Peci: Neophodni veća mobilizacija i posvećenost albanskog lobija u SAD
Direktor Kosovskog instituta za politička istraživanja i razvoj (KIPRED) Ljuljzim Peci smatra da kosovske institucije nisu učinile dovoljno u diplomatskom ratu sa Srbijom i Rusijom i da bi albanski lobi u SAD trebalo više da se mobiliše i posveti tom pitanju.
On je u intervjuu za Kosovo pres rekao da bi albanski lobi trebalo da postane aktivniji u ostvarivanju spoljnopolitičkih ciljeva, dok Kosovo ne postane članica NATO.
"Kosovo ima najjači lobi u Americi koji je obavio izvanredan posao od početka predstavljaanja kosovskog pitanja krajem 80-ih godina. Mislim da bi trebalo uložiti napore da se ovaj lobi podstakne da se vrati toj svojoj ulozi, jer priča o Kosovu još nije završena i dok Kosovo ne postane članica NATO, aktivnost lobija u SAD mora da bude veoma velika, kako bi se ostvarili ciljevi naše spoljne politike, koji imaju egzistencijalni karakter", rekao je Peci.
On dodaje da kosovske institucije nisu učinile gotovo ništa u vezi sa dokumentovanjem ratnih zločina, što su, kaže Peci, Srbija i Rusija iskoristile da šire dezinformacije u zemljama koje nemaju saznanja o Kosovu.
Sa druge strane, Kosovska obaveštajna agencija (KIA) je uspela da spreči "srpsku i rusku propaganda" na Kosovu.
"Srbija možda pokušava da promeni istoriju za sebe, ali istoriju rata na Kosovu je teško promeniti. Ali s druge strane, njegov propagandni efekat može da igra ulogu, posebno u međunarodnim odnosima, jer ako se ove dezinformacije šire, u mnogim zemljama u kojima političari nemaju dobro poznavanje regiona, one polako počinju da se prihvataju, a možda i stavljaju pod sumnju samu intervenciju NATO-a. Od Svetostefanskog ugovora (1878) pa nadalje imamo posla sa propagandnim mehanizmom protiv Albanaca, ali i drugih populacija u bivšoj Jugoslaviji", rekao je on.
Dodaje i da je u borbi protiv srpske propagande i dokumentovanju ratnih zločina mnogo više učinio Fond za humanitarno pravo Nataše Kandić nego kosovske institucije.
"Mislim da treba da sledimo primer Izraela, kako u dokumentovanju zločina, tako i u umetničkom aspektu, jer posebno filmovi igraju veliku ulogu. Ako pravimo propagandne filmove, izgubićemo rat. Filmovi treba da imaju umetničku dimenziju tako što će pravilno prikazati ono što se ovde dogodilo. S druge strane, po dokumentaciji naša država daleko zaostaje, gotovo ništa nije uradila. U Ministarstvu pravde osnovan je institut za ratne zločine, ali možemo slobodno reći da je za dokumentovanje ratnih zločina na Kosovu mnogo više uradio Fond za humanitarno pravo koji vodi Nataša Kandić, a ne kosovske institucije. Ovde moramo mnogo da uložimo jer nam je ovo potrebno za istorijsku referencu i sećanje na ono što se dešavalo", rekao je on.
Prema njegovim rečima, potrebna je međuinstitucionalna koordinacija u borbi protiv ruske propagande.
"Na Kosovu ne postoji koordinacija niti izgrađene institucije koje će se na sistematski način baviti ovim hibridnim diplomatskim ratom Srbije i Rusije protiv Kosova, a sve to da se artikuliše u narativima spoljne politike Kosova. Ovako nešto još nismo izgradili i mislim da je to jedna od hroničnih bolesti vlasti na Kosovu, ne samo sadašnje. Ona ima duboke korene, od 2008. godine pa nadalje", rekao je Peci.
0 komentara