Spoljnopolitički odbor EP: Kriza na Kosovu mogla bi dovesti do finansijskih gubitaka

Evropski parlament
Izvor: Evropski parlament

Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta usvojio je godišnji izveštaj o Kosovu, u kojem se navodi da je prošla godina bila izgubljena, uz upozorenje da je čak i prvi deo 2026. ugrožen zbog političke krize, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Ti gubici će, prema ovom dokumentu, rezultirati i gubitkom finansijskih sredstava iz Plana rasta EU, jer postoji bojazan da Kosovo neće moći da ispuni potrebne kriterijume.

Paket EU za Zapadni Balkan, za period 2024-2027, vredan je šest milijardi evra. Od tog iznosa, Kosovu pripada oko 882 miliona evra - 253 miliona u vidu grantova i 629 miliona evra u obliku kredita - što znači da Kosovo ima koristi od najviše sredstava u regionu po glavi stanovnika.

Izvori u Briselu su ranije rekli za RSE da bi, ako se ne sprovedu sve reforme, Kosovo moglo da izgubi 68,8 miliona evra.

Autor dokumenta izvestilac Evropskog parlamenta za Kosovo Riho Teras ocenio je da je poslednjih 18 meseci bilo teško za Kosovo.

„Politički zastoj ima značajan uticaj na budućnost zemlje. Važno je da Kosovo ostane na evropskom putu i krene napred sa integracijama“, izjavio je Teras nakon što je dokument usvojen.

Naglasio je da usvojeni izveštaj pruža objektivnu i pravednu procenu situacije na Kosovu.

„Ističemo pitanja vezana za slobodu medija, vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Takođe ističemo pozitivne pomake – usvajanje neophodnih odluka za Plan rasta od strane Skupštine Kosova i, naravno, ukidanje mera Evropske komisije protiv Kosova, što su veoma dobre vesti“, dodao je Teras.

U obrazloženju koje je Teras priložio zvaničnom dokumentu kao aneks, on je ocenio da su izbori 2025, i parlamentarni i lokalni, održani na uredan način.

„Međutim, normalan politički proces je duboko narušen“, ocenio je Teras.

Pre glasanja o izveštaju, rekao je da se nada da će Kosovo prekinuti politički zastoj nakon ovih izbora.

Usvojeni izveštaj izražava snažnu podršku ciljevima Kosova za integraciju u Evropsku uniju. Takođe izražava žaljenje zbog političkog zastoja i polarizacije, kao i zbog brojnih izbornih procesa poslednjih godina, navodi RSE.

Izveštaj, između ostalog, podržava zahtev Kosova za dobijanje statusa kandidata i poziva države članice da ovlaste Evropsku komisiju da sastavi upitnik bez odlaganja.

Kosovo je podnelo zahtev za članstvo u EU krajem decembra 2022. godine, ali EU još nije ispitala njegov zahtev.

Savet Evropske unije, prema izveštaju, pozvan je da brzo deluje i dodeli Kosovu status kandidata, kada se ispune relevantni kriterijumi.

Takođe se pozivaju pet država Evropske unije koje nisu priznale Kosovo – Rumunija, Grčka, Slovačka, Španija i Kipar – da priznaju nezavisnost Kosova, kako bi se Kosovu omogućilo da napreduje ravnopravno sa drugim državama kandidatima.

Odluka, kako se kaže, „iako zakasnela“, da se mere ukinu je pozdravljena i naglašeno je da su one bile u jasnoj suprotnosti sa dokazanom posvećenošću Kosova evropskim vrednostima i približavanju politikama Evropske unije.

Ocenjuje se da su mere bile neopravdane i da su imale negativan uticaj na kosovsko društvo.

Izveštaj dovodi u pitanje nedostatak transparentnosti i predvidljivosti, nivo informisanja javnosti i produženo trajanje mera, uprkos činjenici da je Kosovo ispunilo uslove za njihovo ukidanje.

U međuvremenu, pozdravlja se kontinuirana posvećenost Kosova ka procesu integracije. U tom kontekstu, podseća se da dijalog za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije, uz posredovanje Evropske unije, ostaje sastavni deo evropske perspektive Kosova.

Kosovo i Srbija se pozivaju na saradnju i preduzimanje svih neophodnih mera kako bi se počinioci napada iz 2023. godine u Banjskoj što pre izveli pred lice pravde, uz žaljenje što Srbija još nije procesuirala odgovorne za taj napad, posebno Milana Radoičića.

Dokument koji je usvojio Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta biće predstavljen tokom leta na jednoj od plenarnih sednica Evropskog parlamenta, gde će ponovo biti stavljen na glasanje. Tada će dokument imati oblik Rezolucije Evropskog parlamenta.