Kosnet: Nerealno je govoriti o novoj kosovskoj vladi bez Srpske liste 

Sjedinjene Američke Države usredsređene su ne samo na vraćanje vlada Srbije i Kosova za pregovarački sto, već i na obezbeđivanje uslova za postizanje sveobuhvatnog sporazuma, rekao je američki ambasador Filip Kosnet u intervjuu za Koha ditore.

Prema njegovim rečima, dogovor bi mogao da bude postignut u toku naredne godine.

Poslednjih godina zvaničnici američke administracije isticali su da ako Kosovo i Srbija postignu sveobuhvatni sporazum koji bi uključivao bilo kakvu korekciju granica, tada bi i SAD taj sporazum sagledale, a ne odbacile. Kosnet misli da se to pogrešno protumačilo, pretpostavljajući da to znači da se Sjedinjene Države aktivno zalažu za bilo kakve promene granica.

„Nikada nije bilo tako. Štaviše, naš stav je bio da svaki sporazum između Kosova i Srbije treba da bude prihvatljiv za narode dve zemlje, a ne samo za neke političare “, rekao je Kosnet.

Međutim, prema tom američkom diplomati, moguće je da će Kosovo i Srbija, kao deo opšteg dogovora, razmotriti korekciju granice. On kaže da je to pitanje za zvaničnike obe vlade - da li oni očekuju ili ne da će u budućnosti biti razgovora o teritorijama.

Tokom posete predstavnika SAD novim prostorijama Koha grupe, on je govorio i o izazovima koji očekuju sledeću vladu Kosova. Takođe je rekao da je nerealno razgovarati o vladi bez priznavanja političke relanosti Srpske liste. Reagovao  je i na izjave kojima se poziva na preispitivanje mandata Specijalnog suda. Prema američkom ambasadoru, svaki napor u tom pogledu bio bi izdaja prema SAD i žrtavama iz svih zajednica.

GRAĐANI GLASALI ZA PROMENE

Nakon skoro dva meseca, izborni rezultati 6. oktobra konačno su potvrđeni, dok su Pokret Samoopredeljenje i Demokratski savez Kosova najavili potpisivanje sporazuma o stvaranju nove vlade. Šta vidite kao glavne izazove nove vlade?

Mislim da je ovo izuzetno uzbudljivo vreme za Kosovo. Jasno je da su na izborima 6. oktobra građani glasali za promene. Imao sam mnogo sastanaka sa rukovodstvom Samoopredeljenja i DSK i mislim da su oni posvećeni stvaranju nove vlade, koja predstavlja sve ljude na Kosovu, sa fokusom na probleme običnih građana. Moram reći da je to uzbudljivo za građane i zemlju. Mislim da bi trebalo da vidimo veliki napredak u 2020.

Jedan od prvih zadataka je nastavak dijaloga sa Srbijom. Kakav pristup očekujete od Kosova u ovom procesu?

Dozvolite mi da ovo stavim u širi kontekst. U našim naporima da podržimo narod Kosova, američka vlada govori o tri ključna prioriteta za Kosovo: mir, pravda i prosperitet.

Kada je u pitanju pravda, to se odnosi na borbu protiv korupcije, što je bilo glavno pitanje u kampanji, ali i na to da se poštuju svačija prava na Kosovu, bez obzira na etničku pripadnost, pol, orijentaciju i tako dalje. Tako da imamo vrlo širok pogled na to šta pod pojmom pravde mislimo. Prosperitet podrazumeva ekonomski razvoj, ekonomske prilike za mlade ljude koji često osećaju nezadovoljstvo što bez obzira na kvalifikacije za posao imaju ograničene mogućnosti ako nemaju prave veze. A onda govorimo o miru.

Kada govorimo o miru, mislimo na bolje odnose između zajednica unutar Kosova, ali i na bolje odnose između Kosova i njegovih suseda, ne samo sa Srbijom, ali je naravno Srbija na vrhu liste. A posebno u smislu dijaloga, važno mi je naglasiti američko gledište da se napredak u odnosima sa Srbijom odnosi i na ekonomske prilike, kao i na mogućnosti za bolje pravosuđe i jednake mogućnosti u zemlji u celini. Dakle, ova tri pitanja: mir, pravda i prosperitet su usko povezani.

