Još jedan sastanak o "Mini-Šengenu" bez Kosova

Aleksandar Vučić, Zoran Zaev i Edi Rama
Izvor: Tanjug

Još jedan balkanski "Mini-Šengen" sastanak, održava se bez Kosova. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ohridu se sastao sa premijerima Severne Makedonije i Albanije, Zoranom Zaevom i Edijem Ramom.

Politički anlitičar Demuš Šaša iz Instituta Epic, u pismenom odgovoru za Kohu rekao je da je inicijativa za stvaranje ove mini-šengenske zone izazvala konfuziju. 

„Inicijativa za stvaranje mini šengenskog prostora od samog osnivanja izazvala je konfuziju među zemljama zapadnog Balkana, čime su pokrenuta brojna pitanja”, rekao je politički analitičar Demuš Šaša. 

On se zapitao zašto je ova inicijativa pokrenuta iz berlinskog procesa, zašto tri druge balkanske zemlje (Bosna, Kosovo i Crna Gora) nisu uključene u uvodni sastanak, kako je moguće da, iako ove tri države nisu pozvane na sastanak, budu uključene u usvojenu izjavu i ko je dao saglasnost za to. 

Šaša je rekao da je zajednička izjava trojice šefova država koji su se sastali u Novom Sadu 9. oktobra, uzela u obzir obaveze Zapadnog Balkana prema EU, uključujući sporazume o stabilizaciji i pridruživanju šest zemalja, višegodišnji akcioni plan za stvaranje regionalne ekonomske zone, pokrenut na samitu u Trstu u okviru Berlinskog procesa, sporazuma CEFTA i dokument Evropske komisije „Kredibilna perspektiva proširenja za pojačani angažman EU na zapadnom Balkanu".

On je naglasio da se u deklaraciji Kosovo tretira jednako kao i sve ostale zemlje u regionu ali da ostaje nejasno ko je dao dozvolu za uključivanje Kosova u usvojenu izjavu, jer Kosovo nije bilo deo sastanka.

Šaša je ocenio da je negativna strana to što pokretanje regionalnih ideja uvek treba da se odvija u duhu inkluzije svih zemalja u regionu jer se na taj način izbegava podela balkanskih zemalja između zemalja koje pokreću inicijative za regionalnu saradnju i onih koje im se pridružuju.

Šaša je takođe rekao da treba napomenuti da izazovi identifikovani u izjavi usvojenoj 9. oktobra 2019. godine u Novom Sadu nisu novi, već da da je region dugo suočen sa njima.

“Berlinski proces je osmišljen da odgovori na ove izazove u saradnji sa državama članicama EU, poput Nemačke i Francuske. Kako bi se suočila sa ovim izazovima, EU je takođe izdvojila sredstva za pomoć balkanskim zemljama u tom pogledu. Stoga je nejasno zašto je stvoren novi mehanizam izvan berlinskog procesa koji efikasno isključuje ključne zemlje EU. S tim u vezi nije jasno kako će nova politička inicijativa, sa  manje političkih učesnika od berlinskog procesa, postići bolje rezultate", rekao je Šaša. 

Na kraju je rekao da Albanija i Kosovo treba da razvijaju bližu koordinaciju pre pokretanja ili učešća u bilo kakvoj inicijativi ovakve vrste.

"Svako odstupanje od ovoga podriva plan integracije Balkana i nudi prostor za uticaj i delovanje spoljnih faktora koji predstavljaju pretnju evroatlantskim vrednostima", zaključio je on.

Nekoliko dana ranije, na KTV u emisiji "Rubikon", Gent Cakaj, vršilac dužnosti ministra spoljnih poslova Albanije, rekao je da će Albanija napustiti inicijativu ako Srbija napravi probleme Kosovu.