Kosovo od 2021. do 2025. godine izdvojilo 13,4 milijarde evra za Ciljeve održivog razvoja

Institut GAP
Izvor: Institut GAP

Kosovo je u periodu od 2021. do 2025. godine izdvojilo 13,4 milijarde evra ili 87 odsto budžetskih rashoda
za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja (COR), ali je najveći deo tih sredstava bio koncentrisan u svega pet oblasti – smanjenje siromaštva, jačanje institucija, obrazovanje, infrastrukturu i zdravstvo, pokazuje izveštaj Instituta GAP.

Izveštaj „Povezanost budžeta Kosova sa Ciljevima održivog razvoja (2021–2025)“ predstavljen je na okruglom stolu koji je organizovao Institut GAP, uz podršku Kancelarije koordinatora Ujedinjenih nacija za razvoj.

Izvršni direktor Instituta GAP Blendi Hasaj izjavio je da ovaj izveštaj predstavlja prvu sveobuhvatnu analizu usklađenosti javnih rashoda na Kosovu sa 17 Ciljeva održivog razvoja, prenosi Kosovo pres.

Koordinatorka za istraživanja u Institutu GAP Rona Žuri istakla je da, uprkos značajnom udelu budžetskih sredstava koja doprinose ostvarivanju ovih ciljeva, njihova raspodela nije ravnomerna.

Ona je preporučila bolje uključivanje ciljeva održivog razvoja u budžetsko planiranje, povećanje izdvajanja za nedovoljno finansirane oblasti i unapređenje načina na koji se usmeravaju socijalni transferi.

Koordinator Ujedinjenih nacija za razvoj na Kosovu Stiven O’Mali ocenio je da je budžet najjasniji pokazatelj prioriteta jedne vlade, a izveštaj omogućava procenu u kojoj meri javne investicije doprinose ispunjavanju preuzetih obaveza u oblasti održivog razvoja.

Zamenik ministra životne sredine i prostornog planiranja Driton Hiseni ocenio je da bi u ovakve analize trebalo uključiti i donacije, kao i sredstva iz međunarodnih fondova.

On je ukazao na 25 miliona evra koje je Svetska banka izdvojila za sektor voda, kao i na dodatnih 25 miliona evra Razvojne banke Saveta Evrope namenjenih poboljšanju uslova socijalnog stanovanja.

Visoka zvaničnica Kancelarije za strateško planiranje u Vladi Kosova Armenda Šalja navela je da Nacionalna strategija razvoja do 2030. godine sadrži 143 indikatora za merenje napretka, od kojih je oko 80 odsto usklađeno sa Ciljevima održivog razvoja.

Šefica Kancelarije UN žene na Kosovu Vljora Nuši Tuzi ukazala je na potrebu da se rodna ravnopravnost uključi u sve oblasti budžetskog planiranja, kako bi se otklonile strukturne nejednakosti.

Kao neke od prepreka koje ograničavaju učešće žena na tržištu rada navela je neplaćeni rad u oblasti nege i staranja, otežan pristup prevozu i nedovoljnu dostupnost usluga nege.

Prema njenim rečima, rodno odgovorno budžetiranje važno je za ravnopravnu raspodelu javnih sredstava, ali i za praćenje načina na koji se ona troše.

U diskusiji su učestvovali predstavnici centralnih institucija, međunarodnih i lokalnih organizacija.