Ombudsman: Međuetnički incidenti usporavaju povratak raseljenih Srba

Iz Institucije Ombudsmana na Kosovu (IO) ocenjuju da politička pitanja, kao i tenzije i incidenti na Kosovu generalno ne ohrabruju raseljena lica da se vrate na svoja ognjišta, što dodatno usporava proces povratka raseljenih Srba, kao i povratnika iz drugih zajednica. Upozoravaju da međuetnički incidenti stvaraju osećaj nesigurnosti i za ona lica koja su već ostvarila svoj povratak na Kosovo.

Iz Institucije Ombudsmana odgovorili su na pitanja Kosvova onlajna o problemima srpske zajednice na Kosovu i naveli da su primljene žalbe srpske zajednice "manje-više slične drugim žalbama građana koje prihvata kosovski Ombudsman" i odnose se na: imovinska prava, integraciju povratnika, dužinu sudskih postupaka, nepotpunu primenu Zakona o upotrebi jezika, probleme u vezi sa pribavljanjem lične dokumentacije za lica koja su živela na Kosovu do 1999, za njihove supružnike i decu, pitanja iz radnih odnosa i ostvarivanje prava na penziju.

Naglašavaju da neke žalbe Srba sadrže navode da je bilo diskriminacije uglavnom na osnovu etničke pripadnosti, u vezi sa obrazovanjem i nekim zdravstvenim pitanjima.

Kako se navodi, izazovi sa kojima se suočavaju raseljena lica i povratnici su uglavnom uzurpacija imovine i oduzimanje prava na posed, neizvršenje sudskih odluka koje se najčešće odnose na nepokretnosti, nedostatak pristupa obrazovnim institucijama, ekonomska situacija, nezaposlenost, infrastrukturni problemi, loše socijalno stanje, stabilan povratak, problemi sa primenom jezičkih prava itd.

Na pitanje koliko prijava je bilo u toku prošle godine i kakav je trend iz godine u godinu, Ombudsman ističe da je trend prihvatanja pritužbi u porastu zbog poverenja građana prema toj instituciji.

"Statistika je sledeća: Institucija Ombudsmana je 2023. godine primila 148 pritužbi iz srpske zajednice, dok je u 2022. IO primila 77 pritužbi. Statistički podaci za prethodne godine dostupni su u godišnjim izveštajima IO-a na zvaničnoj veb stranici Institucije", navodi se u odgovoru.

Od Božića do danas bilo je sedam napada na imovinu Srba povratnika samo u opštini Istok, a Institucija Ombudsman, kako se navodi, osuđuje takve incidente.

"Ombudsman osuđuje ove i slične napade. I po ovom pitanju prikupljamo podatke. Međutim, Institucija je informisana od strane Kosovske Policije, da su ovi slučajevi su istragom", navodi se u odgovoru.

Komentarišući sve češće napade i na imovinu SPC i to što su pre nekoliko dana "preorani" temelji crkve Bogorodice Hvostanske u selu Vrelo, iz IO ističu da je u toku prikupljanje podataka o ovo slučaju.

Konstatatuju da kosovski Srbi i njihova privatna imovina i objekti od kulturnog i verskog značaja, nažalost, i dalje trpe određene napade.

"Ovi napadi, u određenoj meri, dovode u pitanje njihovu bezbednost i slobodu kretanja i utiču na uživanje osnovnih ljudskih prava. Kfor štiti određeni broj verskih objekata širom Kosova. Međutim, oni sve više predaju ove dužnosti Kosovskoj policij, koja je u obavezi, da u ovom pravcu pruži adekvatnu zaštitu, zajedno sa pravosudnim organima", pojašnjava IO.

Na pitanje šta kosovske institucije, a šta međunarodna zajednica može da uradi da se zaustave napadi na Srbe i srpsku imovinu i da li to čine, iz Institucije Ombdusmana ocenjuju da je za samo kosovsko društvo jako važno poštovanje prava etničkih zajednica i smanjenje tenzija među njima, jer to, kako ističe, predstavlja važan način za održavanje mira i stabilnosti unutar kosovskog društva.

Reakcija centralnih i lokalnih institucija i kosovske policije na incidente u kojima su meta napada kosovski Srbi i njihova imovina, imaju određenog napretka tokom godina, navodi se u odgovoru.

"Jako je bitna javna osuda ovakvih pojava, preduzimanje adekvatnih ciljanih mera i češće posete, od strane relevantnih predstavnika centralnih i lokalnih institucija sistema, pogođenim licima, sve u cilju izgradnje međusobnog poverenja. U tom kontekstu, neophodno je da legitimni predstavnici Srba daju svoj doprinos i pomognu institucijama i drugim akterima da identifikuju neophodne mere koje treba preduzeti u cilju poboljšanja trenutne situacije", poručuju iz IO.

U isto vreme, dodaju, efikasno učestvovanje podrazumeva da etničke zajednice traže odgovore na svoje probleme kroz integrativni pristup, "jer to je jedini pravi put i preduslov mirnog, demokratskog i prosperitetnog društva".

Na pitanje kako ovi incidenti utiču na proces povratka raseljenih Srba, iz Institucije Ombdusmana upozoravaju da sve tenzije, kako političke tako i na terenu ne ohrabruju povratnike da se vrate na svoja ognjišta.

"Ovi incidenti, kao i zabrinutost trenutnom političkom klimom u Severnoj Mitrovici, generalno ne ohrabruju raseljena lica da se vrate na svoja ognjišta, što dodatno usporava proces povratka raseljenih Srba kao i povratnika iz redova drugih zajednica. Međuetnički incidenti stvaraju osećaj nesigurnosti i na ona lica koja su već ostvarila svoj povratak", navodi se u odgovoru za Kosovo onlajn.