Berlinski proces u naletu, Otvoreni Balkan miruje, mogu li ruku pod ruku?

Albanija će sutra biti domaćin Samita Berlinskog procesa koji će okupiti predstavnike balkanske šestorke i zvaničnike Evropske unije, među kojima će biti i nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron. Cilj ove inicijative, pokrenute 2014. godine je da se unaprede regionalna saradnja i evrointegracije regiona, a otkako su Beograd, Tirana i Skoplje 2019. godine lansirali Otvoreni Balkan ne prestaju polemike o tome da li su ove dve inicijative konkurentne, koja će koju da nadživi, da li jedna drugu sputava ili će se na kraju integrisati.
Izjava albanskog premijera Edija Rame s početka jula da je Otvoreni Balkan "ispunio svoju misiju" i da fokus treba da bude na Berlinskom procesu, samo je dala vetar u leđa onima koji od starta na njega nisu blagonaklono gledali i koji su u Raminim rečima videli početak kraja ove inicijative. Prema oceni sagovornika Kosovo onlajna, međutim, ove dve platforme ne isključuju jedna drugu i svaka od njih ima svoje prednosti i mane.
Berlinski proces je, podsetimo, nastao na inicijativu bivše nemačke kancelarke Angele Merkel i njegove članice su Srbija, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Albanija. One su prošlog novembra potpisale sporazume o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija. Pre toga, 2020. usvojen je i Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište.
Otvoreni Balkan nastaje pet godina posle pokretnja Berlinskog procesa, 2019. godine, tada pod imenom mini Šengen. Iza njega su stali predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije Edi Rama i Severne Makedonije Zoran Zaev. Očekivanja su bila da će se ovoj inicijativi pridružiti i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo, ali se to do danas nije desilo. Otpori postoje na sve tri adrese. U okviru Otvorenog Balkana potpisani su sporazumi koji omogućavaju da svaki građanin tri zemlje može da se zapošljava pod istim uslovima kao lokalni stanovnik, o povezivanju šema za elektronsku identifikaciju građana, saradnji u oblasti veterine, bezbednosti hrane i fitosanitarnoj oblasti, priznavanju akademskih kvalifikacija, saradnji u turizmu i kuluturi...
Programski koordinator fondacije BFPE Stefan Vladisavljev kaže za Kosovo onlajn da Berlinski proces i Otvoreni Balkan ne treba posmatrati kao konkurentne inicijative jer su one dopunjujuće i imaju isti cilj a to je pospešivanje regionalne saradnje i povezivanje između država na Zapadnom Balkanu.
"To može biti samo korisno. Koja god da se od njih primenjuje ili da se primenjuju zajedno, mi samo možemo da imamo korist od tih inicijativa", kaže Vladisavljev i dodaje da Tirana nije izašla iz Otvorenog Balkana i da ova inicijativa u ovom trenutku "miruje".
On kaže da je činjenica da je u okviru Berlinskog procesa kao jedne pretfaze evropskih integracija, pospešena saradnja na regionalnom nivou, ali i da se u okviru tog procesa naišlo na neke nepremostive prepreke.
"S obzirom na to da se Berlinski proces (BP) odnosi na svih šest aktera sa Zapadnog Balkana, jedna od tih prepreka je bila što se odluke donose konsenzusom. Dakle, da bi se nešto u okviru BP sprovelo, svih šest aktera, moraju da se sa tim saglase i moraju zajednički doneti odluku. S obzirom na neke bilateralne tenzije koje postoje u regionu, prosto nije bio moguć dogovor oko svih onih odluka koje su bile važne za regionalnu saradnju i stvorila se potreba da one države koje žele da idu napred i koje mogu da se dogovore da idu napred, da nađu način da to i urade. Tako je nastao Otvoreni Balkan. On je, dakle, nastao kao odgovor na neefikasnost Berlinskog procesa i na nemogućnost da se svi oni benefiti regionalne saradnje postignu kroz to jedno konsenzualno odlučivanje u kojem svi moraju da se dogovore da bi nešto bilo i urađeno”, kaže Vladisavljev.