Bilo je dosta diskusija o mogućem konačnom sporazumu sa Srbijom. Da li smatrate da je ovo moguće ostvariti u narednoj godini?

Da, mislim da je to moguće postići sledeće godine. Moja vlada fokusirana je ne samo na vraćanje vlada Srbije i Kosova za pregovarački sto, već i na obezbeđivanje uslova za uspešno zaključivanje sveobuhvatnog sporazuma. Drugim rečima, doći do cilja, a ne samo početne linije. Verujem da će ljudi iz obe zemlje imati veliku korist od poboljšanja odnosa. Istovremeno, mislim da je važno da se Kosovo učini ravnopravnim sa svim ostalim zemljama u regionu kako bi se utrlo put ka prosperitetu i miru za sve ostale zemlje Zapadnog Balkana.

Na primer, bilo je govora o mini-šengenskom aranžmanu. Koliko znamo, Kosovo će u budućim razgovorima o "mini Šengenu" biti pozvano kao ravnopravno. Vlada treba da ide; treba poslati delegaciju. Ako predlog sadrži elemente koji se Kosovu ne sviđaju , to treba da kaže Kosovo.

Znate, Kosovo mora diskutovati za stolom, mora da pregovara kao ravnopravno sa drugim zemljama. Možda će se mini-šengenski aranžman delimično razviti zato što Kosovo pomaže da se formuliše. Ali mislim da oni ljudi koji kažu da Kosovo ne treba ni da se trudi oko učešća u procesu propuštaju odličnu priliku. Isto važi i za dijalog. Vlada Kosova treba da ode i sedne ispred Vlade Srbije, snažno argumentuje svoj stav i pokuša da postigne dogovor koji koristi obema stranama.

DIJALOG, BEZ PREDUSLOVA

Ali, kaže se da je konačni dogovor stvar kompromisa. Koji je kompromis prema vašem mišljenju moguć?

Kao prvo, podsetim vaše čitatelje da Sjedinjene Države nisu strana u pregovorima. Razgovori su između Srbije i Kosova. Sjedinjene Države, poput vaših evropskih prijatelja, žele da pomognu u ovom procesu. Želimo da pomognemo da strane ispune sva obećanja koja daju. Dakle, ne bih ulazio u velike detalje o hipotetičkim stvarima o tome šta će se desiti. Ipak, kao profesionalni diplomata, želim reći da mislim da je važno da pregovarači budu slobodni da raspravljaju o bilo čemu, da nemaju preduslove pred delegacijama sa kojima sednu da razgovaraju. S tim u vezi, mislim da je važno da Kosovo ukine porez, a važno je i da Srbija obustavi kampanju za povlačenje priznanja Kosova, a onda strane mogu da razgovaraju o tim pitanjima za pregovaračkim stolom.

Spomenuli ste takse. I DSK i Samoopredeljenje su rekli da će ih ukinuti, ali će umesto toga primeniti puni reciprocitet sa Srbijom. Da li to doživljavate kao pozitivan potez?

Mislim da je njihova posvećenost suspenziji taksi definitivno pozitivan potez. Što se tiče reciprociteta, naše mišljenje je da su to pitanja o kojima treba doneti odluku za stolom. Iskreno, za nas nije pozitivan ishod ako Kosovo uvede necarinske recipročne barijere, već da efikasno ispregovara sa Srbijom i ukloni trgovinske barijere. Želeli bismo da vidimo manje prepreka i više otvaranja, više trgovinske saradnje, investicija, pitanja nestalih i mnoštvo drugih pitanja koja već 20 godina zaokupljaju obe zemlje.

Šta ako se ne postigne dogovor? Koje bi bile posledice za Kosovo?

