Analitičari: Odliv mozgova i koprupcija - problemi koji muče Albaniju

Albanija
Izvor: Euronews

Broj Albanaca koji misle da je korupcija veliki problem značajno je porastao od 2022. godine, kada je iznosio 27 odsto. Prema godišnjem istraživanju javnog mnjenja "Balkanski barometar 2023", 38 odsto Albanaca smatra da je korupcija veliki problem za zemlju. Veruju da je ona korumpirana više od bilo koje druge na Zapadnom Balkanu, ali takođe polažu nade u pristupanje EU pre 2030. godine i vide to kao način za poboljšanje situacije.

Komentarišući rezultate istraživanja Balkanski barometar, Izvršni direktor albanskog Centra za Ekonomska Istraživanja Zef Preci za Kosovo onlajn kaže da, prema mnogim istraživanjima, pa i onim koja je radio njegov centar, nivo korupcije u Albaniji ostaje visok od 2000. godine.

Preci navodi da javne investicije i pružanje ulsuga skupo koštaju Albance.

"To je zbog toga što deo novca završava u džepovima korumpiranih funkcionera, organizovanog kriminala, i preduzeća koja se ilegalno bogate. Tokom poslednje decenije primećuje se smanjenje korupcije u obrazovanju, policiji, medicinskoj službi, a to je zbog napretka u korišćenju tehnologije i povećanja transparentnosti, što je plus za vladu Edija Rame. Međutim, istina je i to da je nivo korupcije povećan na visokim nivoima vlasti. To je poznato kao 'zauzimanje države', sa zakonima za strateške investitore i privatno-javnim partnerstvima, koji favorizuju određena preduzeća, oligarhe iza kojih nekada stoiji i organizovani kriminal. Dokazano je da iza nekih kompanija stoje visoki funkcioneri. Korupcija je jedan od glavnih razloga sto je 830.000 albanaca napustilo zemlju tokom poslednje decenije", smatra Preci.

On je izrazio uverenje da će reforma pravosuđa, odnosno SPAK (Specijalna struktura protiv korupcije i organizovanog kriminala) uticati na smanjenje nivoa korupcije u Albaniji. 

Da nije samo zabrinjavajući nivo percepcije javnosti o korupciji i mesto koje Albanija zauzima u regionu, već nivo korupcije koja je, kako kaže, zakonom podržana smatra direktor Udruženja "Pro-Eksport Albanija" Bardi Sejdarasi.

"Prema mom mišljenju, je najvažnija pravna korupcija, korupcija uz pomoć zakona, za koju je potrebna hitna i duboka istraga. To je zbog štete po ekonomiju i nejednakosti na trzištu, jer su strane direkne investicije pogođene ili otežane visokim nivoom korupcije. Kompanije pre nego što ulože u neku državu, vide nivo korupcije u toj zemlji, korumpiranost javne uprave. Ako strani biznis ne pronađe ravnopravnost na tržištu i fer konkurenciju, okleva da investira. To se dogodilo u Albaniji. Ako pogledate zemlje regiona, nivo stranih investicija je veći, i to pokazuje veliki uticaj nivoa korupcije“, zaključio je Sejdarasi.

Prema Barometru, Albance brine ekonomija, ali i migracije, jer 41 odsto njih veruje da je "odliv mozgova" koji je veći za 26 odsto u odnosu na zemlje regiona, rizik za budućnost zemlje.

Prema nezvaničnim podacima, 1,4 miliona građana u poslednje tri decenije napustilo je zemlju.

Makroekonomska nestabilnost na vrhu liste faktora koji utiču na rast biznisa na Zapadnom Balkanu, slede dostupnost radne snage i odliv mozgova, ali i politička i društvena podeljenost.

Kako je navedeno na web stranici RCC izveštaj, zasnovan na mišljenju 6.000 ispitanika i 1.200 kompanija, ipak pokazuje da je podrška regionalnoj saradnji među poslovnim ljudima porasla sa 69 odsto prošle, na 74 odsto ove godine, pa preduzeća sa Zapadnog Balkana vide situaciju nešto povoljniju u odnosu na prethodnu godinu, jer je njihov indeks zadovoljstva porastao za 5 poena.

Međutim, 77 odsto njih smatra da su se troškovi rada i drugi troškovi povećali za više od 25 odsto u protekle četiri godine, dok samo trećina preduzeća u regionu očekuje poboljšanje ekonomske situacije u narednoj godini.