Tanasković: Matematički male šanse za prijem Кosova u UNESCO

Bivši ambasador Srbije pri UNESCO Darko Tanasković, u jutarnjem program RTS-a ističe da su šanse da Кosovo bude primljeno u ovu organizaciju, danas i matematički manje nego pre dve godine i kako kaže, ambicije Albanaca na KiM da preuzmu srpske svetinje predstavljaju odraz ideje da stvore novi sintetički kulturni identitet.

"To je i odraz njihove ukupne ideje da stvore neku vrstu novog sintetičkog kulturnog identiteta, takozvane države Кosovo. To nije ništa novo, to će se ponavljati, posebno sada kada se u vezi sa КiM intenziviraju na svim nivoima, od ekonomskog do političkog, događaji koji nas uvode prvo u izbore na КiM, a posle i u pokušaj rešavanja problema Кosova i Metohije, koji je jedna kvadratura kruga gde je teško videti bilo kakvo rešenje", istakao je Tanasković.

Smatra da kosovski Albanci na trima nivoima nastoje da demonstriraju nešto što se može nazvati posezanjem za tuđim kulturnim nasleđem.

"Oni računaju na to da ako bi bili primljeni u UNESCO, onda prema kriterijumima Uneska kulturno nasleđe na teritoriji jedne države smatra se da pripada teritoriji te države, i oni na to računaju. Drugo, oni žele i u imovinskom smislu da prisvoje to kulturno nasleđe, tako da je jedan nacrt zakona o kulturnom nasleđu u skupštini Кosova povučen iz procedure jer su im njihovi pokrovitelji rekli da to tako ne može, a uslov je taj Zakon da imaju nešto više šanse za UNESCO", kazao je Tanasković.

Bivši ambasador Srbije pri UNESCO smatra da je treći vid posezanja otimanje kulturnog nasleđa u smislu kulturno-istorijske pripadnosti, gde se nastoji pokazati da je to albansko, a ne srpsko  i dodaje, da će to sigurno nastaviti da čine i dalje. 

Komentarišući Hodžajevu izjavu da u vreme kada su ti spomenici nastajali nije bilo suverenih naroda, pa se oni mogu smatrati svačijim, Tanasković kaže da je ta izjava zanimljiva, jer pokazuje unutrašnju logiku njihovog zaključivanja.

"Oni smatraju da nacije u modernom smislu te reči nisu postojale u srednjem veku, što je svakako tačno i da se prema tome danas u skladu sa odnosom snaga može redizajnirati ta prošlost. Ali, sa druge strane mi znamo da su narodi postojali, i da se znaju kulturne i duhovne tradicije. U tom smislu Hodžaj pravi grešku, jer ako uzmemo Skenderbega za primer, nacionalnog junaka Albanaca, on je to postao tek u 19. veku. Zatim, albanska nacija je formirana tek krajem 19. i početkom 20. veka", istakao je Tanasković.

Obično se, kaže, uvek može više i bolje u smislu zaštite kulturno-istorijskih spomenika, ali ono što je bitno, jeste da su danas matematički manje šanse da Kosovo bude primljeno u UNESCO, nego što je to bilo moguće pre dve godine. 

"Кosovo bi moralo da dobije dvotrećinsku većinu na zasedanju konferencije UNESCO u novembru, a da bi došlo na dnevni red trebalo bi već u septrembru da se spremaju za oktobar. Кad nisu uspeli 2015. godine u mnogo povoljnijim okolnostima, danas je to i matematički teško zamislivo, jer se u UNESCO malo drugačije glasa nego u drugim međunarodnim organizacijama, a ima i mnogo država koje su povukle priznanje Кosova", istakao je Tanasković.

Takođe navodi, da je moguće uraditi nešto i u naučnoj i kulturnoj javnosti, kao i preko diplomatije.

"Uzmimo primer UNESCO i publikaciju koja je nedavno objavljena, našeg uglednog arheologa Marka Popovića i arhitekte Bjelića o crkvi Svetog Nikole, kao katedralnoj crkvi grada Novo Brdo, koje Albanci zovu Artana. To je knjiga koja je objavljena na srpskom i engleskom koja na izuzetno kompetentan naučni način pokazuje sve u vezi sa crkvom u Novom Brdu. Ta publikacija je vrlo malo poznata. Ona bi sigurno morala biti predstavljena u sedištu UNESCO. Sva naša konzularna predstavništva bi morala da imaju primerke te knjige i da je podele. I to uopšte nije bez efekta, jer Albanci rasturaju mnogo više propagandnog materijala koji nema naučnu osnovu", kazao je Tanasković.

Prema njegovim rečima se, često se u Srbiji bez pokrića male države smatraju beznačajnim, pa se poneki podsmehuju za Palau ili Nauru. 

"Svaki taj glas je glas u glasanju. Glas Кine u tom smislu ima istu vrednost kao glas Papue Nove Gvineje. I te države moramo poštovati. Hvala Bogu da se od 2015. godine shvatilo da im moramo poklanjati pažnju i objašnjavati o čemu je reč. Zaista, mnogi pojma nemaju ni danas o čemu je reč. Inače, ljudi ništa nisu znali. To je sve značajno, jer kad se glasa, potrebno je dobiti određeni broj glasova", rekao je Tanasković.

Smatra da postupci, kao što je slučaj sa Novim Brdom udaljavaju Кosovo od eventualnih šansi da postane članica UNESCO.

"Čak i kad bi Кosovo bilo država, što nije za nas pravno, ono kao država ispunjava uslove da bude članica UNESCO, jer se ponaša prema kulturnom nasleđu na skandalozan način. Ovako nešto njima apsolutno ne pomaže u međunarodnoj zajednici da podignu svoj kredibilitet", zaključio je Tanasković.