Odbor Predstavničkog doma SAD o odnosima Srbije i Kosova: Rešenje članstvo u Natou, ne dijalog pod EU

Odbor za spolkne poslove Predstavničkog doma SAD-a
Izvor: Klan Kosova

Zemlje Zapadnog Balkana bile su glavna tema posebnog saslušanja u Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma SAD. Predsednik Pododbora za Evropu Kit Self govorio je o porastu nestabilnosti u regionu, ali i o potrebi za efikasnijom američkom strategijom kako bi se izbegle nove eskalacije, piše Kljan Kosova.

Self je, govoreći o izborima 28. decembra koji će biti održani na Kosovu, izrazio nadu da će Srbija nakon ovih izbora priznati nezavisnost Kosova.

„Nerešen odnos Srbije sa Kosovom jedno je od ključnih pitanja koje vodi do nestabilnosti u regionu, a stvorilo je i strateški rascep koji omogućava Rusiji da potkopa EU i Nato i oslabi balkanske zemlje. Ohridski sporazum između Kosova i Srbije iz 2023. godine, koji je imao za cilj deeskalaciju trenutnih tenzija i oživljavanje ranijih sporazuma, zastao je. Izborna kriza na Kosovu pogoršala je situaciju kao rezultat neuspeha Republike da formira vladu nakon izbora u februaru 2025. godine, što je dovelo do prevremenih izbora u decembru 2025. godine. Nakon izbora, ukoliko Kosovo formira vladu, iskreno se nadam da će Srbija konačno priznati suverenitet Kosova“, izjavio je Self, prenosi Kljan Kosova.

Govoreći o pravima manjina, rekao je da Kosovo ima zakonodavstvo koje štiti ta prava, a koje, kako je naveo, prevazilazi standarde u zemljama EU.

Self je dodao da se Kosovo plaši formiranja ZSO, jer bi, prema njegovim rečima, Srbija to mogla da zloupotrebi, zbog čega ona još nije formirana.

Spomenuo je i pitanje navodne pasivizacije adresa Albanaca na jugu Srbije.

Rekao je da, osim ruske agresije na Ukrajinu, Zapadni Balkan ostaje najnestabilniji region u Evropi.

Prema njegovim rečima, zamrznuti sukobi otvaraju prostor Rusiji, Kini i Iranu, koji koriste takvu situaciju da potkopaju uticaj SAD, Evropske unije i Natoa u ovom delu Evrope.

Self je upozorio na rizik od novog sukoba na Balkanu, navodeći da bi Albanija, Crna Gora i Severna Makedonija bile na prvim linijama fronta. Ako bi do takve situacije došlo, dodao je, Nato ugovor bio bi aktiviran, čime bi se kriza pretvorila u pitanje kolektivne evroatlantske bezbednosti.

Drugi američki političar, Vilijam Ričard Kiting, izjavio je da predsednik Srbije Aleksandar Vučić jača odnose s Rusijom i Kinom više nego sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Govoreći o dijalogu između Kosova i Srbije, rekao je da izgleda da postoji napredak u tom procesu, koji bi, kako je naveo, približio zemlje Evropskoj uniji.

„Pozivam lidere obe zemlje da prestanu sa zapaljivom retorikom“, izjavio je.

Profesor na Univerzitetu Džon Hopkins i stručnjak za Zapadni Balkan Edvard Džozef kritikovao je američki pristup Kosovu.

Prema njegovim rečima, SAD mogu poremetiti destruktivne odnose Srbije s Rusijom i Kinom rešavanjem pitanja Kosova.

„Konačno rešenje nije dijalog pod vođstvom EU, već put ka članstvu Prištine i Beograda u Natou. Predsednik Tramp je u vrlo dobroj poziciji da ponudi takvu transformativnu opciju. U međuvremenu, SAD moraju napustiti svoj neuravnotežen stav prema Beogradu i Prištini, gde se samo Priština smatra odgovornom za provokacije“, izjavio je Džozef.