"El Takigrafo": Albanska mafija dominira u trgovini drogom u Španiji, Velikoj Britaniji i Ekvadoru

Marihuana, pronađena u putnoj torbi na Kosovu
Izvor: Kosovska policija

Albanska mafija je u Španiju stigla 1990. Ona je tada postala je poznata uglavnom po trgovini ljudima i heroinom. Međutim, tokom godina, ove opasne kriminalne organizacije – koje uključuju građane Albanije i Kosova – eksponencijalno su rasle, postajući kraljevi trgovine drogom u Španiji i drugim delovima planete kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo ili Ekvador, piše "El Takigrafo".

Kako navodi taj španski portal specijalizovan za pravosudne, policijske i kriminalne hronike, albanske kriminalne grupe su se prvo bavile heroinom, pa kokainom, a sada su dodali i uzgoj i promet marihuane.

Od 2017. godine, što se poklopilo sa prvim upozorenjem "Mosos d'Eskuadra" o dolasku transnacionalnih kriminalnih grupa u Kataloniju posvećenih trgovini marihuanom, Albanci su svoje resurse usmerili na ovu drogu, podižući makro plantaže u svim krajevima Španije, ali posebno na istočnoj obali i u Kataloniji.

Iskorišćavaju sunarodnike bez dosijea kao „baštovane“

Proizvodnja velikih količina drogeuključuje velike plantaže, obično smeštene u industrijskim skladištima ili u porodičnim kućama. Istovremeno, za pravilno funkcionisanje useva, i garant dobre žetve, albanske gazde eksploatišu sunarodnike koji u Španiju stižu sa privremenim boravištem (90 dana), piše "El Takigrafo".

Radnike zatvaraju u plantaže da obavljaju funkciju „baštovana“, ne mogu da napuste prostorije i žive eksploatisano uzgajajući i nadgledajući uzgoj marihuane, dok im ne istekne dozvola i mogu da se vrate, u svoju zemlju. Međutim, tokom dana rada na plantaži nemaju nikakav kontakt sa spoljašnošću.

Kako navodi španski medij, to su obično muškarci, roditelji, bez mnogo sredstava i većina (90 odsto) bez prethodne kriminalne istorije. Na ovaj način, ako budu uhapšeni, manje su šanse da da dobiju kaznu zatvora.

Savezi sa lokalnim proizvođačima

Inspektor Toni Saljeras, šef Centralne oblasti organizovanog kriminala Mososa, izjavio je da „kriminalne organizacije kupuju proizvodnju od lokalnih proizvođača, čime se uspostavljaju sinergije između stranih i nacionalnih grupa. Prvi im plaćaju dobre svote novca da bi drugi uzgajali drogu za njih na plantažama koje su već postavili širom katalonske teritorije”.

Prisutni na drugim delovima planete

Međutim, navodi "El Takigrafo", ove kriminalne organizacije nisu se ograničile samo na rast u Španiji, već se njihovo prisustvo širi i na druge delove planete. Na primer, vode tržište kokaina u Velikoj Britaniji, koja je i evropska zemlja koja najviše konzumira tu narkotičku supstancu. Tamo su, pored toga, kupili mnoge restorane u Londonu, kako bi oprali novac koji dobiju od trgovine drogom.

S druge strane, ako pređemo sa starog na novi kontinent, albanski klanovi su pre nekoliko godina stigli u Ekvador, tačnije u grad Gvajakil, čija je luka postala ključni deo logistike međunarodne trgovine drogom u poslednje dve godine. Zanimljivo je da su se naselili u Južnoj Americi zahvaljujući kalabrijskoj mafiji koja se pozicionirala kao najmoćnija i najopasnija na svetu. Kalabrijski klanovi su dali poverenje albanskim emisarima da otvore nove rute iz Gvajakila.

Zaslužili su mesto u vrhu organizovanog kriminala

Na ovaj način su albanski klanovi godinama stekli poverenje svih međunarodnih kriminalnih organizacija. Ovaj prestiž su stekli uglavnom zbog straha koji ulivaju, "iako u Španiji nastavljaju sa niskim profilom – zainteresovani da ostanu neprimećeni – u ostatku sveta su veoma nasilni”.

Bez obzira na to, Korpus državne bezbednosti počinje da ih obeležava i svake nedelje se preduzimaju operacije protiv droge. Iako se ogromna većina hapšenja odnosi na „baštovane“ koji žive eksploatisani na plantažama, policijske snage sužavaju obruč oko šefova, pojačavajući pritisak novim istragama, praktično svakog dana.