Naš sagovornik smatra da je Otvoreni Balkan koristan posebno zbog toga što može da se, kako kaže, “upali i ugasi” onda kada je potreban.
“Kada Berlinski proces radi, onda vam Otvoreni Balkan nije neophodan. Rekao bih da su to komplementarne inicijative i da svaka ima svoje prednosti i mane. Ali definitivno Berlinski proces ima jedan oblik institucionalizacije kroz neku vrstu pomoći država EU, dok je Otvoreni Balkan više ad hok inicijativa u vlasništvu država regiona koja se koristi po potrebi i čija budućnost zavisi od toga koliko će države na Zapadnom Balkanu želeti da unapređuju svoju regionalnu saradnju bez prevelikih prepreka. Može se desiti da se neke stvari koje se u okviru Berlinskog procesa dogovore, prosto ne primene, a to je zbog toga što da bi se primenile sa tim mora da se saglasi i Beograd, i Priština, i Sarajevo i Podgorica i da onda opet dođemo u situaciju da se predstavnici Tirane, Beograda i Skoplja susretnu i kažu: dobro možda ne možemo svih šestoro ovo da uradimo, hajde de opet naše tri države naprave korak napred i da opet u okviru inicijative Otvoreni Balkan potpišemo neke sporazume ili implementiramo neke odluke", kaže Vladisavljev.
Govoreći o dometima jedne i druge inicijative, Vladisavljev ističe da je najveće dostignuće oba procesa - viši nivo regionalne saradnje.
“Ono što je prednost Berlinskog procesa jeste da su u njega uključeni svi akteri sa Zapadnog Balkana, svih šest ekonomija i činjenica je da ako se nešto uspešno dogovori unutar BP, to je primenjeno na celom regionu. Nešto što bi bilo najpopularnije u celoj populaciji je pitanje rominga. Kada putujete u Crnu Goru, Albaniju, Severnu Makedoniju možete da koristite svoje mobilne telephone bez primene roming tarifa, barem u jednom vremenskom periodu. S druge strane, za OB se vezuje efikasnost. Dakle ne morate da imate šest članica, do sada ih je bilo tri, i ako se one nešto dogovore to mogu da primene vrlo brzo jer postoji i politička volja i ekonomski benefit da se te odluke primene”, kaže Vladisavljev.
Komentarišući negativne komentare na račun Otvorenog Balkana, predsednik Demokratske partije Srba u Severnoj Makedoniji Ivan Stoilković ocenio je za Kosovo onlajn da svako ko pokušava da obesmisli tu inicijativu sigurno ima neko drugačije viđenje razvoja situacije na Balkanskom poluostrvu, pogotovu kada su u pitanju odnosi između Srbije i Severne Makedonije.
"Osporavanje Otvorenog Balkana je u suštini priča o nekoj drugoj opciji. Jedina priča koja se čula u poslednjih 20-ak godina jeste 'AlMaKos', a to je ujedinjenje Severne Makedonije, Albanije i Kosova. U tom smislu osnivanje 'velike Albanije' nije neka novost, nego je samo potvrda politike koju vodi međunarodna zajednica", kaže Stoilković.
Prvo pokazivanje takve politike, dodaje, bila je nedavna instrumentalizovana poseta Aljbina Kurtija Severnoj Makedoniji.
Upoređujući Berlinski proces i Otvoreni Balkan, analitičari iz Tirane kažu za Kosovo onlajn da je Otvoreni Balkan poslao poruku da političari u regionu mogu da sarađuju kada to žele, dok kao prednost Berlinskog procesa vide to što iza njega stoji EU sa svojim fondovima.
