Maljići: Diplomatski odnosi sa Istočnim Timorom važni, ali su ključne zemlje EU i članstvo u NATO

Politički analitičar Škeljzen Maljići kazao je za Kosovo onlajn da će uspostavljanje diplomatskih odnosa Kosova sa Istočnim Timorom delimično relaksirati situaciju po pitanju međunarodnih priznanja, jer dugo nije bilo rezultata po tom pitanju, ali je napomenuo da se ključna bitka vodi oko priznanja država EU koje to nisu učinile.

Iako je Demokratska Republika Istočni Timor nezavisnost Kosova priznala pre gotovo deceniju, diplomatski odnosi su tek ovih dana, deset godina kasnije uspostavljeni. Kako je saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova Kosova, potpisan je ugovor o uspostavljanju diplomatskih odnosa sa ovom državom.

"Trenutna kriza u Ukrajini i geostrateška prestrojavanja uticala su da određeni faktori sa Zapada utiču na Timor da formalizuje priznanje nezavisnosti Kosova. Smatram da će ovo dovesti do novih priznanja, takvi su sada trendovi, ne važe stare rezerve", kaže Maljići.

Maljići, međutim, dodaje da se glavna bitka vodi oko priznanja nezavisnosti pet zemalja članica Evropske Unije.

"To pitanje je od vitalnog značaja. Španija je po tom pitanju mekša nego ikada, jer želi da uspostavi jednu vrstu odnosa sa Kosovom i otvori Kancelariju za vezu, Rumunija i Slovačka će verovatno, u novonastalim okolnostima, preispitati svoju odluku. U tom kontekstu je bitno uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Timorom, ali nije odlučujuće", smatra on.

Maljići kaže da, osim onoga što EU zahteva od Kosova, nema drugih agendi koje bi doprinele novim priznanjima.

"Osim Grčke, sve ostale zemlje imaju unutrašnje razloge zbog kojih ne žele da priznaju Kosovo, jer bi to imalo konsekvence za separatističke pokrete u tim zemljama. Priznanje Kosova dovelo bi do unutrašnjih problema u tim državama. Možda one neće priznati Kosovo, ali neće staviti veto na prijem Kosova u NATO", kazao je Maljići.

On ističe da, ako bi Kosovo postalo članica NATO, to bi Zapadni Balkan stavilo pod kontrolu Severatlanskog saveza.

On ističe da u svetu postoji dosta teritorija "raspadnutih država" i da je upravo zbog toga neophodno relaksirati formulu striktne suverenosti i da sukobljene strane mirnim putem dođu do dogovora.