Mislim da će postizanje sporazuma imati velike pozitivne implikacije na napredak Kosova i njegovo mesto u Evropi. 'Status kvo' zaista nije održiv. Kako je rekao naš specijalni predstavnik za zapadni Balkan Metju Palmer, kada je nedavno bio na Kosovu, neuspeh u pokretanju dijaloga nije pomogao Kosovu. To nije pomoglo ni kosovskoj privredi ni njenom položaju u svetu. Opet mislim da će sveobuhvatni sporazum sa Srbijom otvoriti vrata stranim ulaganjima, stvoriti nove ekonomske prilike za ljude koji su ovde i to nije samo pitanje koje je važno za međunarodnu zajednicu.

Znate, dijalog nije bio na dnevnom redu tokom predizborne kampanje, ja to razumem, ali ne vidim da je to sprečava novu vladu da ispuni svoja obećanja o unutrašnjim pitanjima. Smatramo da je potrebno istovremeno da se napreduje na unutrašnjim i spoljnim pitanjima.

Do sada je nedostajalo jedinstvo između političkih stranaka i institucija u pogledu konačnog ishoda dijaloga. Dok se predsednik založio za korekciju granica, stranke se generalno protive toj ideji. Mislite li da će sledeća vlada uspeti da prevaziđe ove razlike i da izgradi konsenzus?

Optimističan sam da će dve stranke koje su deo vlasti i stranke u opoziciji videti najveći prioritet u zemlji i građanima. Sada je vreme, vreme je da se svi oni koji su uključeni u politički život, bilo u vladi ili u opoziciji - okupe i u duhu nacionalnog jedinstva misle na obične građane i šta to znači za obične građane. Kosovo treba da poboljša odnose sa susedima.  

AMERIČKA POZICIJA NIJE DOBRO SHVAĆENA  

Da li postoji razlika između Evropske unije i Sjedinjenih Država u pogledu dijaloga između Kosova i Srbije. A kada pričamo o tome: da li SAD podržavaju promene granica?

Mislim da su Evropska unija i Sjedinjene Države snažno posvećene pružanju podrške građanima i narodu Kosova i Srbije u pronalaženju načina za poboljšanje odnosa. Ovo se nije promenilo. To je nešto što ćemo usko koordinirati i konsultovati sa sa evropskim partnerima kako EU bude razvijala svoju spoljnu politiku u budućnosti. Kao što znate, došlo je do promena na vrhu strukture spoljne politike EU.

Što se tiče zamene teritorija, promene granica, mislim da američki položaj nije dobro shvaćen i pokušaću to da razjasnim. U poslednjih godinu ili dve godine, neki zvaničnici američke administracije rekli su da ako Kosovo i Srbija pristanu na sveobuhvatni sporazum koji bi uključivao bilo kakve korekcije granica, mi bismo sagledali taj sporazum, a ne bi ga odbacili bez razmatranja.

Ljudi su to pogrešno shvatili, pretpostavljajući da to znači da SAD aktivno podstiču veliku korekciju granica. To nikada nije bilo tako. Štaviše, naš stav je bio da svaki sporazum između Kosova i Srbije treba da bude prihvatljiv za narode dve zemlje, a ne samo za neke političare. Mislim da je sasvim jasno da je podrška na Kosovu za veliku dramatičnu razmenu teritorija ili promenu granica vrlo mala. Mislim, prilično je jasno da jeste. Da li je moguće da Kosovo i Srbija, kao deo opšteg dogovora, sagledaju mogućnost demarkacije granice, uz neke promene? Da, moguće je, ali mislim da je to pitanje za zvaničnike obe vlade - da li oni očekuju da će u budućnosti biti razgovora o teritorijama ili ne.

Ponekad se čuju kritike da kosovski lideri donose odluke pod pritiskom. Da li je Kosovo spremno da donosi sopstvene odluke, a da nije izloženo međunarodnom pritisku?

Mislim da su lideri i ljudi na Kosovu sposobni da grade svoju budućnost, utirući put napred. Istovremeno, naravno, moja vlada i drugi u regionu mnogo ulažu u budućnost Kosova. Ne bismo radili ovaj intervju da mislite da američki glas nije važan.

