Rafuna: Kapitalne investicije u 2027. nedovoljne za podsticanje ekonomskog razvoja
Predsednik Privredne komore Kosova Ljuljzim Rafuna izjavio je da sredstva predviđena u predlogu budžeta za kapitalne investicije nisu dovoljna za podsticanje ekonomskog razvoja i poboljšanje životnog standarda građana.
„Kao što je i Svetska banka saopštila, u budžetu su predviđena sredstva u kratkoročnom smislu, koja ne donose dugoročni ekonomski razvoj. Naš zahtev je bio da iznos od milijardu evra, koliko je bilo predviđeno i za 2026. godinu, ostane isti i za 2027. Međutim, za razliku od 2026. godine, sada je 2027. taj iznos gotovo izjednačen sa sredstvima za plate i veoma je mali za kapitalne investicije. Kapitalne investicije su dobrodošle kada je reč o projektima za ekonomski razvoj, odnosno projektima koji donose korist, podižu kvalitet života i životni standard građana Republike Kosovo“, rekao je Rafuna za Kosovo pres.
Pored visine planiranih sredstava, Rafuna je ukazao i na problem nerealizacije kapitalnih investicija.
Ocenio je da su kašnjenja u pokretanju tenderskih procedura uglavnom posledica institucionalnog nemara, ističući da javni projekti treba da počnu već na početku godine.
Prema njegovim rečima, kapitalne investicije važne su ne samo za kompanije koje imaju koristi od javnih ugovora već i za zapošljavanje, povećanje prihoda građana i privlačenje privatnih investicija.
„Iz naše perspektive, to je više pitanje nemara. Imamo iskustvo da, ukoliko se procedure ne pokrenu na početku godine ili se budžetske organizacije ne podstaknu da ih započnu što ranije, onda je veoma teško da se u drugom delu godine tenderske procedure pokrenu i završe, jer za to treba mnogo vremena. Investicije u kapitalne projekte pozitivno utiču na poslovanje, jer su za mnoge kompanije neka vrsta infuzije. Drugo, to bi se odrazilo i na građane, jer bismo imali veće angažovanje radne snage, ali bi građani imali i veće prihode. Treće, javne kapitalne investicije predstavljaju pokretač za privlačenje drugih privatnih investicija. Zbog toga je neoprostivo što nije potrošen barem iznos koji je bio predviđen za kapitalne rashode“, objasnio je Rafuna.
Istovremeno, pored zabrinutosti zbog predloga budžeta, preduzeća na Kosovu suočavaju se i sa rastom troškova proizvodnje i poslovanja. Rafuna je upozorio da poskupljenje električne energije, naftnih derivata i gasa direktno utiče na konačnu cenu proizvoda, što dodatno opterećuje budžete potrošača.
„Za preduzeća je rast cena veoma veliki izazov. Kada govorim o rastu cena, mislim na poskupljenje naftnih derivata, električne energije i gasa, jer su to faktori koji utiču na povećanje konačne cene proizvoda. Za preduzeća rast cena ova tri energenta znači povećanje operativnih troškova, što se odražava na konačnu cenu proizvoda, a zatim i na građane Republike Kosovo, koji su krajnji potrošači i kupuju taj proizvod po višoj ceni“, naveo je Rafuna.
Poseban problem za privatni sektor ostaje snabdevanje električnom energijom tokom zimske sezone, kao i njena cena.
Predsednik Privredne komore saopštio je da institucija na čijem je čelu dobija desetine žalbi preduzeća kojima su računi za struju dva do tri puta veći u odnosu na prethodne mesece.
Zatražio je hitnu intervenciju Vlade Kosova kroz fiskalne politike kako bi se smanjili operativni troškovi i domaći proizvodi postali konkurentniji u odnosu na uvoznu robu.
„Sada ulazimo u zimsku sezonu. Prvi izazov, i pre nego što uđemo u drugu polovinu 2027. godine, već je počeo i odnosi se na električnu energiju. Prvo pitanje koje postavljaju preduzeća jeste da li ćemo imati dovoljno električne energije, mislim na snabdevanje bez restrikcija, a drugo je cena. Evo, dok vodimo ovaj intervju, dobijamo desetine žalbi članova Privredne komore, kojima su računi sada dva do tri puta veći nego prethodnih meseci... Vlada mora hitno da radi na fiskalnim politikama kako bi pomogla preduzećima da operativni troškovi budu što niži, tako da naši proizvodi ne budu skuplji od uvoznih, već, po mogućnosti, i jeftiniji“, rekao je Rafuna.
Još jedna prepreka ekonomskom razvoju, prema Rafuninim rečima, jeste nedostatak kvalifikovane radne snage. On je naveo da je analiza Komore, sprovedena na uzorku od 500 preduzeća, pokazala da je nedostatak radnika najveći izazov, dok je odmah iza njega neusklađenost kvalifikacija sa potrebama tržišta rada.
Rafuna je zatražio duboku reformu obrazovnog sistema i politike koje bi pomogle da mladi ostanu na Kosovu, kao i da se pripadnici dijaspore podstaknu da se vrate kroz ulaganja.
0 komentara