Predsednik veterana ONA Besim Hoda najavio formiranje pokreta u Severnoj Makedoniji

1
Izvor: Gazeta Express

Predsednik Udruženja veterana bivše Oslobodilačke nacionalne armije (ONA) Besim Hoda najavio je formiranje pokreta „Jedan“, a kako je kazao, on će biti otvoren za Albance, Makedonce i pripadnike drugih zajednica u Severnoj Makedoniji, prenosi Gazeta ekspres.

Hoda je izjavio da je cilj nove političke organizacije da građanima Severne Makedonije ponudi izlaz iz aktuelne političke situacije, za koju smatra da se nije promenila tokom poslednjih 35 godina.

Dodao je da je došlo vreme da „padnu maske političara koji prodaju lažni patriotizam“.

„Cilj je da građanima ponudimo izlaz iz političkog ćorsokaka koji nas je zahvatio i u kojem se nalazimo već 35 godina. Ostarili smo, a ništa se nije promenilo. Vreme je da padnu maske političara koji građanima prodaju lažni patriotizam i stiču političke poene kroz nacionalizam. Oni se bogate, dok je narod na gubitku. Ako postoji jedno sunce, onda mora da postoji jedna država za sve nas koji ovde živimo“, rekao je Hoda.

On je ponovio da, prema njegovom mišljenju, treba dokazati da se 35 godina služili „lažnim patriotama“, dodajući da u Severnoj Makedoniji nema mnogo političkih stranaka.

„Dokazaćemo da smo 35 godina služili lažnim patriotama. Kod makedonske strane je žalosno to što se glasa za etničku stranku koja se javno izjašnjava protiv Albanaca. S druge strane, albanske stranke se na tome zasnivaju i podižu albanski nacionalizam, dok narod siromaši. Nema mnogo stranaka“, rekao je Hoda.

On je ocenio i da država ne može da se izgradi ukoliko se strane unutar nje ne tretiraju ravnopravno, ističući da Makedonci treba da razumeju da Albanci nisu protiv njih.

„Nakon sukoba 2001. godine napravili smo pogrešne korake. Aneks C Okvirnog sporazuma predviđa obeštećenje obe strane u sukobu. Branioci su heroji, dok se bivši pripadnici ONA i danas nazivaju teroristima. Mi nismo protiv obeštećenja branilaca, ali država ne može da bude majka jednoj strani, a maćeha drugoj. Sve dok se prolivena krv Albanaca ne bude priznala u Ustavu, Makedonija ne može biti država svih građana. I majke i deca poginulih boraca treba da budu tretirani kao časni građani Makedonije, kako bi ovu zemlju osećali kao svoju, a ne da budu tretirani kao majke i sinovi terorista. Država ne može da se izgradi ako se obe strane ne tretiraju ravnopravno“, kazao je on.

On je upitao zašto sada premijer Severne Makedonije ne bi bio Albanac.

„Suština je da se ne gleda etnička pripadnost, već kvalitet. Ako Albanci, prema poslednjem popisu stanovništva, čine 26 odsto stanovništva, onda bi tokom četvorogodišnjeg mandata premijera jednu godinu na toj funkciji trebalo da bude Albanac. Samo tako možemo zajedno da napredujemo, na osnovu kvaliteta, a ne etničke pripadnosti. Na najviše funkcije treba da biramo najsposobnije ljude“, izjavio je Hoda.

Hoda je rekao da pokret „Jedan“ neće žuriti da bilo gde stigne.

„Sa velikom sigurnošću mogu da kažem da ne žurimo da bilo gde stignemo i da ovo nismo uradili zbog izbora. Znate da već više od godinu dana najavljujem izgradnju jedne strukture, ali smo moji saradnici i ja potpuno svesni odgovornosti koju preuzimamo. Ne možemo biti odraz onoga što se do sada dešavalo i to će odrediti da li ćemo biti spremni i sposobni da branimo cilj zbog kojeg smo se okupili“, rekao je on.

Hoda je kritikovao i dešavanja u drugim strankama, navodeći da su „promene političkih tabora nerazumljive“ i da pokret „Jedan“ nastoji da izgradi sigurniju budućnost za decu.

On je istakao i da se ovaj pokret u velikoj meri pronalazi u albanskom političkom bloku.

„Reći ću otvoreno. Mi se u velikoj meri pronalazimo u albanskom bloku“, izjavio je Hoda.

Oslobodilačka nacionalna armija (ONA) u Severnoj Makedoniji formirana je 2001. godine, u velikoj meri od bivših pripadnika OVK, koji su nakon završetka rata na Kosovu 1999. godine prešli u tu zemlju.

Iako su to formalno bile dve različite organizacije sa različitim zonama delovanja, one su delile iste simbole, ideologiju i delom ljudstvo.

Tokom 2001. godine u Severnoj Makedoniji došlo je do međuetničkog oružanog sukoba između makedonskih snaga bezbednosti i albanske paravojne formacije Oslobodilačka nacionalna armija, koji je trajao osam meseci.

Taj konflikt predstavlja najtežu bezbednosnu i političku krizu u novijoj istoriji zemlje, a završio se potpisivanjem Ohridskog sporazuma u avgustu 2001. godine.