Dakle, nastavićemo da činimo sve što možemo da podržimo obe strane. Mislim da ste u svom pitanju upotrebili reč "pritisak", ali ja to ne vidim tako. Da li jasno iznosimo svoj stav? Svakako da, delom i zato što je mnogo ljudi zainteresovano da čuju šta naša ili druga vlada imaju da kažu.

Ali želim da istaknem da ljudi ponekad misle da neka pitanja koja su zanimljiva međunarodnoj zajednici nisu bitna za narod Kosova. To često vidimo drugačije, a dijalog je najbolji primer. Mnogi ljudi ne vide kako će poboljšanje njihovih odnosa sa Srbijom ili drugim susedima uticati na njihov život. Smatramo da je ovo važno za obične građane, jer će stvoriti nove mogućnosti za sve. Naravno da postoje sumnje i nepoverenje, ali ako vlade Srbije i Kosova mogu da pregovaraju o sporazumu koji je u interesu građana obe zemlje, oni će imati podsticaj da omoguće njegovu primenu i moja zemlja će biti tu da se pobrine da svi ispune svoja obećanja.

KURTI NEĆE MOĆI BEZ SRPSKE LISTE

Kandidat za premijera Aljbin Kurti isključio je mogućnost da Srpsku listu učini partnerom u vladi, mada je rekao da će ispuniti ustavnu obavezu da ministar u vladi bude iz ove stranke. Kako komentarišete ovo?

Mislim da je gospodin Kurti svestan da se njegova odgovornost kao premijera razlikuje od odgovornosti opozicionog lidera, a Kurti razume Ustav Kosova. Mislim da je realan i znam da neće moći upravljati bez da čuje glas članova srpske zajednice. Činjenica je šta Srpska lista predstavlja - nije svaki pojedinac - nije svaki Srbin ljubitelj Srpske liste - ali, ona je važan glas.

Mislim da nije realno govoriti o upravljanju zemljom bez poštovanja ustavnih principa o ulozi manjina i bez priznavanja političke stvarnosti Srpske liste.

Korupcija i organizovani kriminal i dalje predstavljaju brigu za kosovsko društvo. Budući partneri u vlasti najavili su agresivne mere protiv kriminala i korupcije. Da li podržavate ove mere?

Apsolutno podržavamo mere protiv korupcije, unutar i izvan vlade. Imajte na umu da nova vlada još nije preuzela funkciju i prirodno je da se njene posebne politike vremenom razvijaju. Imam veliko poverenje u pravosudne institucije na Kosovu, u policiju i mislim da Kosovari, uprkos svojim političkim stavovima, osećaju snažno da korupcija koči zemlju. Naša ambasada, ja sam lično veoma glasan otkad sam došao oko ovog pitanja i nastaviću da to radim. Mislim da je osvetljenje svakog tamnog ugla na svakom mestu presudno za zdravu budućnost.

Specijalni sud je povećao broj poziva bivšim pripadnicima OVK, a očekuje se da će prve optužnice biti podignute uskoro. Ali na Kosovu se čuju glasovi koji od vlade traže da ponovo razmotri mandat suda. Kako komentarišete ovo?

Pre dve godine, kada je pokušano oboriti Specijalni sud, moj prethodnik i prijatelj Greg Delavie rekao je da je to izdaja SAD-a. Slažem se, ali želim dodati da je svaki potez slabljenja ili uklanjanja Suda takođe izdaja svih žrtava iz svih zajednica koje zaslužuju pravdu za zločine počinjene pre 20 godina. Vrlo sam svestan istorije Kosova i regiona, znam da su neki frustrirani i s poddozrenjem gledaju na mandat Specijalnog suda. Ne mislim da je odgovor u umanjivanju njegove efikasnosti tako što se ne bi istraživalo ili tragalo za pravdom kada je to moguće. Moramo zahtevati više pravde za žrtve, a ne manje. Uveren sam da će Specijalni sud nastaviti raditi svoj posao i uspostavljati pravdu na osnovu svog mandata.