Zabrana ulaska Saljiju Beriši u SAD poruka tužilaštvima u Albaniji i na Kosovu
Gradonačelnik Glogovca Ramiz Ladrovci je već nekoliko godina na spisku ljudi kojima je zabranjen ulazak u SAD, kaže da mu to nije smetalo tokom karijere, ali i da se ne oseća dobro jer je na toj listi.
Ekonomija onlajn podseća da je zajedno sa njim na spisku još oko 40 Albanaca sa Kosova, iz Albanije i Severne Makedonije.
Neki od njih su bivši pripadnici OVK koji su imali visoke funkcije na Kosovu, kao poslanici ili ministri u kosovskim vladama.
Neki od njih su: Azem Silja, Daut Haradinaj, Emruš Kšemaji, Fatmir Ljimaj, Rustem Mustafa i Sami Ljuštaku.
Ova američka lista ponovo je privukla pažnju, nakon odluke američkog Stejt departmenta o zabrani ulaska u SAD bivšem predsednike Albanije Saljiju Beriši.
U saopštenju je američki državni sekretar Antoni Blinken rekao da je Beriša, tokom vršenja funkcije, posebno kao premijer Albanije, bio umešan u koruptivne radnje, poput zloupotrebe javnih sredstava i mešanja u javne procese.
Prema američkim navodima, bivši albanski premijer iskoristio je svoju moć za profit i bogaćenje svojim političkih saveznika i članova porodice.
Njegovoj supruzi i dvoje dece, takođe je zabranjen ulazak u SAD.
Beriša je rekao da su optužbe protiv njega "javna kleveta“ i da njegov advokat priprema tužbu protiv sekretara Blinkena.
"Ne postoji niko u Albaniji ni u svetu ko može da kaže da sam umešan u bilo kakvu koruptivnu aferu, pa sam naložio svom advokatu u neutralnoj i poštovanoj zemlji kao što je Francuska da podigne tužbu protiv Entonija Blinkena za javnu klevetu“, rekao je Beriša.
Profesor na Kolumbija univerzitetu i stručnjak za Balkan Tanja Domi istakla je da je sekretar Blinken napomenuo da je korupcija jedno od najvažnijih pitanja u američkoj spoljnoj politici i da je to jasno rekao u svom prvom pismu zvaničnicima.
"Akcija protiv Beriše trebalo bi da posluži kao upozorenje Bajdenove administracije da će pažljivo koristiti različite mehanizme, a sve ovo vidim kao znak da će se baviti pitanjima korupcije“, rekla je Domi.
Stručnjak za pravna pitanja u Demokratskom institutu Kosova Fljorent Spahija kaže da ova odluka pokazuje da SAD ozbiljno shvataju borbu protiv korupcije, ali takođe pomaže i zemljama Balkana da što pre izađu iz tog perioda.
"To pokazuje da se političari moraju boriti i ozbiljno shvatiti korupciju i ne mešati se u korupciju, već biti u borbi protiv korupcije. SAD su prilično ozbiljne i ulažu milione u projekte na Balkanu. Za ove zemlje postoje projekti koji imaju za cilj demokratizaciju i borbu protiv korupcije“, rekao je Spahija.
Upitan zašto je ova administracija sada donela ovu odluku, Spahija je spomenuo izbore održane 25. aprila ove godine u Albaniji.
"Ovaj izborni proces protekao je relativno dobro u Albaniji, iako je bilo optužbi i protivtužbi za kupovinu i manipulaciju glasovima. Ali takođe smatram da pritisak tamošnje opozicije i stare politike imaju uticaja. Zato je američka spoljna politika reagovala“, dodao je on.
Domi je rekla da tvrdnje o Beriši postoje već neko vreme.
"Smatram da je jedni problem koji blokira Albaniju ka članstvu u Evropskoj uniji pitanje korupcije, vladavine prava“, rekla je ona.
Bela kuća je 3. juna izdala memorandum američkog predsednika Džoa Bajdena, navodeći da će borba protiv korupcije biti jedan od osnovnih interesa američke nacionalne bezbednosti.
U izveštaju međunarodne organizacije Transparensi Internešenal za 2020. godinu, Kosovo je zauzelo 104. mesto sa 36 bodova prema indeksu korupcije.
Albanija, iako deli isti broj bodova postigla je napredak u ovom pogledu, popevši se za dve pozicije više nego prošle godine.
Fljorent Spahija smatra da je odluka vezana sa Berišu zapravo poruka sudovima i tužilaštvima u Albaniji i na Kosovu.
"Sjedinjene Američke Države ne mogu same da se bore protiv korupcije na Kosovu, u Albaniji ili bilo gde na Balkanu. Američke vlasti promovišu borbu protiv korupcije i neprestano rade na povećanju nivoa borbe protiv korupcije. Ako mislimo da bi Amerika trebalo da radi naš posao, grešimo. Moramo to učiniti sami“, poručio je Spahija.
0 komentara