jasni u ovoj oblasti, Ministarstvo finansija, rada i transfera ne priznaje ovo pravo građanima. Zbog toga su građani prinuđeni da se obraćaju Sudu.

S druge strane, on je rekao da pored obimnosti predmeta, nalazi monitoringa IPK dokazuju i druge uzroke koji stvaraju proceduralna odugovlačenja, što ima veze i sa neadekvatnim vođenjem predmeta od strane sudija.

„Odlaganje sudskih ročišta, neuredno slanje sudskih poziva, nemogućnost slanja poziva elektronskim putem, odugovlačenje predmeta veštacima i sl. su neki od problema koji su evidentni u konceptu-dokumentu za Zakonik o parničnom postupku“, rekao je Šalja.

S druge strane, on je rekao da Evropski sud za ljudska prava ističe da je bez sumnje, najadekvatniji način da se u razumnom roku reši povreda presude, prevencija.

„ECHR naglašava da tamo gde je pravosudni sistem manjkav u ovom pogledu, najefikasnije rešenje je pravni lek koji je osmišljen da ubrza postupke kako bi se sprečilo da oni predugo traju“, rekao je on.

Međutim, Šalja je rekao da je Evropski sud za ljudska prava takođe naglasio da alati koji se biraju treba da budu prilagođeni specifičnom kontekstu pravosudne situacije u datoj državi.

„Vlada Republike Kosovo mora da preduzme mere da vrati pravosuđe na pravi put. Naravno, ni pod kojim uslovima mere ne bi trebalo da prelaze ovlašćenja Vlade i da ometaju rad institucija pravosudnog sistema”, rekao je Šalja, dodajući da Vlada prvo mora da poštuje svoje obaveze.