FAZ: Kosovo država bez zaštite svedoka

Hašim Tači
Izvor: Kosovo Online

Bivši predsednik Kosova i bivši lider OVK Hašim Tači suočava se sa novom presudom pred Specijalizovanim većima Kosova u Hagu, jer je optužen da je pokušao da utiče na iskaze svedoka. Te optužbe podsećaju na razlog zbog kojeg su Specijalizovana veća uopšte osnovana, a to su rizici kojima su bili izloženi potencijalni svedoci koji su onemogućili vođenje sudskih postupaka protiv visokih bivših vođa OVK na Kosovu, prenosi Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).

FAZ podseća da su Specijalizovana veća Kosova u Hagu sredinom septembra osudila Tačija na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina i da bi kazna danas mogla biti produžena za još šest godina.

Ovaj drugi slučaj, za koji se sada očekuje presuda (takođe prvostepena), proistekao je iz prvobitnog postupka. Tači je prvobitno optužen 2020. godine, a nakon suđenja koje je trajalo više od 230 dana i tokom kojeg je saslušano 273 svedoka, proglašen je krivim. Sud ga je osudio po optužbama koje uključuju 96 tačaka za ubistvo i više od 300 slučajeva mučenja zatvorenika. Ovi zločini počinjeni su u periodu od 1998. do 2000. godine, kada je Tači bio politički portparol OVK, organizacije čiji je bio jedan od osnivača, navodi list.

Dodatna optužnica podignuta je početkom 2024. godine. U njoj se navodi da je Tači, dok se nalazio u pritvoru između aprila i novembra 2023. godine, u više navrata odavao poverljive informacije o svedocima i nalagao svojim saradnicima da utiču na njihove iskaze. Navodno je, do najsitnijih detalja, diktirao šta svedoci treba da izjave pred sudom. Tako je, prema navodima, Tači koristio posetioce da prenesu instrukcije jednom svedoku, nalažući mu da porekne da je Tači bio prisutan na određenom mestu zločina. Kao dokaz za ove tvrdnje, tužilaštvo je priložilo 28 sati presretnutih razgovora između optuženog i posetilaca u pritvorskoj jedinici, ukazuje FAZ.

Ove optužbe služe kao podsetnik na razlog zbog kojeg su Specijalizovana veća Kosova u Hagu uopšte osnovana – na samom Kosovu rizici kojima su bili izloženi potencijalni svedoci onemogućavali su vođenje sudskih postupaka protiv visokih bivših komandanata OVK, što su priznali čak i neki od bivših vođa te organizacije.

„Ako se zaključi da Kosovo ne može da zaštiti svedoke, onda bi taj zadatak trebalo da preuzmu međunarodne organizacije. Ovde je teško. Zemlje zapadne Evrope su sposobne za tako nešto“, rekao je u intervjuu za „Noje ciriher cajtung“ (NZZ) 2011. godine tadašnji vršilac dužnosti predsednika Kosova Jakup Krasnići.

Ako se svedoci ne osećaju bezbedno na Kosovu, tvrdio je tada Krasnići, dodajući da se „njihova bezbednost mora osigurati u inostranstvu“.

Može se opravdano pretpostaviti da je znao o čemu govori – tokom rata na Kosovu 1999. godine Krasnići je bio jedan od vođa OVK, a kasnije je, zajedno sa Tačijem, osuđen na 25 godina zatvora, ističe FAZ.

Sveobuhvatni izveštaj iz 2011. godine, čiji je autor Dik Marti, švajcarski član Saveta Evrope, takođe ukazuje na nedostatak zaštite svedoka.

„Izveštaj, pod naslovom „Nehumano postupanje prema ljudima i nezakonita trgovina ljudskim organima na Kosovu“, sadrži značajne manjkavosti; njegove najsenzacionalnije i najpoznatije tvrdnje do danas su ostale nedokazane. Martijeva tvrdnja da je OVK uzimala organe od svojih zatvorenika radi ilegalne trgovine nikada nije potkrepljena dokazima. Naprotiv, postoje opravdane sumnje u to da li su pobunjenici uopšte posedovali stručnost neophodnu za izvođenje takve operacije. Ipak, drugi delovi Martijevog izveštaja su verodostojniji“, navodi FAZ.

To se posebno odnosi na dobro utemeljene nalaze sada već pokojnog Švajcarca, koji se tiču neizvesne i opasne situacije u kojoj su se nalazili pojedinci na Kosovu – ljudi koji su bili svedoci zločina OVK i koji bi potencijalno mogli da svedoče o njima.

„Bilo je svedoka tih događaja koji su eliminisani, dok su drugi – samo zato što su ispitivani o tim događajima – bili toliko zastrašeni da se nisu usudili da svedoče“, navodi se u izveštaju.

Takvi svedoci, naveo je Marti, „nemaju ni najmanje poverenja u mere zaštite koje bi im mogle biti ponuđene“.

Upravo su ta zapažanja, a ne priča o trgovini organima, dovela do osnivanja Specijalizovanih veća Kosova, njihovog izmeštanja u Hag i imenovanja međunarodnog osoblja.

Formalno, međutim, ovaj sud ostaje deo pravosudnog sistema Kosova. Upravo je kosovska skupština izglasala osnivanje suda, a sada postoje pokušaji da se ta odluka poništi. Demokratska partija Kosova, koju je osnovao Tači i dugo predvodio, podnela je nacrt zakona nakon što je taj sud osudio njenog bivšeg predsednika.

„Cilj ovog predloga zakona je da sud praktično liši svake delotvornosti. Inicijatori nameravaju da odrede da se tribunal može baviti isključivo navodima o nezakonitoj trgovini organima – potpuno svesni da su te optužbe neosnovane, a time i nemoguće za dokazivanje. Još opasniji je predlog da se svi spisi suda sa sedištem u Hagu, uključujući dokumenta koja se odnose na zaštitu svedoka, predaju kosovskim vlastima. Ovo izaziva veliku zabrinutost, jer bi to praktično značilo ukidanje zaštite svedoka. Mnogi svedoci su se usudili da svedoče protiv Tačija i njegovih saoptuženih samo zato što im je u Hagu bilo obezbeđeno sigurno okruženje“, ukazuje FAZ.

Ipak, ostaje nejasno da li će ovaj zakonski predlog, koji je problematičan u pogledu unutrašnje politike i štetan po međunarodni ugled Kosova, zaista biti usvojen.

Predsednica Kosova Justina Široka Pulja vratila je predlog zakona parlamentu na zahtev Demokratske partije Kosova, koja je navela potrebu za njegovim izmenama. Od tada je nekoliko pokušaja da se zakon ponovo stavi na dnevni red propalo zbog nedostatka kvoruma.

Evropska unija je upozorila Kosovo da ne usvaja ovaj zakon, ističući da bi se time prekršile međunarodne obaveze zemlje i ugrozila zaštita svedoka, ističe FAZ.