Arsovski: Otvoreni Balkan će doživeti renesansu, umesto simboličnih gestova potrebna primena dogovora

Analitičar i komunikolog iz Severne Makedonije Petar Arsovski kaže za Kosovo onlajn da je inicijativa Otvoreni Balkan trenutno u nekoj vrsti hibernacije, ali da će doživeti renesansu, jer će priključivanje regiona Evropskoj uniji biti na sporoj traci. Ipak, kako ukazuje, da bi ova inicijativa oživela, mora da dođe do istinske primene postignutih dogovora na terenu.
"Evropska unija je posvetila malo više pažnje Berlinskom procesu jer su u njemu svih šest zemalja regiona. Međutim, kako EU usporava proces pristupanja zbog svojih internih dilema i debata, i dilema i u zemljama kandidatima na Balkanu, mislim da će taj proces opet oživeti i doživeti renesansu. Ova regionalna inicijativa, sa zajedničkim tržištem, i kao ekonomska i politička inicijativa je dobra jer povećava interes EU za Zapadni Balkan. Da bi oživela nisu dovoljni simbolični gestovi kao vinski sajam ili zajednički sastanci lidera, već ona mora da doživi istinsku primenu na terenu kada je reč o granicama, priznavanju dokumenta, slobodnom protoku ljudi, ideja i kapitala", kaže Arsovski.
Iako su u okviru Otvorenog Balkana potpisani brojni sporazumi, Arsovski ocenjuje da su potpisani dokumenti i sprovođenje na terenu na Blakanu često dve različite stvari.
„Imamo dokumente kojima se garantuje slobodan prolaz na granicama, pa ipak na granicama imate dva punkta na kojima morate da stanete i da date dokumenta. Imamo potpisane ugovore za priznavanje diploma, sertifkata i kvalifikacija, pa opet u različitim zemljama to je podložno nekakvim sertifikacijama. Tako da postoji neka razlika između onoga što je na papiru i onoga što se događa na terenu. Jedna od dobrih inicijativa koja je profunkcionisala je ukidanje rominga za Zapadni Balkan, tako da takve inicijative koje građani osete odmah i koje su realizovane vrede više nego sto potpisanih dogovora na papiru. Važno je da ova inicijativa ostane živa, da zemlje imaju političku volju da je sprovode, da se posvete realizaciji da bi građani imali poverenje u taj proces. Dolazi povoljno vreme za to, jer će priključivanje EU biti uslovno rečeno na sporoj traci zbog unutrašnjih problema u EU, ne samo zbog nesprovođenja reformi i usaglašavanja spoljnih politika sa EU, tako da će Otvoreni Balkan u sledećem periodu biti duplo značajan", kaže Arsovski.
Govoreći o tome da li će još neka zemlja regiona da pristupi Otvorenom Balkanu, Arsovski kaže da treba da se razgovara sa svima.
„Crna Gora i Bosna svakako treba da budu deo ove inicijative. Crna Gora je na poslednjem sastanku rekla da je zainteresovana za priključivanje. Što je veća inicijativa to je bolje za nas, EU će posvećivati pažnju ovom regionu što smo mi veći, a što smo manji i rascepkaniji to su njihovi interesi za priključivanje i dogovarnje nekog brzog paketa manji. Prva na spisku je Crna Gora a zatim Bosna", kaže naš sagovornik.
Kada je reč o Albaniji, i mogućnosti da ona izađe iz Otvorenog Balkana, Arsovski kaže da je tu reč "o kanibalizaciji između Berlinskog procesa i Otvorenog Balkana".
"Ako međunarodna zajednica pritisne sve zmelje da moraju da izaberu, onda Otvoreni Balkan neće dobiti svoju suštinu. Ukoliko EU insistira da ne mogu dva regionalna procesa da koegzistiraju, onda je moguće da Albanija odluči da je Otvoreni Balkan za njih mrtav i da se okrene Berlinskom procesu, ali mislim da to nije pametno. Mislim da je pametno da živi što više regionalnih inicijativa i da se možda na kraju Otvoreni Balkan i Berlinski proces čak i spoje u zajedničku incijativu koja bi omogućila spajanje regiona pre integracije u EU", zaključuje Arsovski.
0 komentara