Direktor istraživanja i koordinator Foruma za povezivanje u Tirani Adrian Hačkaj smatra da je Otvoreni Balkan doneo dobre efekte regionalnoj saradnji i njenom unapređenju, ali da je Berlinski proces sigurniji i stabilniji.
“Premijer Albanije je pre nekoliko meseci javno izjavio da će Otvoreni Balkan prestati da postoji, da je ispunio svoju misiju. Ovo se tumačilo kao da taj proces više ne postoji. Međutim, obavešteni smo da još uvek postoje aktivnosti u okviru Otvorenog Balkana. Mislim da je Otvoreni Balkan doneo pozitivne efekte, sa dinamikom i akcentom na regionalnoj saradnji i njenom unapređenju. Ta inicijativa je poslala poruku da naši političari mogu da sarađuju kada to žele“, rekao je Hačkaj za Kosovo onlajn.
On, međutim, primećuje da nije postojala struktura za sprovođenje inicijative Otvoreni Balkan, niti jasnog radnog plana.
"Primera radi, samo za tri potpisana sporazuma za Berlinski proces, bilo je 27 pripremnih sastanaka, dok je za Otvoreni Balkan takvih sastanaka bilo vrlo malo", kaže Hačkaj.
Povratak pažnje Berlinskom procesu je dobar i pozitivan korak za zemlje Zapadnog Balkana, smatra albanska novinarka A2 Televizije Merita Haklaj. Ona je za Kosovo onlajn rekla da Otvoreni Balkan, formiran samo od strane tri države, kao takav, nije mogao da funkcioniše.
Haklaj ukazuje da u okviru Berlinskog procesa zemlje regiona mogu da koriste fondove Evropske unije, dok su u okviru Otvorenog Balkana one bile usmerene na međusobne recipročne sporazume i sopstvene fondove.
„Vrednost Evropske unije u okviru Berlinskog procesa i zajedničkog regionalnog tržišta je upravo činjenica da je EU dala fondove na raspolaganje našim zemljama i na njima je bilo kako da se takmiče u projektima, kako da ih razvijaju i koriste za dobrobit regiona kako bi bio spreman za integraciju u EU. Zemlje koje su osnovale Otvoreni Balkan sigurno su bile podržane i od same EU i SAD, ali se videlo da mnogi sporazumi nisu sprovedeni, iako nije bilo prepreka za njihovu primenu. U tom slučaju inicijativa kancelara Šolca, ali i otvoreno prihvatanje od strane premijera Albanije Edija Rame, za reaktiviranje Berlinskog procesa, kao projekta koji okuplja sve zemlje koje imaju neku vrstu obaveze da razgovaraju sa EU, nisu prepreka za primenu bilateralnih dogovora. Na primer, imali smo mnogo potpisanih sporazuma s Kosovom, ali neki su primenjeni, neki ne. Dakle gde je EU tu je i sprovođenje glavnih sporazuma plodnije. Uvek je na našim zemljama da naprave projekte, da se takmiče i da ih nose“, kaže Haklaj.
Albanski analitičar i novinar Frok Čupi kaže za Kosovo onlajn da je predstojeći sastanak u okviru Berlinskog procesa veoma važan za region, ali da je "unutar tog procesa i sam Otvoreni Balkan". Prema njegovoj oceni, Otvoreni Balkan je najbolja inicijativa ovog vremena za otvaranje granica i unifikaciju Balkana. Što se tiče sutrašnjeg Samita u Tirani u okviru Berlinskog procesa, on kaže da će imati "nekoliko posebnosti".
"Glavna posebnost je ono što se dešava na severu Kosova i jugu Albanije. Na severu Kosova postoji jedan konflikt, jedna zamrznuta zona, koja s vremena na vreme može da dovede do izbijanja sukoba. Drugo, tu je problem koji može da eskalira u Himari, jer Grčka pokušava na sve načine da ga oživi. To su neke od najvažnijih tema koje će biti na Samitu“, smatra Čupi.
0 komentara