Krasnići: Usled nedostatka znanja, kompetencije i hrabrosti Kurti gura dijalog u tehnički proces

Memlji Krasnići
Izvor: Reporteri

Predsednik Demokratske partije Kosova Memlji Krasnići izjavio je rekao da premijer Aljbin Kurti, u nedostatku znanja, kompetencije, hrabrosti i vođstva, gura dijalog u tehnički proces što otežava postizanje konačnog dogovora, prenosi Reporteri. 

"Naša glavna briga je da dijalog klizi u tehnički proces. U međuvremenu, već je trebalo razgovarati o konačnom sporazumu sa obostranim priznavanjem. Smatramo da ne smije biti dogovora ni o čemu dok se ne dogovorimo o svemu. Dakle, trebalo bi da postoji proces u kojem će se i dalje raspravljati o tehničkim temama, ali ne i o sporadičnim sporazumima. Hajde da se dogovorimo o svemu, uključujući i konačni dogovor”, rekao je Krasnići.

On je naglasio da će ova Vlada će ostati upamćena po nesposobnosti i nedostatku znanja. 

"Dakle, potpuni nedostatak iskustva za unapređenje bilo kakvog procesa u bilo kojoj oblasti. Zatim postoji nedostatak hrabrosti. Onaj ko izađe i traži glas građana, dobije njihovo poverenje, treba da se ponaša kao premijer, a ne kao administrator. Moramo imati premijera koji upravlja, koji vodi, koji ima viziju i koji je sprovodi. Mora imati i hrabrosti”, dodao je.

Prema njegovim rečima, i pored velikih mogućnosti koje trenutno postoje, Kurti se ne ponaša u skladu sa očekivanjima. 

“Naš zahtev je bio da postoji vremensko ograničenje za proces dijaloga. Svi naši partneri govore o mogućnosti za proces dijaloga okonča u narednih 17-18 meseci. Polazeći od toga da u ovom periodu nema izbora u SAD, nema izbora u EU, ni u Francuskoj ni Nemačkoj, ni na Kosovu i u Srbiji, te mogućnosti su veće", navodi on. 

Ipak, Krasnići dodaje da nije preterano optimističan.

"Ako nije bilo napretka u dijalogu u posljednjih 17, 18 meseci, ne mogu biti optimista da će u narednih 18 meseci doći do zaključka ovog procesa osim ako ne dođe do pomaka i roka za proces dijaloga. U suprotnom, imaćemo tehničke teme na dnevnom redu", navodi on.

Prema Krasnićijevim rečima, povratak tehničkom dijalogu je stagnacija i korak unazad, pomeranje fokusa sa najvažnije teme, a to je konačni dogovor sa obostranim priznanjem. 

Govorio je i o uključivanju izaslanika francuskog predsednika Emanuela Makrona  i nemačkog kancelara Olafa Šolca. 

“Voleo bih da se dijalog završi do kraja ove godine, da dobijemo međusobno priznanje i idemo dalje. Da pomaknemo stvari unapred. Uklonimo ovaj kamen koji je toliko godina ostao na Kosovu. Ipak, to ne izgleda verovatno u ovoj fazi. Dodatna posvećenost Nemačke i Francuske je dobrodošla. Ali, ako bude daljeg klizanja u tehničkim stvarima, onda neće biti nikakve koristi za građane Kosova”, rekao je Krasnići.

Krasnići je dodao i da je posao Vlade da preduzme mere u uslovima energetske krize jer demagoške izjave premijera Aljbina Kurtija neće moći da zagreju domove građana tokom zime

Krasnići je podsetio na izjavu Kurtija da se "struja ne skladišti u frižiderima" i kritrikovao kosovskog premijera zbog zanemarivanja i ruganja građanima u vreme krize.

Lider DPK je optužio kosovsku vladu za nekompetentnost i nesposobnost i naveo da nije njen posao da govori građanima Kosova da će zima biti teška, nego da nađe rešenja. 

"Posao vlade je da reši, olakša zimu, jer kada dođe zima, premijerove reči, njegove pesme i te demagoške izjave, kojih ima na pretek, nas neće zagrejati", rekao je Krasnići na ATV i naveo da je udvostručena cena energenata i ogreva, a da je utrostručena cena peleta. 

On je rekao da su članovi Pokreta Samoopredeljenja i Kurtijeve vlade po svaku cenu pokušali da spreče formiranje Istražne komisije za energetiku, jer se plaše brojnih skandala u energetskom sektoru, među kojima je slučaj ambasadora Martina Berišaja.

"Oni se takođe plaše prekršaja u Kosovskoj eneregetskoj korporaciji, plaše se i velikih prevara za koje su rekli da subvencionišu građane, a u stvari daju novac direktno KEDS i KESCO", naglasio je Krasnići.

On je rekao da je Vlada ignorisala energetsku krizu, uprkos upozorenjima opozicije i konkretnim predlozima DPK. 

"U septembru prošle godine prvi put smo počeli da pričamo o energetskoj krizi i upozorili smo ono o čemu se priča širom Evrope, da će biti teška zima, da će doći do povećanja troškova i da je vlada morala da preduzme niz mera", kaže Krasnići.